Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Svi 2009

Šest tisuća grla tovne junadi s farme u Vodoteči

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Tomislav Čanić  

Šest tisuća grla tovne junadi s farme u Vodoteči

Potencijalne mogućnosti Like sve više otkrivaju gospodarstvenici prateći razvoj naših županija, a posebno onih dijelova koji su godinama bili zapostavljeni. Dobro je znano da su u njima nicale političke tvornice od kojih su kasnije najčešće ostajale gole zidine.
Isto tako, malo tko je promišljao da Lika može biti stočarski eldorado, no Zvonko Širjan iz Križevaca je već prije prolaska autoceste u blizini Brinja znao da se otvaraju velike mogućnosti za ulaganja u brinjsku zelenu oazu.

Tim više što će se na taj kraj uskoro nadovezati Jadransko-jonska cesta koja će povezati Brinje s Rijekom za 40 minuta, a sa Splitom za nepuna dva sata. Kada se uzme u obzir da je do Zagreba nešto manje od sata, ne treba biti veliki matematičar da se izračunaju geostrateške prednosti kraja bogatog plodnom zemljom, a ponajviše vodom.

Kada je Zvonko Širjan 2005. otkupio od zadarske »Mehanizacije« stočnu farmu u Vodoteču, koja nije bila u funkciji više od 10 godina, malo je tko vjerovao da će ta farma polučiti pozitivne rezultate. A danas se na njoj tovii oko 6000 junadi godišnje i isporučuje u izvoz 25 posto kvalitetnih proizvoda. Ostatak proizvodnje odlazi u poznate domaće tvrtke Vajda Čakovec, PIK Vrbovec i Danica iz Koprivnice. Farma je obnovljena, revitalizirani su njezini pojedini dijelovi i prilagođeni novim tehnologijama. Zaposleno je petero djelatnika i riješen problem stočne hrane. Sijeno se otkupljuje od mještana, zasijava se 84 hektara s kukuruzom za silažu, a ostatak hrane od oko 10.000 tona dovozi iz Slavonije. U pokretanje proizvodnje u Vodoteču, obnovu objekata, kupnju opreme, strojeva i stada Širjan je uložio 25 milijuna kuna vlastitog novca.
»I u krizi smo optimisti«, ističe Širjan. U novom zakonu o poljoprivredi vidi pozitivne pomake razvoja poljoprivrede.

»Manji problemi pojavili su se prije nekoliko godina kada se dopustio uvoz nekvalitetne govedine iz Brazila. Međutim, mi smo našli rješenje izvozeći junetinu na Bliski istok, uglavnom u Libanon. Sada je pokrivenost hrvatskog tržišta sa 75 posto, a dio koji izvozimo je visokokvalitetno meso, i to u Toscanu u Italiju. Od delikatesnog mesa proizvodi se čuveni hrvatski 'biff'«, kaže Širjan.

»Veselim se ulasku u Europsku uniju, jer je u Uniji potpora za tov junadi znatno veća nego u Hrvatskoj. Naime, EU je deficitarna s proizvodnjom junećeg mesa, a mi ćemo ulaskom u EU povećati profitabilnost«, kaže Širjan.

Na farmi u Vodoteču uzgoji se godišnje oko 6000 junadi, pretežito simentalne pasmine, dok su oko 450 grla kanadsko-francuske pasmine angus, poznate u svijetu, a posebno brendirane u SAD-u i zapadnoj Europi. To je pasmina od koje se dobije visokokvalitetno meso, manje su zahtjevne za uzgoj jer mogu podnijeti oštriju klimu. Kada se junad uzgoji do težine između 550 i 600 kilograma, isporučuje se jednom tjedno sukcesivno, a istodobno dovozi telad za daljnji tov. Uvoz teladi obavljao se nekad iz Mađarske, a sada pretežito iz Rumunjske.

Junad je smještena u pet tovilišta, hrana u dva silosa, a postoji poseban karantenski objekt udaljen od tovilišta prema propisima na oko 800 metara. Uskoro će se kao posebna jedinica izdvojiti iz tvrtke Širjan farma u Vodoteču i registrirati u Brinju, što će dosta značiti za tu općinu u razvoju.

