Srbija ipak nema trgovinski suficit s Hrvatskom

Srbijanski portali u ponedjeljak su prenijeli podatke Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije koji pokazuju da je ta zemlja u prvih 11 mjeseci prošle godine u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti od 430 milijuna dolara, a uvezla robe za 417 milijuna, čime je ostvarila suficit u trgovinskoj razmjeni od 13 milijuna dolara.

Međutim, ako se u obzir uzmu podaci Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije ili podaci našeg Državnog zavoda za statistiku (DZS) dobiva se drugačija slika o trgovačkim odnosima dviju zemalja. Podaci statističkih zavoda obiju zemalja opovrgavaju srbijanski trgovački suficit. Iz podataka koje je na svojoj internetskoj stranici objavio Republički zavod za statistiku Republike Srbije vidljivo je da je izvoz Srbije u RH u razdoblju od siječnja do studenoga 2011. iznosio 424,9 milijuna dolara dok je za isto razdoblje uvoz Republike Srbije iz RH iznosio 434,8 milijuna dolara iz čega proizlazi da se radi o deficitu robne razmjene od 9,9 milijuna dolara. Isto tako, prema podacima DZS-a RH je izvezla u Republiku Srbiju u razdoblju od siječnja do studenoga 2011. roba u vrijednosti 428,2 milijuna dolara, a uvezla robe u vrijednosti 326,7 milijuna dolara pa suficit iznosi 101,6 milijun dolara. Podaci obiju statistika pokazuju, dakle, da se radi o deficitu na strani Republike Srbije, odnosno suficitu na strani RH. Na upit o razlozima zbog kojih se podaci u tolikoj mjeri razlikuju, iz DZS-a su nam pojasnili kako ih može biti mnogo. Neki od njih odnose se na metodološke razlike (različito vrednovanje, tečajevi, paritet razmjene koji se koristi, je li uključena vozarina ili ne, procijenjene vrijednosti itd.), vrste roba koje neke zemlje isključuju iz obuhvata, specijalni ili opći sustav trgovine, poslove unutarnje i vanjske proizvodnje, primjenu principa zemlje namjene/podrijetla, promjenu odredišta robe, neidentificiranu zemlju partnera, vremenski razmak u registriranju izvoza/uvoza itd. Iz DZS-a ističu kako bi za svaki bilateralni trgovinski tijek trebala postojati dva izvještaja: ono što je za jednu zemlju izvoz to je za zemlju partnera uvoz i obrnuto. U praksi se, međutim, često događa da se vrijednost onoga što za jednu zemlju predstavlja izvoz razlikuje od vrijednosti onoga što će zemlja partner prikazati kao uvoz. Iz DZS-a pojašnjavaju kako je primjena principa praćenja robne razmjene po zemljama namjene kod izvoza i zemljama podrijetla kod uvoza najčešći uzrok razlika u podacima statistika dviju zemalja. Na primjer, Republika Srbija izvozi u RH neku kinesku robu. Prilikom deklariranja svog izvoza navodi RH kao zemlju namjene robe. Istovremeno, u hrvatskom uvozu neće biti registrirana Republika Srbija kao zemlja podrijetla robe, već Kina. U tom slučaju vrijednost ostvarenog izvoza Republike Srbije u RH bit će veća nego što će biti vrijednost uvoza RH iz Republike Srbije. Primjena navedenog principa dovodi i do razlika u podacima ukoliko je došlo do promjene destinacije robe od njenog polaska do krajnjeg odredišta. To je slučaj kada roba deklarirana primjerice pri izvozu RH u Republiku Srbiju može iz različitih razloga promijeniti destinaciju ili biti reeksportirana u neku treću zemlju. Izvoz će se prikazati kao izvoz RH u Republiku Srbiju, ali to Republika Srbija neće prikazati kao svoj uvoz iz RH, nego će je kao uvoz prikazati ona treća zemlja u koju je roba zaista isporučena, ističu u DZS-u.

Iz Privredne komore Srbije zasad nemaju odgovor zašto su razlike tako velike te naglašavaju da podatke samo preuzimaju iz Uprave carine Republike Srbije te da im metodologija njihove obrade trenutno nije poznata.