Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Velj 2022

Siniša Dreta: Kad bi cijena mlijeka bila 3,5 kune bili bismo na pozitivnoj nuli

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Branka Sobodić  

Siniša Dreta: Kad bi cijena mlijeka bila 3,5 kune bili bismo na pozitivnoj nuli

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Bjelovarsko – bilogorska županija (BBŽ) potpisali su ugovor o financiranju ispitivanja kvalitete kukuruzne silaže, u čemu će Županija sudjelovati sa 300 kuna po uzorku. Na taj način, gospodarstva obuhvaćena ispitivanjem ostvarit će pravo sudjelovanja na petom natjecanju u kvaliteti kukuruzne silaže u RH kojim HAPIH nastoji promovirati kvalitetu krmiva iz kojih se proizvodi "Mlijeko s hrvatskih farmi".

Tim povodom, župan Marko Marušić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zlatko Pavičić i voditelj HAPIH-ovog Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima Ivica Vranić posjetili su poljoprivredno gospodarstvo Siniše Drete smješteno u Staroj Plošćici.

Cijena mlijeka mora biti viša od 3,50 kn
Obitelj Dreta u ovom trenutku raspolaže s 80 grla, odnosno 40 muznih krava. Naglašava kako su ulazni troškovi strahovito porasli, od zrna kukuruza, soje, do premiksa i ostalog. Opstanak njihove proizvodnje isključivo se temelji na visokoj proizvodnji. Iako situacija na tržištu nije ni blizu odlične, obitelj je donekle zadovoljna proizvodnjom, a najviše vrhunskom kvalitetom svoga mlijeka.

"Zadnja cijena mlijeka iznosila je 2,58 kuna, no kada bi ona bila 3,50 kuna to bi značilo da smo na pozitivnoj nuli", ističe Dreta, inače i predsjednik županijske Udruge uzgajivača simentalskog goveda dodavši da bi cijena od 4 kune već bi bila obećavajuća i ohrabrujuća.

"Ono što mi dobivamo za mlijeko je zapravo bruto dohodak i od toga pokrivamo sve troškove. Uključujući i državno zemljište, raspolažemo s oko 40 hektara zemlje", pojasnio je. Kako kaže, na godišnjoj razini proizvedu oko 300 tisuća litara mlijeka i s time su vrlo zadovoljni.

Napomenuo je da im je pomoć koju pružaju Županija i HAPIH od velike važnosti jer im kvaliteta silaže određuje daljnje količine premiksa kojeg treba dodavati da bi obrok bio izbalansiran, o čemu onda ovisi i kvaliteta mlijeka. "Osim žitarica i premiksa, silažu do sada nismo ispitivali", otkriva Dreta, dodajući da je njegov OPG svrstan među 25 gospodarstava s najboljom proizvodnjom mlijeka po kravi u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji.

Župan Marušić poručio je kako su itekako svjesni svih problema s kojima se suočavaju domaći poljoprivrednici, a trenutno je najviše riječ o stalnom rastu cijena repromaterijala i povećanju cijena energenata.

"Županija nikako ne može utjecati na otkupnu cijenu mlijeka, ali zahvaljujući raspoloživim mjerama možemo pomoći pri proizvodnji kvalitetnijeg mlijeka, što će samo po sebi utjecati na veću otkupnu cijenu", istaknuo je. Kako je dodao, po broju proizvođača mlijeka i količini ovo je druga županija u Hrvatskoj, zbog čega su dužni kontinuirano pomagati proizvođačima.

Naime, "Natjecanje u kvaliteti kukuruzne silaže" provodi se petu godinu zaredom, a u projekt je uključeno 13 hrvatskih županija iz cijele zemlje, odnosno oko 25 gospodarstava po jednoj županiji.

"Projekt podrazumijeva laboratorijska ispitivanja i ocjenu kvalitete kukuruzne silaže, dok je osnovni cilj podići svijest o potrebi analize i kontrole stočne hrane. Životinje moraju dobivati kvalitetan i uravnotežen obrok, jer je on preduvjet za ekonomičniju proizvodnju", pojasnio je Ivica Vranić iz Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima. Kako kaže, potrebno je znati koje su proizvodne potrebe životinja i koja je kvaliteta hrane s kojom se raspolaže na gospodarstvima.