Respektabilna tvrtka
Obiteljsko gospodarstvo »Širjan« osnovano je 1990. godine u Križevcima kada su nastavili s uzgojem goveda. Sada je to respektabilna tvrtka koju vode uglavnom članovi obitelji. Direktor Zvonko Širjan vodi i osmišljava cjelokupno poslovanje. Njegova majka Katica vodi farmu pokraj Križevaca koja tovi 2500 junadi. Otac Josip član je Uprave i vodi sektor nabave, a supruga Valentina vodi financije i računovodstvo. »Mi smo prepoznali i našli svoj interes i značenje pozicije Brinja«, rekao nam je Zvonko, dodavši da nigdje ne vidi napredak u Hrvatskoj kao u Lici. Širjan zapošljava 30 djelatnika, od kojih pet u Vodoteču.

Nova farma u Ivaniću
Svake tri godine tvrtka raste, a sav višak dohotka ulažu u nove tehnologije i širenje poslovanja. Godišnji porast proizvodnje je između 10 i 15 posto. Zasad tvrtka ne osjeća krizu, osim nešto slabije naplate. Neće biti otpuštanja radnika, a o smanjivanju investicija se ne razmišlja. Naime, sagradit će novu farmu u Ivaniću gdje na 600 hektara zemljišta proizvode kukuruz za stočnu hranu. Tamo će zaposliti još sedam ili osam novih radnika. Farma će se graditi u tri faze, a uložit će se dodatnih 25 milijuna kuna.

Najvažnija preventiva
O održavanju stada, veterinarskim zahvatima, smještaju, prehrani i preventivnom cijepljenju ponajviše brige vodi nekadašnji veterinar PIK-a »Sljeme« Ivan Stepić iz Zagreba koji živi na farmi. »Nikad nismo imali problema s junadi, jer preventiva je osnova za zdravlje životinja«, tvrdi Stepić. Pola godine junad se napaja s vodom iz izvora Kamenak, a ostali dio godine koriste vodu iz gradskog vodovoda. Hrana, osim sijena od susjednih stanovnika, uglavnom je silaža, šrot, kukuruz, vitaminski i mineralni dodaci.


Komentari članka

Vezani članci

Gramper na kaštelirski način ima sasvim posebnu priču, a priča ju Marko Bratović

18.07.2024.

Krumpir je biljka iz porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet i postala nezaobilazna prehrambena namirnic

Najkrupnija, najmliječnija, najplodnija, a najugroženija. Ona je istarska ovca i u Istri ih ima manje od tisuću

18.07.2024.

Istarska ovca autohtona je pasmina ovaca, u prošlosti se uzgajala na cijelom području istarskog poluotoka no danas je njen broj gotovo pa zanemariv. Procijenjuje se da je u Istarskoj županiji manje od tisuću čistokrvnih istarskih ovaca.

Zadruge - jedini legalni karteli

18.07.2024.

Premda u Hrvatskoj za taj oblik poslovnog organiziranja pada interes, kako zbog trendova tako i zbog percepcije da je riječ o ‘nečemu iz Jugoslavije‘, zadrugarstvo nudi neke prednosti. Jedna je od uočljivijih ta što su zadruge po prirodi karteli jer nastu

Andrija Čolak:”Ulazak na tržište Saudijske Arabije predstavlja veliki korak naprijed za naš brend”

15.07.2024.

Od riječkog uspjeha do svjetskog fenomena krumpirića. Povodom Dana prženih krumpirića, Andrija Čolak otkriva kako je hrvatski brend postao sinonim za inovativne krumpiriće na međunarodnoj razini.

OPG Škrnički vjeran uljanoj repici: Prinos visok i u težim uvjetima

12.07.2024.

Mladi poljoprivrednik Krešimir Škrnički iz Brezika svoju je proizvodnju bazirao na uljaricama. Prihodovnije je, kaže on. Ove ju je godine skidao tri tjedna ranije nego inače, a kako je došao do ostvarenih prinosa ispričao nam je dok smo bili u obilasku nj

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1577 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1256 članka imaju tag trgovina
  10. 1141 članka imaju tag investicije
  11. 1180 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 573 članka imaju tag opg
  17. 744 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke