S ratarenja će prijeći na uzgoj ekološke kamilice

Za tu kulturu osigurano je tržište jer je dokazano najkvalitetnija na svjetskoj razini
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Darijo Sajko iz Čađavice obrađuje 200 hektara poljoprivrednog zemljišta, od kojih je 75 hektara državnog zemljišta u 25-godišnjem najmu, a ostalo je Sajkovo zemljište. Na 25 hektara ima nasad lijeske, a na ostalim površinama bavi se ratarskom proizvodnjom, uglavnom pšenice, ječma i kukuruza te uslugama i ima pet zaposlenih radnika. Mladi nositelj OPG-a oženjen je i sa suprugom Martinom ima troje djece. Petogodišnji Jan već sada je zaokupljen traktorima i ostalom mehanizacijom, kćerka Mia ima četiri godine, a prije šest mjeseci obitelj je povećao sin Liam.

S Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Darijo Sajko potpisao je ugovor za realizaciju projekta pod nazivom “Ulaganje u objekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s termogeneracijskim sustavom i fotonaponskom elektranom” ukupne vrijednosti 1,4 milijuna eura. Riječ je o projektu o kojemu već nekoliko godina razmišlja, konkretno o rekonstrukciji i obnovi zgrade nekadašnjeg PIK-a koju je Sajko kupio prije sedam godina, a koja će realizacijom ugovorenog projekta biti u sastavu kompleksa termogeneracijskog sustava za sušenje ljekovitog bilja sa solarnim fotonaponskim sustavom za proizvodnju električne energije. Intenzitet potpore je 70 posto, pa će Sajko ostvariti potporu u iznosu od 976.161,47 eura.

– Višegodišnje bavljenje poljoprivredom pokazalo je da proizvodnja isključivo ratarskih kultura kao što su pšenica i kukuruz nije isplativa, pa sam pomislio da bi bilo bolje proizvoditi kamilicu. Za tu kulturu postoji tržište, a ekološki proizvedena kamilica u Hrvatskoj najkvalitetnija je na svjetskoj razini. Među najvećim troškovima u toj proizvodnji su energenti za sušare, pa sam razmišljao kako smanjiti ili eliminirati te troškove. Dosjetio sam se termogeneracijskog postrojenja, koje za sada nema nitko u Virovitičko-podravskoj županiji, pa ni šire. Dvije peći na pelete od po dva megavata zagrijavat će 30 tisuća litara vode na 80 stupnjeva. Ta će voda cijevima (poput radijatora) biti otpremana do 12 sušara u koje će motori ventilatorima upuhivati topli zrak i tako sušiti ljekovito bilje. U projektu je i proizvodnja peleta od svih vrsta žetvenih ostataka, te fotonaponska elektrana, tako da ćemo dobiti zatvoreni krug proizvodnje – pojasnio je svoj projekt mladi poljoprivrednik.

Na poljoprivrednim površinama OPG-a Sajko za sada nema proizvodnje kamilice, ali kad se ostvari projekt za koji je već potpisan ugovor, kamilicu će proizvoditi na približno 150 hektara. Poslije berbe kamilice Sajko planira postrnu sjetvu soje ili suncokreta kako bi imao dvije kulture, uz poštovanje plodoreda, i kako bi bilo što više biljnih ostataka radi proizvodnje peleta.

Prema do sada obavljenim razgovorima, kamilicu će na temelju dugoročnog ugovora otkupljivati tvrtka Martin Bauer Hrvatska d.o.o. iz Osijeka.

– Poljoprivredom se moja dva brata i ja bavimo od malih nogu, a ljubav prema tom poslu stekli smo od djeda. Sva trojica imamo svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva i međusobno si pomažemo, ali svatko ima svoj život i odlučuje što će raditi. Početak i vjetar u leđa bila je potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima od 50.000 eura kroz mjeru 6.1., a poslije smo koristili niz mjera. Bilo je problema sa zemljištem, pa i ovaj najnoviji projekt čekao je provedbu natječaja za zakup državnoga zemljišta, jer nije bio isplativ na površini koju sam ranije imao. Dobivanje zemlje na tom natječaju bilo je poticaj, svojevrsni okidač ovoga velikog ulaganja. Zahvalan sam načelniku Općine Čađavica Mirku Rončeviću što je, unatoč nerazumnim pritužbama nekih poljoprivrednika, ustrajao na poštovanju natječajnih uvjeta, pa je raspodjela državnog zemljišta obavljena transparentno i pošteno. Vrlo smo zadovoljni odnosom lokalnih vlasti prema nama jer nam pomažu riješiti svaki problem u skladu sa svojim nadležnostima. Da je tako i na višim razinama, zasigurno bi sve u državi bilo bolje.

Sajko kaže da se isplati baviti poljoprivredom, ali rezultate valja sagledavati nakon pet godina.

– Ove godine izgubili smo jako puno. Voda nam je odnijela oko 60 posto pšenice, ono što je ostalo bilo je slabije kvalitete i prinosa, na ječmu smo također imali veliki gubitak, a prije nekoliko dana imali smo i tuču. Kukuruz nismo osigurali zbog lošeg iskustva s osiguranjem, teško se ostvaruje naplata, sve završava na sudu, a sudski procesi kod nas dugo traju. Za sve to nemamo ni vremena, ni volje. Ali kad se gleda petogodišnji prosjek, možemo biti zadovoljni.