Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2018

Sergio Galošić: Pitanje nije možete li povećati plaće, vi morate povećati plaće

Izvor: lider.media · Autor: Jozo Knez  

Sergio Galošić: Pitanje nije možete li povećati plaće, vi morate povećati plaće

Sergio Galošić, predsjednik uprave tvrtke Klimaoprema, održao je zanimljivo predavanje na temu “Kako poduzeća mogu povećati plaće zaposlenicima” u četvrtak na konferenciji GALP 2018. Pitanje je to s kojim se svi poduzetnici danas susreću.

„Pitanje koje se postavlja je kako zaustaviti odljev radne snage iz Hrvatske. To je danas jedan od gorućih problema. Mi poduzetnici više nemamo vremena čekati gospodarstvo i državu da napravi nešto po tom pitanju. Poduzetnici se moraju sami organizirati i pokušati napraviti sve što možemo da zaustavimo taj egzodus“, kazao je u uvodu Galošić.

Problemi s kojima se hrvatsko gospodarstvo danas susreće su nedostatak srednjostrukovnog obrazovnog kadra, nedostatak visokoobrazovnog inženjerskog kadra, kontinuirano smanjenje novih učenika i studenata, odlazak radne snage i negativan prirodni prirast.

„Zajednički nazivnik svih današnjih problema je nedostatak radne snage“, poentirao je Galošić. Kako bi se to promijenilo, poduzetnici mogu napraviti nekoliko stvari. Danas su plaće jedan od najvažnijih kriterija za zaposlenike, stoga je izrazito bitno podignuti te plaće na razinu koja omogućuje zaposleniku pristojan život za njega i obitelj.

Optimizacijom i uštedama do većih plaća

„Također treba osigurati društvo u kojemu se osobni uspjeh temelji na radu, znanju i kompetencijama, te uvjete u kojima će se svaki radnik osjećati ugodno te bitno za cijeli tim“, dodao je Galošić. Kazao je kako na uvjete i plaće poduzetnici mogu utjecati i to svakako trebaju i napraviti.

Pitanje je kao povećati plaće ako su troškovi poslovanja svaki dan sve veći, ako je udio rada u finalnom proizvodu iznimno velik, ako su cijene proizvoda određene tržišnim uvjetima i kako povećati plaće kada je potrebno kontinuirano ulagati u proizvodnju i nove tehnologije?

„Pitanje nije možete li povećati plaće, vi morate povećati plaće“, izravan je bio Galošić.

Odgovor na pitanje kako povećati plaće je ušteda, točnije, uštede. Prokazao je probleme u proizvodnji gdje se javljaju nepotrebni gubici, gomilaju se proizvodi, rade se velike količine zaliha, otvaraju se nepotrebni transportni putevi te proizvodnja i upravljanje škartom nisu optimizirani. Svi ti problemi dovode do gubitaka koji bi se, da ih nema, mogli pretvoriti u kapital, pa tako i u zaposleničke plaće.

„Dostupnost novih tehnologija s kojima se unaprjeđuje proizvodnja mora se iskoristit. Među njima su digitalizacija, automatizacija i robotizacija u proizvodnji s kojom se efikasnost poslovanja može povećati do 30 posto. Uštede se također mogu postići smanjenjem troškova sirovina i materijala i uštedama na energentima“, rekao je Galošić.

Trenutno stanje u Klimaopremi

„Mi smo projekciju povećanja plaća napravili za zaposlenika u proizvodnji jer su oni najmanje plaćeni s prosječnom plaćom od 4691 kunu koja nije dostatna za zadovoljavajući život. U našoj tvrtki broj zaposlenih direktno u proizvodnji je 225. Ukupni godišnji trošak s tim plaćama i brojem zaposlenika iznosi 20 milijuna kuna. Ako želimo tu plaću podići na 7 tisuća kuna, ukupni trošak se penje na 31 milijun kuna, što znači da bi to ostvarili moramo uštedjeti oko 12 milijuna kuna“, započeo je Galošić.

U svoje izračune su uvrstili sve gore navedene uštede (zalihe, energenti, škart, sirovine, materijali).

„Kada se sve te stavke počnu primjenjivati, naš izračun, koji je bio izrazito konzervativan pokazao je da kroz tri godine možemo ostvari velike uštede. Samo u zalihama možemo uštedjeti do 6,6 milijuna kuna, u sirovinama i materijalima 3,5 milijuna kuna, reklamacije i škart milijun kuna. Dodamo još tu i povećanje prihoda uslijed povećanja efikasnosti od 3,5 milijuna kuna došli smo do ušteda od čak 14 milijuna kuna, dva više od očekivanog i to nam omogućuje povećanje plaća ne na 7 tisuća kuna, nego na 7500 kuna“, završio je Sergio Galošić.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Radni tjedan od 4 dana sve popularniji među poslodavcima: 'Tri dana odmora puno znače'

15.03.2019.

Niz manjih britanskih kompanija prebacuje svoje poslovanje na četverodnevni radni tjedan zbog sve prisutnije ideje da bi skraćeni radni tjedan mogao poboljšati produktivnost radnika te osigurati bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, piše Gu

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Posao u Kamgradu lani pronašlo novih 200 ljudi, u In-Gradu 40 posto stranaca

11.03.2019.

Boljim lanjskim učincima u odnosu na 2017. naročito se mogu pohvaliti tvrtke u djelatnosti visokogradnje

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija