Samo za kamate u 2012. trebamo 2 mlrd. kn više

Proračunski izdaci u prvih su devet mjeseci od prihoda bili veći za 9,4 milijarde kuna. Taj tempo je, doduše, u okvirima plana proračuna 2011. godinu, no s razlogom su i prošli tjedan ekonomisti upozoravali s javnih govornica na potrebu odlučnijeg smanjenja deficita, piše Poslovni dnevnik. Na razini opće države ili javnog sektora, on se ove godine procjenjuje na pet, šest milijardi više od onoga što se iskazuje kroz sami državni proračun (planirani manjak 15 milijardi).

Što znači takav tempo rasta javnog duga i tolike potrebe neto financiranja u kombinaciji s poskupljenjem kapitala, pokazuju i izdaci za kamate. Ove godine oni su u proračunu projicirani na 7,4 milijarde kuna ili oko 1,1 milijardu više nego lani. U odnosu na 2008. godinu, trošak kamata je 2,7 milijardi kuna veći, a izraženo udjelom u BDP-u, trošak kamata u tri je godine povećan sa 1,35 na 2,1 posto BDP-a. Guverner Željko Rohatinski je pak upozorio da bi za kamate na javni dug dogodine moglo otići oko dvije milijarde više nego ove godine. Zbog svega smatra da bi tempo fiskalne prilagodbe morao biti i znatno jači od predviđenog Zakonom o fiskalnoj odgovornosti. Oko milijardu kuna manji deficit nije dovoljno smanjenje u današnjem ekonomskom okruženju i situaciji na financijskim tržištima, osobito uz prijetnje smanjenja rejtinga.

Guverner drži da bi fiskalni deficit trebalo u roku jedne do dvije godine vratiti na predkriznu razinu, a to znači prepoloviti ga, odnosno smanjiti za čak 10-ak milijardi kuna. Programi stranaka s izgledima za formiranje nove vlade u tom smislu nisu obećavajući. Uz smanjene prognoze rasta u 2012. i tempo smanjenja deficita iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti čini se izazovom. Jer, uz rast izdataka za kamate, dogodine bi npr. izdaci za mirovine samo na račun povećanja broja umirovljenika (ne i mirovina) mogli porasti 500-600 milijuna kuna.