Stižu kapitalne izmjene Zakona o radu: Poslodavci nisu presretni, a ni sindikati. Što sve čeka radnike?

Izmjenama Zakona o radu (ZOR) ograničava se rad na određeno, uređuje rad na daljinu i prvi put regulira platformski rad, Vlada time želi odgovoriti na brze promijene na tržištu rada, no poslodavci kažu da se time neće dobiti moderan zakon, a sindikati tek očekuju pozitivne pomake.

Hrvatska udruga poslodavaca ne podržava predložene izmjene ZOR-a prvenstveno jer nisu dobili moderan zakon, a principijelno zbog "diskriminatornih odredbi kojima se privilegira članove reprezentativnih sindikata".

U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske zadovoljni su što je adresirano pitanje ugovora na određeno vrijeme i pojašnjeno da sindikati pregovaraju u ime svojih članova, pa kažu da je to "prva izmjena ZOR-a koja nije nedvojbeni sustavni udar na prava radnika".

Poslodavci smatraju da zbog rigidnih odredbi hitno treba krenuti u donošenje novog ZOR-a koji će odražavati stvarne potrebe i omogućiti lakše sklapanje i prestanak ugovora o radu, rad na određeno, jasnije definirati rad na izdvojenom mjestu i pojednostaviti sadržaj ugovora o radu.

"Naši zaposlenici iseljavaju se u države s fleksibilnim radnim zakonodavstvom, što dokazuje da rigidan zakon ne štiti radnike nego im ograničava prostor za napredovanje i usavršavanje", rekli su Hini u udruzi poslodavaca.

Mogućnost da poslodavac i sindikat kolektivnim ugovorom ugovore veći opseg prava za članove sindikata poslodavci smatraju diskriminatornom jer u privilegirani položaj stavlja članove reprezentativnih sindikata i potiče radnike na učlanjivanje u njih.

Poručuju da neće dijeliti radnike po članstvu u sindikatu već će svima isplaćivati jednake božićnice i ostala materijalna prava te time "ispraviti nepravdu koja se pokušava nametnuti zakonskim prijedlogom".

Izvršna tajnica za radno i socijalno pravo SSSH-a Sunčica Brnardić uvjerena je da će nakon izmjena ZOR-a doći do smanjivanja udjela ugovora o radu na određeno vrijeme.

Ključno je, kaže, eliminirati praksu stalnog produživanja, u pravilu vrlo kratkih ugovora, ali i zapošljavanja radnika na određeno kako bi ga se "isprobalo". Rožman podsjeća da su dosadašnje promjene išle u smjeru fleksibilizacije rada na određeno pa je dobro da se to sad ograničava. Problematično je, dodaje, što će se uzastopnim ugovorima smatrati i kad se oni odnose na povezana društva, što se ne priznaje za jedinstveni staž i otpremninu.

Novost je uređivanje novog oblika rada putem digitalnih radnih platformi, poput Glova, Bolta i Ubera, kako bi se zaštitili takvi radnici, ali i promicao novi oblik rada koji prati brzi razvoj digitalne tehnologije.

Karakterizira ga stvaranje trostranih odnosa između digitalne radne platforme, fizičke osobe koja radi putem platforme za klijenta i posebne tvrtke partnera na tržištu ili posrednika koji se u Hrvatskoj najčešće naziva agregator.

Danas diljem EU-a više od 28 milijuna ljudi, većinom mlađih, radi putem digitalnih radnih platformi, a dostavljači na biciklima često su viđeni prizori i u Hrvatskoj. U sindikatu nisu zadovoljni prijedlogom jer drže da neće dovesti do značajnih promjena za radnike. Smatraju da bi za to digitalne platforme trebale biti poslodavci radnicima, što je izmjenama ZOR-a praktički onemogućeno jer će se većina radnika i dalje zapošljavati putem agregatora.

Uz to, omogućeno je Poreznoj upravi da na temelju ostvarenog dohotka utvrđuje da se radi o nesamostalnom radu, što bi moglo stvoriti poreznu presiju na radnike u statusu samozaposlenih osoba.

Poslodavcima su izmjene kojima se uređuje platformski rad pozitivne jer će rad biti transparentniji, a zaposlenici zaštićeniji, dok će svi sudionici imati jasan regulatorni okvir.

Ostaje otvoreno pitanje provedbe tih odredbi, što se definira pravilnicima, kažu poslodavci dodajući da će kroz dijalog nastojati postići sigurnije i bolje radno okruženje.

Rožman ocjenjuje da su rješenja za platformske radnike hvale vrijedan potez, ali ostaje problem nesklada ugovorenog radnog vremena i obavljenog posla. "Radnik može sklopiti ugovor o radu na jedan sat tjedno i obaviti, recimo, 125 dostava. Da radi s helikopterom to ne bi mogao imati", kaže. Rad kod kuće ili rad na daljinu, koji su postali česti tijekom pandemije koronavirusa, nastoji se jasnije odrediti kroz pojam rada na izdvojenom mjestu. Takav model se određuje kao rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već od kuće radnika ili na daljinu, pri čemu se definiraju takvi oblici rada.

Poslodavci upozoravaju da pravila zaštite na radu kod takvih oblika rada ne smiju biti otegotna jer zakon drži poslodavca odgovornim za štetu pretrpljenu na radu, iako ne može kontrolirati uvjete na takvom mjestu.