S otkupnom cijenom mlijeka raste i njegov uvoz

Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj u posljednjih 20 mjeseci kontinuirano raste, a zaključno s lipnjem ove godine povećana je čak 36 posto, a istodobno zabilježena je deflacija maloprodajnih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. Na taj negativni trend u domaćem mliječnom sektoru upozorava Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, gospodarsko-interesnog udruženja domaće mliječne industrije.

U srpnju je prikupljeno 53.415 tona kravljeg mlijeka, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine 3,8 posto više, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci DZS-a pokazuju da je u srpnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec povećana i proizvodnja mlijeka za piće te ostalih mliječnih proizvoda. Mlijeka za piće proizvedeno je 9,1 posto više ili 24.651 tonu, a maslaca 26,5 posto više, pa je proizvodnja dosegnula 258 tona. U Croatiastočaru ističu da negativni odnos rasta otkupnih cijena i pada maloprodajnih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda ne ostavlja prostor za održivo poslovanje mliječno-prerađivačkog sektora i za njegov daljnji razvoj. Upozoravaju i da nekonkurentno visoka otkupna cijena mlijeka stvara vrlo pogodnu klimu za jačanje uvoza u Hrvatsku i daljnje urušavanje domaćeg prerađivačkog sektora. U prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu, povećan je uvoz konzumnih mlijeka za 13 posto, sireva za 12, maslaca za 28 i vrhnja za čak 60 posto. Više od 70 posto gotovih mliječnih proizvoda uvozi se u Hrvatsku iz BiH, Slovenije, Njemačke, Srbije i Mađarske, zemalja u kojima je otkupna cijena značajno niža.

U BiH i Srbiji čak je 20 posto povoljnija u odnosu na otkupnu cijenu mlijeka u Hrvatskoj, a u Sloveniji 17 posto, u Mađarskoj 14 i Njemačkoj je šest posto niža. Usporedimo li otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj i one u zemljama iz kojih se znatno uvozi, evidentan je snažan utjecaj te cijene na pad konkurentnosti domaćeg prerađivačkog sektora i istodobni rast uvoza iz zemalja regije, tvrdi Bobetić. Ističe da iako se u domaćoj javnosti posljednjih tjedna neosnovano špekulira o mogućem rastu maloprodajnih cijena mlijeka, sve navedeno demantira takvu mogućnost. Oslabljena kupovna moć potrošača onemogućava korekciju maloprodajnih cijena u odnosu na rast troškova otkupa mlijeka, jer bi to uvjetovalo pad domaće potrošnje s jedne i daljnje jačanje uvoza s druge strane.

Stoga predstavnici domaće mliječne industrije traže da se prerađivački sektor i cijelo mljekarstvo postavi na konkurentske osnove. Visoka i nekonkurentna otkupna cijena mlijeka snažno generira negativne efekte u domaćem mljekarskom sektoru, ali i gospodarstvu u cijelosti uzme li se u obzir podatak da oko 100.000 ljudi u Hrvatskoj živi od mljekarstva. No, proizvođači mlijeka, koji teško prate zahtjeve mliječne industrije, prije svega za povećanjem kvalitete i količina, žale se da je otkupna cijena mlijeka prije godinu dana bila za I. klasu mlijeka tri kune, a sada dvije kune. Samo u posljednjih godinu dana zatvoreno je 767 mliječnih farmi, a od otkupa je u posljednjih 10 godina odustalo više od 25.000 proizvođača mlijeka.

Iako je kvaliteta domaćega mlijeka znatno povećana pa je sad 84 posto domaćega mlijeka europske kvalitete, dvostruko više nego prije pet godina. No, ukidanje nulte stope PDV-a i skori ulazak Hrvatske u EU dodatni su izazov za prerađivačku industriju jer će se hrvatske mljekare suočiti s ukidanjem carinskih zaštita i još snažnijim pritiskom cjenovno konkurentnijeg uvoznog proizvoda.