Smeće novog doba: kako ga iskoristiti

Na tržište Republike Hrvatske godišnje se plasira između 55.000 i 60.000 tona nove električne i elektroničke (EE) opreme, procijenjeno je u Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine. Uz porast potrošnje, ali i uređaja niske kvalitete, gomilaju se i količine EE otpada koji je najbrže rastuća vrsta otpada s prosječnom godišnjom stopom porasta od 10 posto u našoj zemlji.

Aktualizirala se tako uspostava učinkovitoga sustava gospodarenja EE otpadom koji bi trebao zaustaviti rast njegove količine na odlagalištima, nerijetko i “divljim”, čime se ugrožava okoliš, a potencijalno i zdravlje ljudi. Prijetnja su opasne komponente u električnoj i elektroničkoj opremi poput žive, kadmija, kroma, broma, olova, arsena, azbesta, spojeva silicija, berilija, fosfora i drugih štetnih tvari. No, taj otpad sadrži i plastiku i slične materijale koji se mogu nakon oporabe ponovno koristiti kao polazna sirovina za neki novi proizvod, što otvara i niz mogućnosti za razvoj takvoga poslovanja.

Na papiru sve je jasno
Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom iz 2007. godine regulirano je gospodarenje tom vrstom otpada, odnosno zbrinjavanje opasnih komponenata EE otpada na odgovarajući način, te iskorištavanje njihovih uporabljivih dijelova, uz istodobno čuvanje prirodnih resursa. Cilj mu je uspostavljanje sustava odvojenog sakupljanja EE otpada radi njegove oporabe, zbrinjavanja, a sve u svrhu zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Prema riječima Vlatke Šomek-Gvožđak, više stručne savjetnice za tematsko područje otpada u Agenciji za zaštitu okoliša, Pravilnik omogućuje sustavno praćenje svake kategorije EE otpada, a cilj postojećeg sustava gospodarenja tom vrstom otpada jest dosegnuti prosjek od minimalno četiri kilograma odvojeno skupljenog otpada iz kućanstava po stanovniku. Naša sugovornica napominje kako taj cilj još nije ostvaren, no napredak je vidljiv. Ujedno ističe kako je cilj sustavnog gospodarenja otpadom i do 2015. godine ostvariti oporabu 70 do 80 posto i recikliranje 50 do 80 posto EE otpada.

Pregled stanja tek od prošle godine
Prikupljanje i obrada EE otpada prema određenim kategorijama sustavno se prati od kraja 2007. godine, pa je polazne relevantne pokazatelje dala tek protekla godina. Podaci Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost govore kako je u studenom i prosincu 2007. prikupljeno gotovo 360.000 kilograma toga otpada, od čega je velikih kućanskih uređaja bilo više od 202.000 kilograma.

U više od 5,7 milijuna kilograma ukupno prikupljenog EE otpada 2008. godine, uz velike i male kućanske aparate, prevladavala je i IT i telekomunikacijska oprema, a prikupljeno je i podosta opreme široke potrošnje, rasvjetne opreme, žarulja s plinskim izbijanjem... Dio tog otpada čine i igračke, sportska i rekreacijska oprema, elektronski i električni alati, medicinski uređaji, instrumenti za nadzor i upravljanje te samoposlužni aparati. Gotovo polovina prikupljenog otpada bili su veliki kućanski uređaji, točnije, više od 2,7 milijuna kilograma hladnjaka, ledenica, perilica rublja, električnih štednjaka, ventilatora, električnih radijatora, kuhinjskih peći, mikrovalnih uređaja...

Na opremu za IT i telekomunikacije otpala je trećina prikupljenoga otpada, odnosno više od 1,7 milijuna kilograma, među kojima su bila računala, pisači, kopirni uređaji, telefoni, telefaksovi, kalkulatori. U prošloj je godini prikupljeno blizu 744.000 kilograma opreme široke potrošnje, odnosno radio i TV aparata, videokamera i videorekordera, audiopojačala, glazbenih instrumenata... I mali kućanski aparati imali su znatan udio sa 83.600 prikupljenih kilograma usisavača, glačala, tostera, pržilica, vagi, satova, uređaja za šišanje i sušenje kose, pranje zubi, brijanje...

Prikupljeno je i blizu 5800 kilograma igračaka i opreme za razonodu i sport. U toj su kategoriji, primjerice, električni kompleti s tračnicama ili automobilima, ručne konzole za videoigre i videoigre, računala za biciklizam, ronjenje, trčanje, veslanje, pa i automati s kovanicama za igranje, te sportska oprema s električnim ili elektroničkim komponentama, o čijem potencijalnom zbrinjavanju razmišljaju samo rijetki.

