Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Tra 2009

Seljacima nikad teža sjetva

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Eleonora Dukovac  

Seljacima nikad teža sjetva

U Osječko-baranjskoj županiji, jednom od područja najintenzivnije poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, ovoga bi proljeća jare kulture trebale biti zasijane na 108.000 hektara. Stručne su službe iskalkulirale kako prosječna visina ulaganja po hektaru iznosi oko 5000 kuna, pa bi samo u toj županiji proljetna sjetva trebala stajati 540 milijuna kuna. No, proizvođači mahom toga novca nemaju. Iščekujući kišu koja je zaobilazila istok Hrvatske, iščekuju i preostale državne poticaje za kulture iz prošle žetve. Ekonomska se kriza preslikala i na proljetnu sjetvu koja je u ozračju povećeg nezadovoljstva poljoprivrednika, već pogođenih nenaplaćenim potraživanjima njihovim tvrtkama i zadrugama, vlastitim dugovima bankama, ali i državi za zakup poljoprivrednog zemljišta.

Mnogi strahuju kako će proljetna sjetva 2009. godine biti najgora i najneisplativija u povijesti hrvatske države, a bojazni dodatno potpiruju izrazito niske cijene poljoprivrednih proizvoda kojima je preplavljena susjedna Mađarska, nagomilane zalihe od prošle žetve i visoke cijene repromaterijala na domaćem tržištu.

Kronični manjak sredstava

“Situacija je vrlo teška, no vjerujemo da će plan proljetne sjetve biti ispunjen. Osjeća se kronični nedostatak novca i u poljoprivrednim zadrugama i kod kooperanata, a i banke ih više ne mogu pratiti. Na pragu iznimno teške poljoprivredne godine, seljaci su računali na državne poticaje i nadamo se da će proizvođačima uskoro biti isplaćen preostali dug”, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK-Županijskoj komori Osijek.

“Oni koji su u mogućnosti koriste rezerve, neki smanjuju ulaganja, no mnogi zbog suše još čekaju, budući da su agrotehnički rokovi povoljni do 1. svibnja. Sjetva se tako i vremenski neravnomjerno razvija. Na poljoprivrednike su se negativno odrazile i najave drastično nižih otkupnih cijena pšenice i kukuruza u odnosu na lani, a ozbiljne su naznake i za uljanu repicu, suncokret i soju”, dodaje Nad ističući kako je nužna pomoć države širim poticajima, ali i lokalne zajednice kako bi poljoprivrednici preživjeli.

Prema planu sjetve, merkantilni bi kukuruz u Osječko-baranjskoj županiji trebao biti zasijan na 74.500 hektara, odnosno na 69 posto površina, a soja na 11.000 hektara. Suncokreta bi trebalo biti na 10.000 hektara, šećerne repe na 9000 hektara, sjemenskog kukuruza na 2500 hektara, a ostatak se odnosi na povrće, duhan, krumpir, aromatično bilje, jaru zob i jari ječam. Uz planirani prinos od sedam tona po hektaru, trebalo bi se proizvesti 521.500 tona zrna kukuruza u toj županiji, te 405.000 tona šećerne repe, 22.000 tona suncokreta i 27.500 tona soje.