"Kako bismo zadobili veći interes poljoprivrednika, u cijelu priču smo dodali i natjecateljsku notu", kazao je dodavši kako se tijekom jedne godine prikupi između 250 i 300 uzoraka kukuruzne silaže.

MIlijun kuna za kreditiranje proljetne sjetve
Ova županija i šest poslovnih banaka potpisali su i ugovor o Programu kreditiranja proljetne sjetve koji je namijenjen poljoprivrednicima za podizanje kredita za sjetvu. U županijskom proračunu za ovu godinu osigurano je milijun kuna, što je ostalo na razini protekle godine kada su odobrena 183 zahtjeva za kreditiranje.

U 2021. godini poljoprivrednici s područja ove županije podigli su kredite u ukupnoj vrijednosti od 31 milijun kuna. S obzirom da su suočeni s povećanim troškovima repromaterijala, svaka im je pomoć i više nego dobrodošla.

Krajem proteklog tjedna odobrena su 23 zahtjeva, dok korisnici kredita mogu biti isključivo fizičke i pravne osobe s prebivalištem na području spomenute županije koje su upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Agenciji plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za kreditiranje proljetne sjetve otvoren je do 6. svibnja.

"Kreditirat će se nabava sjemenja, presadnica, zaštitnih sredstava te mineralnog gnojiva za sjetvu ratarskih i povrtlarskih kultura", objasnio je Zlatko Pavičić. Prema njegovim riječima, minimalni iznos je pet tisuća, a maksimalni milijun kuna. Poljoprivredniku će biti dodijeljena sredstva, dok će plaćanje kamate u cijelosti preuzeti Županija.


Komentari članka

Vezani članci

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura

22.05.2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.

Isplaćeno 20 milijuna eura potpora za proljetnu sjetvu

18.05.2026.

Zbog velikog odaziva poljoprivrednika, jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara od 100 EUR/ha odnosno 50 EUR/ha za sljedećih 10 hektara razmjerno je umanjen

Tuča poharala ratarske kulture: Kukuruz bi se mogao izvući, a bob je potpuno uništen

15.05.2026.

Sve ratarske, povrtlarske i voćarske kulture na području mjesta Vrbja, Orubice i Davora u Brodsko-posavskoj županiji pretrpjele su ogromne štete - od uljane repice, pšenice i ječma do tek izniklog kukuruza, soje i suncokreta

300.000 sjemenki u kilogramu i 400 litara biodizela po hektaru: Zašto je uljana repica top kultura?

05.05.2026.

Uljana repica jedna je od najvažnijih industrijskih biljaka današnjice, iako u prirodi ne postoji u divljem obliku. Riječ je o kulturi iz porodice krstašica koja se uzgaja prvenstveno zbog sjemena bogatog uljem i bjelančevinama, čak oko 40 posto čini ulje

Tag cloud

  1. 2861 članka imaju tag turizam
  2. 2712 članka imaju tag hrvatska
  3. 1499 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1812 članka imaju tag svijet
  5. 1397 članka imaju tag ict
  6. 2004 članka imaju tag financije
  7. 1570 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1343 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1079 članka imaju tag menadžment
  15. 695 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 462 članka imaju tag BDP
  19. 687 članka imaju tag opg
  20. 793 članka imaju tag maloprodaja
  21. 556 članka imaju tag poticaji
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 408 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 361 članka imaju tag kompanije
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 536 članka imaju tag porezi
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 529 članka imaju tag obrazovanje
  34. 452 članka imaju tag start up
  35. 513 članka imaju tag dzs
  36. 453 članka imaju tag energetika
  37. 418 članka imaju tag hnb
  38. 428 članka imaju tag vlada
  39. 346 članka imaju tag hgk
  40. 364 članka imaju tag žensko poduzetništvo