Proizvođači smeća
U Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji prikupilo se 44,5 posto ukupne količine prikupljenog EE otpada u prošloj godini, odnosno više od 2,5 milijuna kilograma, što je 2,3 kilograma po glavi stanovnika. Izračunao je to Fond za zaštitu okoliša čiji podaci pokazuju kako ih sa 653.000 kilograma slijedi Primorsko-goranska županija u kojoj je prikupljeno nešto više od dva kilograma po glavi stanovnika. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji sakupljeno je, pak, najviše otpada po glavi stanovnika – gotovo četiri kilograma, a ukupno oko 499.000 kilograma. Istra je prikupila 386.000 kilograma, i postigla sedampostotni udio u ukupno sakupljenom EE otpadu – gotovo dva kilograma po Istrijanu. Šibensko-kninska županija na začelju je ljestvice županija sa dvadesetak tisuća kilograma otpada, odnosno 180 grama po stanovniku.

“Iako su prema Katalogu otpada neke vrste opasne a druge neopasne, smatramo da bi se gotovo sav električni i elektronski otpad trebao svrstati u kategoriju opasnoga, iako u nekih postoje samo dijelovi uređaja koji su opasni. To bi trebalo učiniti zbog podizanja svijesti stanovništva - kako bi se taj otpad zbrinjavao na ispravan način“, kaže Vlatka Šomek - Gvožđak. Iz odvojenog sakupljenog otpada, primjerice, otklanjaju se kondenzatori koji sadrže poliklorirane bifenile (PCB), komponente koje sadrže živu (sklopke, pozadinska svjetla), baterije, sklopovi mobilnih telefona, tonerski ulošci, toneri za boju, katodne cijevi, plinske izbojne svjetiljke, zasloni računala s tekućim kristalom, komponente u kojima su radioaktivne tvari, vanjski električni kabeli... Među ostalim, važno je i otklanjanje fluorescentnog sloja iz katodnih cijevi, izdvajanje i obrada plinova štetnih za ozonski omotač, uklanjanje žive iz plinskih izbojnih svjetiljki...

Obveze i odgovornosti
Pravilnikom su točno propisane obveze i odgovornosti proizvođača EE opreme i uređaja - načini obilježavanja EE opreme i uređaja, gospodarenja tom vrstom otpada, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje, obradu i oporabu električnog i elektroničkog otpada.

Tako je, među ostalim, proizvođač dužan informirati korisnika o obvezi odlaganja EE otpada odvojeno od komunalnog i ostalih vrsta otpada, o sustavu vraćanja i prikupljanja te o mogućim štetnim utjecajima na okoliš, zdravlje i sigurnost ljudi koje može izazvati takav otpad. Prilikom stavljanja EE opreme na tržište Hrvatske proizvođač ili uvoznik plaća naknadu za gospodarenje EE otpadom. Prodavatelj je dužan prilikom isporuke proizvoda krajnjem korisniku u našoj zemlji osigurati i preuzimanje otpadnog proizvoda po sistemu “jedan za jedan”, prema propisanim uvjetima.

Agencija za zaštitu okoliša temeljem prikupljenih podataka izrađuje godišnje izvješće o provedbi toga pravilnika, napravljenog prema uzoru na slične pravilnike u EU-u gdje se iz kućanstava, procjenjuje se, prikupi čak 87 posto ukupno skupljenog EE otpada. Njime su regulirane i koncesije za skupljanje odnosno obradu EE otpada. Koncesiju za skupljanje EE otpada na području Hrvatske trenutačno imaju tri tvrtke. Nacionalnu koncnesiju posjeduje Flora VTC iz Virovitice koja pokriva cijeli teritorij države i sakuplja sve vrste EE opreme. Zagrebačka tvrtka CE-ZA-R sa županijskom koncesijom pokriva Grad Zagreb, Zagrebačku županiju i Krapinsko-zagorsku županiju, a Metis iz Rijeke Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju. Koncesiju za obradu EE otpada trenutačno posjeduju CE-ZA-R i Spectra Media iz Zagreba. Stručnjaci ukazuju na velike potencijale razvoja te djelatnosti koju će, među ostalim, diktirati i cijene bakra, aluminija i čelika na svjetskom tržištu.