Sovar: Da nije bilo klastera ne bih se ni bavio jajima

O proizvodnji jaja razmišljao je već prije 10-ak godina, no bio je neodlučan, ali kad se klaster pojavio, to je presudilo. I nije požalio. Danas pakiranja sa znakom Jaja hrvatskih farmi stižu u škole, vrtiće, bolnice, trgovačke centre...

Vadio je jaje po jaje iz pletene košare, stavio svoj žig na svako i pažljivo ga odložio u kartonsku ambalažu, napunio i zatvorio kutiju na kojoj je stajao crveni znak Jaja hrvatskih farmi. Uze je drugu kutiju s istim prepoznatljivim znakom, pa sve ponovio istim redoslijedom.

Upravo po ovom jedinstvenom žigu kupac može provjeriti porijeklo proizvoda koji je kupio. Kako? Jednostavno. U aplikaciju na mrežnoj stranici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu www.jaja.hapih.hr može unijeti identifikacijski broj odnosno oznaku na svakom pojedinom jajetu i saznat će točan naziv farme na kojoj su proizvedena, način držanja koka te podatke o samom proizvođaču, i tako biti siguran da je riječ o domaćem proizvodu.

Tehnologija nije zahtjevna, ali koke trebaju konstantnu brigu
A iza žiga s početka ove priče otkrili bismo Poljoprivredni obrt Sovar iz Sotina, u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji proizvodi jaja iz slobodnog uzgoja. Ovom se proizvodnjom bave od 2019. godine, a lani su ju proširili, tako da trenutno imaju dva objekta, jedna zidani i jedan montažni. Ulagali su svoja sredstva, ali su se javljali i na natječaj Grada Vukovara koji daje povrat sredstava i od 50 posto.

"To nam je dobar poguranac. Trenutno imamo približno 750 koka pasmine Lohmann Brown. Ova je smeđa pasmina specijalizirana baš za proizvodnju jaja, koja koke polažu svakodnevno, obično ujutro. Ciklus nam traje 14 mjeseci, koliko jedan turnus koka bude na farmi, pa onda imamo remont jata. One moraju imati po četiri četvorna metra slobodne površine, mogućnost slobodnog kretanja po vani, imati svoje prečke, prostirku od slame i naravno svoja gnijezda. Objekte čistimo svaki tjedan a jednom mjesečno i s vapnom", ukratko pojašnjava tehnologiju uzgoja naš domaćin Damir Sovar i kaže kako su zadovoljni proizvodnjom, no za velikih ljetnih vrućina znaju primijetiti pad, jer koke manje jedu, više piju vode, pa bude više jaja S veličine. Tada se instinktivno drže hladovine uz kokošinjac.