Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Sij 2021

Rogulja: Janjaca ima u izobilju pa nas nakupci ucjenjuju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Goran Gazdek  

Rogulja: Janjaca ima u izobilju pa nas nakupci ucjenjuju

Zrinska Draga je seoce s tridesetak stanovnika u Općini Dvor podno Zrinske gore u Sisačko-moslavačkoj županiji. Uglavnom staračko stanovništvo preživljava od mizernih mirovina i nekog oblika socijalne pomoći, a rijetke mlađe obitelji od poljoprivrede. Daleko, čak i od lokalnih prometnica, ovdje se uvijek živjelo skromno. Rat je devastirao i dodatno osiromašio kraj, državna nebriga u obnovi i ulaganju u komunalnu infrastrukturu posljednjih trideset godina ostavila je preostalo stanovništvo na cjedilu, a potres je definitivno, uz kuće i gospodarske objekte, srušio i njihove nade u bolji život.

Stočarstvo je ovdje tradicija, uzgoj krava i ovaca donosio je kakav-takav prihod od kojeg su stasale generacije. Posljednjih desetljeća taj je posao na granici rentabilnosti ili čak ispod njega pa mnogi odustaju. Dubravko Rogulja se do prošle godine bavio isključivo poljoprivredom. Onda je prodao devet krava i zaposlio se na pilani u obližnjim Unčanima kako bi imao stalni prihod i osigurao sigurnost svoje obitelji, supruge i dvoje male djece u dobi od 3,5 godine i osam mjeseci.

Otkupa mlijeka nema već 15 godina
"Krave su donosile čisti gubitak pa sam ih prodao. Godinu dana čekaš tele i onda za njega dobiješ pet tisuća kuna", govori nam Rogulja i dodaje da se mlijeko u ovom kraju ne otkupljuje već 15 godina. Nema krava, a i, kaže, kada ih je bilo cijene su bile katastrofa – kuna i devedeset, čak je i kisela voda bila skuplja od mlijeka. Ne isplati ih se uzgajati ni za sebe.

"Ipak, ostavio sam mjesto za jednu jer mislim da je bez veze živjeti na selu, a kupovati mlijeko. Čim budem u prilici kupit ću je“, otkriva.

Ostavio je dvadeset ovaca i pet hektara zemlje za djetelinu. Njegov OPG prihod ostvaruje prodajom janjadi koju otkupljuju mesari, uglavnom iz Zadra i okolice. Ali, oni ga, napominje, kao i sve ostale ovčare, ucjenjuju i ruše cijenu.

"Kažu mi već u startu dat ću ti 400 kuna, ako hoćeš-hoćeš, ako nećeš-neću doći", priča. Kad je janjad ženska i nije toliki problem, ali kad je muška mora ih se riješiti jer što će s petnaest ovnova. Može jednog ili dva zaklati sebi, a što s ostalima. Općina Dvor ima oko 6.000 ovaca, neki kažu i 7.500. Neka samo pola ojanji po dvoje, a neke imaju i više. Koliko je to samo u općini Dvor, a gdje su još Glina i Petrinja koje su dosta jake u ovčarstvu, pita se.

"Janjaca ima u izobilju i nakupci mogu kako hoće, a mi smo prinuđeni prodavati“, objašnjava Dubravko i naglašava još jednu nevolju. Prođe i mjesec dana, a da nemaju ni kune. "Očekuješ da ćeš prodati a onda ga udavi čagalj ili lisica“.

Uvjeren je kako bi se od prodaje na selu moglo lijepo živjeti kad bi imao veću količinu, oko 100 komada naviše i kad bi im cijena bila 800 do 900 kuna. No, prostora za širenje nema jer nedostaje mehanizacije. Nedostaje gotovog novca, a povoljne kredite iz poticajnih natječaja ne može dobiti jer ne ostvaraju dovoljan broj bodova. I tako u krug već godinama.

Sela su nekad hranila gradove, sad je obrnuto
Iako ističe da bi bez poticaja hrvatska sela definitivno umrla, smatra da bi država u sektoru poljoprivrede trebala voditi drugačiju razvojnu politiku prema Baniji jer su uvjeti ove proizvodnje drugačiji u odnosu na druge krajeve.

"Nažalost, došlo je vrijeme da gradovi hrane sela, a uvijek su sela hranila gradove. Njima je jeftinije da meni dadu 'socijalu', nego da od mene uzmu porez. Ne tražimo milostinju, ni kruha preko pogače. Treba nas samo malo pogurati", kaže i dodaje da su ovdje teži uvjeti rada pa je i proizvodnja skuplja. Zemljišta su bila napuštena, 25 godina nisu orana i to je danas teško obrađivati. Kamen je u tlu, kao da se zemlja spustila, nekada ga nije bilo toliko, a rade s plugovima starim 40 godina. Zato im trebaju jači traktori i moćnija mehanizacija, a do nje ne mogu doći jer su prihodi jako mali.

Ostaje i problem sa zemljom. Njegova je, ali ne 'jedan kroz jedan' jer su ostale posljedice neknjiženja od ranije. "Ne znam što će biti, nastojat ću to nekako riješiti“, napominje.

U potresu je oštećena kuća sagrađena 1959. godine. Dimnjake su morali ukloniti, crjepovi su popadali, zidovi spavaće sobe popucali. Kuća je nesigurna za stanovanje jer je i kamen na kojemu su temelji, a koji nije ukopavan, popustio. Obitelj je prvih dana spavala u autu, sada očekuju mobilnu kućicu. Ovih dana oblizali su ih dobri ljudi iz cijele Hrvatske nudeći humanitarnu pomoć, hranu i higijenske potrepštine te pelene za bebu.

"Štala u kojoj su ovce je i prije bila u lošem stanju, a sada je otišao crijep i samo što se ne sruši. Već sam je trebao urediti, ili sagraditi novu po svim standardima, ali za to nikada nije bilo dovoljno novaca. Kako će biti dalje ne znam. Niti mogu bilo što planirati“, zaključuje naš sugovornik.


Komentari članka

Vezani članci

Napustio građevinu i stvorio eko oazu: Market ima svoju vodu, struju i hranu

14.04.2026.

Tomislav Market, posljednjih 15 godina posvetio je stvaranju održivog i samodostatnog gospodarstva koje danas predstavlja pravi primjer ekološke proizvodnje.

Stabla stara 200 godina rađaju bez orezivanja i navodnjavanja: Ergedžije od njih prave poseban liker

14.04.2026.

Drenjulu ne napadaju štetnici, nema "podstanara", ne traži navodnjavanje, a zasadi se sama gdje joj odgovara - toliko je ”pametna”. Zašto ju je važno očuvati, ali i druge autohtone sorte, doznali smo na OPG-u E-Kos.

120 krava i 550 tisuća kilograma mlijeka: Obiteljska stočarska tradicija OPG-a Mikulinjak

13.04.2026.

Ivica Mikulinjak iz Vojvodinca, mjesta na samoj granici Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije već se 23 godine bavi stočarstvom, a Hrvatska mljekarska udruga dodijelila mu je prestižnu nagradu "Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka" za 2025.

Slavonske šunke obitelji Jurić vraćaju tradiciju na stol

09.04.2026.

Prije nego što šunka stigne na blagdanski stol - u jednoj slavonskoj komori proteklih se dana strpljivo čekalo da vrijeme, sol i dim naprave svoje.

Domaća ili australska? Janjetina pod pritiskom bescarinskog uvoza

07.04.2026.

Europska unija i Australija nedavno su zaključile povijesni sporazum o slobodnoj trgovini kojim se znatno smanjuju carine. Tako u hrvatske trgovine stiže australsko meso po povoljnijim cijenama.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke