Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Velj 2021

Šećerne repe dostatno je tek za preradu u jednoj šećerani

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Šećerne repe dostatno je tek za preradu u jednoj šećerani

Površine pod repom sve manje, a na policama uvozne "predatorske" cijene šećera
Dok ima dovoljno šećerne repe (sirovine), bit će i hrvatskih šećerana. Godinama je to bila mantra koju su ponavljali vlasnici šećerana. I bilo je i šećerne repe i industrije sve dok je trajao kvotni režim koji je, kako se isticalo, štitio industriju šećera.

Kritični prag

Kad su kvote, koje su bile na snazi čak 50 godina, za šećernu repu na razini Europske unije 2017. ukinute, u Hrvatskoj je došlo do pada površina pod šećernom repom i otkupnih cijena. Povećanje površina pod ovom kulturom nisu "podigle" ni izdašne poljoprivredne potpore ni pomoć Ministarstva poljoprivrede, a domaću industriju nije spasilo ni udruživanje triju šećerana u Hrvatsku industriju šećera (HIŠ) - Viro i Sladoranu Županja Marinka Zadre te Tvornicu šećera Osijek u sastavu Žito grupe Marka Pipunića.

HIŠ je osnovan 2019. godine, kada je u cijeloj Hrvatskoj bilo zasijano tek 12.000 hektara pod šećernom repom, da bi lani pod repom bilo zasijano samo 10 500 hektara, s kojih se proizvede repe koliko može preraditi jedna šećerana. Tako je prije nekoliko dana objavljeno da se gasi virovitička šećerana, a priča se i o gašenju osječke. Zbog čega je industrija šećera došla u izuzetno tešku situaciju da mora ugasiti proizvodnju u čak dvije šećerane?

Miroslav Božić, savjetnik Hrvatske industrije šećera, kaže: "Već tri godine ulažemo goleme napore kako bi se održala ova proizvodnja i proizvelo dovoljno sirovine. U tome imamo potporu Ministarstva poljoprivrede i Vlade RH koji osiguravaju proizvođačima repe visoke potpore (uz iznimku Švicarske, najvišu u Europi). Povezivanje domaće šećerne industrije bila je dobra odluka za održivost. Ostaje ključno pitanje osiguranja dostatne razine sirovine za njezin rad. Odluka o prestanku prerade šećerne repe u Virovitici je poznata skoro godinu dana. Zadržan je određeni broj radnika iako nije bilo proizvodnje, u iščekivanju razvoja događaja u vezi sa sirovinom. Nažalost, površine pod repom su sve manje, lani samo 10,4 tisuće hektara. S druge strane, visoke EU carine onemogućile su uvoz i rafiniranje sirovog trščanog šećera, što je dugi niz godina povećavalo korištenje kapaciteta naše šećerne industrije, posebno šećerane u Virovitici koja je uvijek bila najefikasnija u rafiniranju." Božić napominje i kako Hrvatska šećerna industrija nije izolirani otok na europskom tržištu.

"Ukidanje kvota dovelo je do hiperprodukcije odmah u listopadu 2017., a nastalo je u samo dvije zemlje: Njemačkoj i Francuskoj. Međutim, od gubitaka u poslovanju zbog drastičnog pada cijena šećera nitko nije bio pošteđen. Jedan od uzroka poremećaja je politika najvećih šećerana da znatno povećaju proizvodnju, ali se to preklopilo s rekordnom proizvodnjom na svjetskom tržištu i padom globalnih cijena. I Europska komisija napravila je niz pogrešnih procjena o očekivanom razvoju stanja na tržištu šećera nakon ukidanja kvota. Ciljna minimalna cijena od 404 eura/toni, svojevrsni je kritični prag ispod kojeg je potrebna intervencija zajedničke politike za uređenje tržišta. Međutim, do te intervencije nikada nije došlo, iako je već pune tri godine u nizu, cijena na tržištu EU ispod propisane minimalne ciljne cijene (prosječna cijena za ovo razdoblje iznosi samo 350 eura/t). Ne postoji nijedna šećerana u EU koja može dugoročno poslovati uz ovu razinu cijena", kaže Božić.