Gdje je mehanizacija

“Proljetna sjetva u punom je jeku, a na poljima nikad manje poljoprivredne mehanizacije. Prezadužena je većina seljaka pred kojima je nikad teža proljetna sjetva u povijesti hrvatske države. Nisu je sami u mogućnosti isfinancirati. Čekamo drugu polovinu poticaja za prošlogodišnje jesenske ratarske kulture; kukuruz, soju, suncokret, šećernu repu. Da je isplaćeno na vrijeme, problema ne bi bilo. Seljaci su prisiljeni reducirati gnojivo, nemaju novca za zaštitna sredstva, a štedi se i na kvalitetnom sjemenu, što će se osjetiti na prinosima. Ne pamtimo ni kad je u gorem stanju bio dio površina jesenske pšenice, ječma i uljane repice jer proizvođači nisu mogli platiti drugu prihranu. U velikim smo dugovima jer smo slušali preporuke vodećih u državi o širenju ratarske i stočarske proizvodnje, pa smo dizali preskupe kredite. Njemački i francuski seljak, primjerice, na kredit od 30 godina plaća kamatu od jedan do dva posto, a mi preko HBOR-a imamo kamatu od četiri posto na kredit od 10 godina. I austrijski nam seljaci govore kako je uz tako preskupe kredite u nas nemoguće rentabilno poslovati”, upozorava Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, ističući kako su i pod pritiskom uvoza poljoprivrednih proizvoda “sa svih strana” i očekuju državnu intervenciju. Laslo kaže kako sad strahuju i od uvoza pšenice iz Francuske, Rusije i Indije.

Slabo ugovaranje proizvodnje

Matija Brloščić, predsjednik Udruge Brazda koja okuplja poljoprivredne proizvođače Đakovštine, upozorava kako se zbog opće nestašice novca slabo ugovara proizvodnja, a i oni koji su je ugovorili očekuju samo nove dugove. Brloščić smatra kako je kvaliteta sjetve upitna zbog štednje na mineralnim gnojivima.

“Tko je dobro konzervirao zimsku vlagu, poduzeo ispravne agrotehničke mjere i ranije krenuo s proljetnom sjetvom, osigurao je vlagu unatoč suši. Ipak, kako u dijelovima Slavonije nije bilo ni kapi kiše, mogle bi biti pogođene kulture kukuruza, soje, suncokreta, pa i repe koja je već niknula. Ozima pšenica i ječam za sada su dobro, no kiša bi uistinu dobro došla. Sušom bi mogla biti pogođena i sjemenska proizvodnja kukuruza, ako ne postoji navodnjavanje”, objašnjava Josip Kovačević, ravnatelj Poljoprivrednog instituta u Osijeku, dodajući kako je u ovom trenutku teško prognozirati ishod i financijske rezultate proljetne sjetve. No, upozorava kako se na tržištu može dogoditi i neočekivani porast cijena za kulture za koje se sada smatra kako se neće isplatiti. Ta je institucija za proljetnu sjetvu 2009. godine osigurala 1400 tona sjemena soje, 1200 tona sjemena kukuruza, 50 tona sjemena lucerne, 100 tona sjemena suncokreta, 150 tona sjemena jarog ječma i 30 tona sjemena jarog graška.


Komentari članka

Vezani članci

Slaba iskorištenost vinske omotnice

11.11.2019.

Ovaj mjesec otvaraju se dva nova natječaja iz takozvane vinske omotnice, europskih potpora za proizvođače grožđa i vina. Do sada smo iskoristili manje od polovine raspoloživih 57 milijuna eura. Razlog je, tvrde vinari, spora birokracija.

Program potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva

18.10.2019.

Tema savjetovanja je: Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga programa potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva

Sommet de l elevage ili sad nam je jasno zašto su Francuzi uspješni poljoprivrednici

18.10.2019.

Salers, Limousin, Hereford, Charolais, Mont Billiard. To su samo neke od pasmina goveda koje smo gledali u pompoznoj areni Sommet de l'elevage 2019 poljoprivrednog sajma u francuskom gradu Clermont Ferrand. No, u toj čudesnoj polukružnoj areni pred komisi

Dizajniram odjeću za poslovne žene

15.10.2019.

Oduvijek me zanimala moda, pa, iako sam završila Ekonomsku školu i upisala Ekonomski fakultet, na trećoj sam godini shvatila da želim krenuti u posve drugom smjeru te sam u Zagrebu upisala Visoku školu Callegari za modnog dizajnera. Dvije sam godine viken

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

15.10.2019.

Cilj je proizvesti milijun tona pšenice, što Hrvatska može lako ostvariti na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija