Slavonci od tartufa žele stvoriti brend po uzoru na Istrane

Istra je od tartufa napravila brend, no manje je poznato kako je i Slavonija izuzetno bogata tim gastronomskim blagom. Stanovnici našeg najvećeg poluotoka dugogodišnjim su tartufarenjem i njegovanjem kulture tartufa pretvorili te dragocjene gljive u svoj zaštitni znak, dok na drugim područjima one uopće nisu istražene.

U posljednje vrijeme i Slavonci po okolnim šumama sve više "beru" tartufe, doduše još uvijek za vlastite potrebe, ali uskoro bi njihova novootkrivena strast mogla izrasti u lijepu gastronomsko-turističku priču.

– U Slavoniji ima dvadesetak vrsta bijelih i crnih tartufa. To su mikorizne gljive koje rastu isključivo ispod drveća, u simbiozi s lijeskom, vrbom, grabom ili hrastom. Nažalost, njihov uzgoj kod nas još nije zaživio, iako se pojavljuju različiti mešetari i donose sadnice za koje tvrde kako su "zaražene" sjemenom tartufa – kaže poznati hrvatski mikolog Tomislav Lukić, koji upravo priprema doktorsku disertaciju na temu tartufa. Na našem području nema niti jedne plantaže tartufa, iako je riječ o unosnom biznisu od kojega su Talijani i Francuzi napravili cijelu industriju.

Postoje 82 vrste tartufa koji su, doduše neravnomjerno, rasprostranjeni po cijeloj Europi. U ljeto raste crni tartuf, a krajem rujna kreće bijeli. Najdragocjeniji bijeli tartuf, tuber magnatum, poznati je afrodizijak koji na europskom tržištu dostiže cijenu od 3.000 do 5.000 eura za kilogram. Ima vrlo specifičan okus i izrazito jak miris, pa i kada ga se konzumira u vrlo maloj količini, promijeni okus cijelom jelu. Razlog tako visoke cijene leži u činjenici da tuber magnatum raste na dubini od 30 centimetara ispod zemlje, a sve ostale vrste tartufa na dubini od tri do deset centimetara i puno lakše se pronađu.

– Cijena crnog tartufa, koji je u Slavoniji dosta raširen, kreće se do 100 eura za kilogram, no ima vrsta koje, ovisno o mirisu, dosežu cijenu od 500, pa i 700 eura. Riječ je o poslu na kojemu bi zainteresirani mogli dobro zaradit i– ističe Lukić.

Tomislav Vujić sa svojim posebno obučenim talijanskim vodenim psima u okolici Slavonskog Broda već osam godina traži tartufe. Tartufarenje mu je dosad bio samo hobi i sve što je pronašao dijelio je prijateljima i rodbini, a dio ostavljao za svoje potrebe. Međutim, sada planira okupiti tim koji će uz pomoć europskih fondova i institucija poraditi na uvrštavanju tartufa u gastro-ponudu Brodsko-posavske županije na zanimljiv način te ponuditi gostu takav aranžman da će mu se isplatiti doputovati u Slavoniju na tartufe. On želi po istarskom modelu unijeti mikorizirane sadnice bijelog tartufa na određena područja koja je godinama istraživao.

– Sa zaokruženom logistikom koju smo dobili s novim laboratorijem Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, pokrenut ćemo u Slavoniji novu priču koja će ostati za buduće generacije, a našu regiju uvrstiti na kartu koja uz autohtone bisere nudi i taj gastronomski dragulj – ističe Vujić.