Jedan od problema s kojima se domaća industrija ne može više nositi je i niža cijena uvoznog šećera na policama trgovačkih lanaca od naše proizvodne cijene šećera.
Nepoštena praksa

"Akcijska cijena šećera u nekima od naših trgovačkih lanaca nije samo niža od hrvatske proizvodne cijene nego je niža od proizvodne cijene bilo kojeg europskog proizvođača, u bilo kojoj od zemalja EU-a, uzimajući u obzir troškove pakiranja kilogramskog šećera i transport do hrvatskih polica. Može li itko razumno objasniti da cijena 1 kg pakiranog šećera u akcijama kod velikih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj iznosi jedva polovicu cijene koju za isti proizvod u istom maloprodajnom lancu nalazimo u zemljama proizvodnje tog šećera ili Sloveniji, koja čak nema proizvodnje. Lako se može dokazati da se događala ponuda viškova EU šećera na domaćem tržištu 2019. i 2020. po cijenama koje i u najboljim šećeranama u EU jedva mogu pokriti troškove osnovne sirovine. Ovi primjeri upozoravaju na nepoštenu trgovačku praksu unutar EU tržišta. To se sigurno ne može podvesti pod fer tržišnu utakmicu, bez obzira na to što naše početne pozicije nisu ravnopravne. Mora se znati da je uz pomoć zajedničkih sredstava EU-a na restrukturiranje europske industrije potrošeno 5,5 milijardi eura, a da Hrvatska nije dobila ni eura iz tog fonda koji je ugašen u godini našeg pristupanja EU-u. Očekujemo da će ova praksa ‘predatorskih‘ cijena pojedinih tržišnih sudionika biti zaustavljena u skladu s pravnim regulama koje moraju vrijediti za sve proizvođače u EU-u. Apsurdno je da na jednoj strani naša industrija dijeli sudbinu i probleme svih europskih šećerana, a da na drugoj strani svjedočimo utakmici koja nije ravnopravna", kaže Božić.


Komentari članka

Vezani članci

U osječkoj šećerani ostaje raditi tridesetak radnika

18.02.2021.

U Tvornici šećera Osijek, koja se nalazi u sustavu Hrvatske industrije šećera (HIŠ), od ukupno 203 stalno zaposlena radnika njih 30-ak ostaje raditi u pakirnici, skladištu i silosima, 81 radnik potpisao je sporazumni raskid ugovora uz otpremnine, u prosje

Nakon virovitičke, gasi se i osječka Šećerana?

15.02.2021.

Priča se o potencijalnom sastanku iza nedjelje kada bi se trebalo saznati više informacija o budućnosti šećerane i njezinih radnika. Prema zadnje dostupnim podacima iz 2019. godine, osječka tvornica šećera imala je 262 zaposlenih s godišnjim prihodom od 4

Gotovo je, tvornica šećera Viro gasi proizvodnju

01.02.2021.

"Imali smo teških godina, ali nikada nije bila ovako niska cijena šećera. Na svaku paletu šećera koju smo isporučivali kao da smo zalijepili 200 eura i poslali ih s tom paletom", rekao je objašnjavajući kako je to bio minimalni gubitak po svakoj takvoj po

Šećerana u Virovitici je šaptom pala

05.05.2020.

Ima jako puno razloga zašto se ovo dogodilo, najviše se govori o premaloj proizvodnji šećerne repe na području koje gravitira tvornici. Već godinama poljoprivredna politika zanemaruje važnost intenzivnijeg poticanja proizvodnje šećerne repe te pod pritisk

Prerada šećerne repe samo u Osijeku i Županji, nema je dovoljno za Viroviticu

23.03.2020.

Imali smo teških godina, ali nikada nije bila ovako niska cijena šećera. Na svaku paletu koju smo isporučivali kao da smo zalijepili 200 eura i poslali ih, kaže Željko Zadro pozivajući ratare da "pojačaju hektare" kako bi svi opstali - i poljoprivrednici

Tag cloud

  1. 2090 članka imaju tag hrvatska
  2. 2166 članka imaju tag turizam
  3. 1366 članka imaju tag izvoz
  4. 1614 članka imaju tag financije
  5. 1162 članka imaju tag svijet
  6. 860 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1099 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1057 članka imaju tag trgovina
  9. 890 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1000 članka imaju tag ict
  11. 892 članka imaju tag investicije
  12. 725 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1027 članka imaju tag EU
  14. 930 članka imaju tag industrija
  15. 806 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 395 članka imaju tag koronavirus
  18. 632 članka imaju tag maloprodaja
  19. 417 članka imaju tag poticaji
  20. 583 članka imaju tag marketing
  21. 532 članka imaju tag tehnologija
  22. 511 članka imaju tag krediti
  23. 368 članka imaju tag opg
  24. 384 članka imaju tag eu fondovi
  25. 301 članka imaju tag potpore
  26. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 450 članka imaju tag obrazovanje
  28. 424 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 403 članka imaju tag porezi
  30. 384 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 315 članka imaju tag hgk
  36. 395 članka imaju tag vlada
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 405 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici