Stižu računi za kreditnu ekspanziju

Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je sredinom lipnja na svojim web stranicama Izvješće Misije MMF-a o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, održanima u travnju i svibnju 2009. godine. Četrdeset tri stranice teksta sadrže preciznu sliku financijskog stanja u Republici Hrvatskoj i prijedlog financijskih mjera za izlaz iz krize.

Nakon pročitanog teksta i usporedbe s trenutnim kretanjima na hrvatskom financijskom tržištu, opravdano se postavlja pitanje može li Hrvatska izbjeći obruč koji je sve više steže i gura u zagrljaj MMF-a. Misija MMF-a u izvješću naglašava kako su veliki kapitalni priljevi i brzi kreditni rast u posljednjih nekoliko godina doveli do visoke razine prosperiteta, ali istodobno i povećali ranjivost RH. Prosječna stopa rasta hrvatskog BDP-a tijekom posljednje tri godine iznosila je 4,5 posto. Razdoblje ekonomske ekspanzije i izgledi da RH uđe među članice EU smanjili su premije političkog rizika i privukli inozemni kapital u Hrvatsku, što se odrazilo na rast kreditnog rejtinga države.

Od početka 2006. do kraja 2007. godine dogodila se kreditna ekspanzija i nagli rast hrvatskog tržišta kapitala. Tečaj domaće valute, striktno vezan uz euro, pridonio je održavanju niske inflacije i inflacijskih očekivanja. Labava fiskalna politika u tom razdoblju nije uspijevala ublažiti pritisak na potrošnju stanovništva i države. Idilično vrijeme kada su kreditna sredstva bila raspoloživa bez posebnih ograničenja nije dugo trajalo. Globalna financijska kriza, koja je prve znake u razvijenim zemljama pokazivala već početkom 2007. godine, krajem prošle godine prenijela se u RH. Rizik financijske stabilnosti RH povećan je zbog visoke inozemne zaduženosti i znatnih potreba za inozemnim financiranjem, te otežanih uvjeta pristupa izvorima inozemnog financiranja i sve lošijeg kreditnog portfelja.

Sve veća zabrinutost
Kriza je najviše pogodila prerađivačku industriju i građevinarstvo. Strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva i ograničene mogućnosti izvorima financiranja izazivaju sve veću zabrinutost vezano uz sposobnosti privatnog sektora da ispunjava svoje obveze. Tijekom ove godine na naplatu dospijeva 13 milijardi eura inozemnog duga, što čini 29 posto hrvatskog BDP-a. Iduće, 2010. godine na naplatu dospijeva dodatnih 12 milijardi eura inozemnog duga. Razina loših kredita na kraju prošle godine u hrvatskim poslovnim bankama bila je relativno niska (4,3 posto). Početkom ove godine udar nelikvidnosti povećao je razinu "toksične" aktive hrvatskih poslovnih banaka, što se odrazilo na rast nepodmirenih obveze do 16 milijardi kuna. Hrvatske poslovne banke postale su ranjive prema inozemnim maticama. Približno četvrtinu svih obveza hrvatskih poslovnih banaka predstavljaju dugovanja prema matičnim bankama u Italiji, Austriji i Njemačkoj. Pritisak se pojačao krajem 2008. godine, kad su cijene hrvatske financijske imovine postale vrlo nestabilne. Diskonti na državne obveznice zabilježili su nagli rast, a cijene dionica na Zagrebačkoj burzi pale. Krajem prošle i početkom ove godine inozemni investitori i matične banke iz Austrije i Italije počele su povlačiti sredstava iz RH kako bi smanjili svoju izloženost u regiji. Ključni rizik za RH je potreba za velikim inozemnim financiranjem. Banke i većina velikih poduzeća zasad uspijeva refinancirati svoj dospjeli dug.

Težak teret za HNB
Misija MMF-a procijenila je da će banke do kraja 2009. godine refinancirati samo 85 posto, a poduzeća 60 posto svog dugoročnog duga korištenjem sredstava na inozemnom tržištu. Prema istoj procjeni, banke će iz inozemnih izvora reprogramirati 95 posto, a poduzeća 80 posto svog kratkoročnog duga. Nepokriveni dio refinanciranja dugoročnog i kratkoročnog duga banaka i poduzeća past će na teret deviznih pričuva središnje države. HNB će tijekom 2009. godine potrošiti najmanje 2,5 milijardi eura ili približno 18,5 milijardi kuna deviznih pričuva za popunu novčanih tokova kako ne bi došlo do blokade financijskog sustava.

Delegacija MMF-a očekuje nastavak negativnih trendova hrvatskog gospodarstva u idućem srednjoročnom razdoblju od tri do pet godina. Realni rast hrvatskog BDP-a, prema procjeni MMF-a, past će u idućem srednjoročnom razdoblju s prosječnih 4,5 na 3,8 postotnih poena. Doprinos realnom rastu BDP-a smanjit će akumulaciju kapitala s 2,6 na 2,1 posto, rada s 0,7 na 0,5 posto, a sektor usluga zadržat će razinu od 1,2 posto.

Posebna zadaća HBOR-u
Nakon objave navedenih procjena MMF-a sredinom lipnja, zaustavio se kratkoročni rast hrvatskog tržišta kapitala koji je počeo sredinom ožujka ove godine. U uvjetima opće nelikvidnosti, koja kao dijabetes uništava financijski organizam RH, posebno mjesto zauzima Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Antirecesijske mjere Vlade RH dale su posebnu zadaću HBOR-u da osigura potreban obrtni kapital i druge pogodnosti koje bi omogućile preživljavanje malih i srednjih poduzetnika u razdoblju krize. HBOR se krajem lipnja pripremio za emisiju vlastitih obveznica na inozemnom tržištu vrijednu 300 milijuna eura. Emisija obveznica HBOR-a privremeno je odgođena. Inozemni ulagači spremni su prihvatiti obveznice HBOR-a uz plaćanje kamatne stope od 8,0 posto. HBOR nije mogao prihvatiti ovu ponudu zbog visokih ulaznih troškova izvora sredstava. HBOR je državna razvojna banka s osnovnom zadaćom pružanja pomoći poduzetnicima nudeći im razvojna sredstva po nižoj cijeni od tržišnih kamatnih stopa. U dosadašnjem radu HBOR je svoja sredstva plasirao korisnicma po kamatnoj stopi 4-6 posto godišnje. Sektor malih i srednjih poduzeća sam po sebi nosi visok rizik. Ako bi HBOR na ulaznu kamatnu stopa 8,0 posto ugradio premiju likvidnosti, te premiju rizika i prinosa za pokriće transakcijskih troškova, izlazna kamatna stopa ne bi mogla biti manja od 10,0 posto. Kamatna stopa od 10,0 posto ne može biti stimulativna razvojna cijena kapitala. Za sniženje cijene kapitala država bi morala na teret proračuna subvencionirati kamatnu stopu na plasmane HBOR-a najmanje 4,0 postotna poena. Godišnji trošak u subvencije kamatnih stopa HBOR-a iznosio bi najmanje 12 milijuna eura, odnosno približno 100 milijuna kuna godišnje.

Na takav pritisak ministar financija RH i državni proračun nisu mogli pristati i zbog toga su privremeno odgodili emisiju obveznica HBOR-a. Bez svježih sredstava iz HBOR-a povećat će se rizik nelikvidnosti u RH. Mali i srednji poduzetnici koji su potrošili vlastitu akumulaciju bez novih obrtnih sredstava iz programa HBOR-a osuđeni su na propast.

Nova fiskalna politika
Delegacija MMF-a naglašava kako je za RH ključni element za izlazak iz krize stroga fiskalna disciplina i provedba nove fiskalne politike. Pri tome se naglašava nužnost smanjenja "proračunske rigidnosti" i racionalizacija javne potrošnje uz poboljšanje kvalitete javnih službi, kako bi se snizilo opterećenje države u gospodarstvu. Delegacija MMF-a zapovjedno traži još jedan rebalans državnog proračuna do kraja godine kako bi se smanjila državna potrošnja i državne subvencije. Početkom lipnja ove godine RH se zadužila na inozemnom tržištu za 750 milijuna eura po kamatnoj stopi 6,0 posto. Do kraja godine Ministarstvo financija RH morat će se još jednom zadužiti na inozemnom financijskom tržištu radi refinanciranja dospjelog vanjskog duga. Može li RH to postići bez pomoći MMF-a, postat će vidljivo već početkom jeseni.