Što inflacija donosi poljoprivrednicima i proizvođačima hrane?

Gotovo polovica kupaca prehrambenih proizvoda, njih 46 posto, protiv inflacije se bori kupujući u trgovinama s nižim cijenama, a 43 posto kupuje više artikala na akciji, pokazalo je istraživanje The Feedback Group, koja je anketirala više od 1.200 kupaca.

Sve strategije za kupovinu
Imaju kupci i druge strategije pa se tako 38 posto njih umjesto za dobro poznate, nacionalne odlučuju za privatne robne marke, njih 25 posto uzima veća pakiranja kako bi po jedinici/porciji prošli jeftinije, a njih 25 posto kupuje manje artikala impulzivno, u zadnji tren nego što bi to radili inače. Također, odlučuju se za slične, ali jeftinije namirnice od onih koje su inače kupovali (24%), a 23 posto planira kupovinu prema akcijama koje su navedene u letku trgovine.

Ima onih koji si daju još više truda pa prije kupovine uspoređuju cijene u više trgovina (18%). Zanimljivo je da se manji dio njih, 15 posto odlučuje za manje zdravu, ali jeftiniju hranu, a njih 12 posto je odlučilo smanjiti kupovinu ekoloških proizvoda.

Kupci su upitani za koji bi artikl željeli da supermarketi snize cijenu. Kategorija s najvećim brojem odgovora, meso, imala je više nego dvostruko veći broj odgovora od sljedeće najviše kategorije, mliječnih proizvoda (gdje je mlijeko bilo najviše spomenuto). Na trećem je bilo voće i povrće.

Zdravlje visoko među prioritetima?
Jedno od istraživanja, koje je u SAD-u provela konzultantska kuća Deloitte, a u kojem je sudjelovalo 2054 osobe, pokazuje da je kupcima prehrambenih proizvoda zdravlje i dalje na visokom mjestu. Čak 84 posto njih i dalje uzima u obzir taj faktor kod kupovine svježe hrane. Čak 55% njih kaže da su spremni platiti više za takvu hranu jer ona doprinosi njihovom zdravlju i blagostanju. No, očekuju da informacije o dobrobiti takvih proizvoda moraju biti točne i jasno označene na ambalaži ili da ih o njima može educirati prodavač.

Analiza je pokazala i to da gotovo svaki peti ispitanik mijenja svježu hranu za smrznutu ili drugu konzerviranu hranu radi uštede (18%), posebno u ruralnim i skupinama s nižim prihodima.

Kako znamo, istraživanje koje je provela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pokazala je također da je kako građanima EU, tako i Hrvatske, cijena najveći faktor pri odabiru hrane. Na drugom mjestu im je okus, a na trećem sigurnost. Vrlo je interesantan podatak da je građanima Hrvatske na drugom mjestu sigurnost, a na trećem podrijetlo što može ići u korist poljoprivrednim proizvođačima.

Sve su ovo pokazatelji koje u vrijeme globalnih previranja i visoke inflacije svaki proizvođač hrane treba imati na umu.

Prilagodba novonastaloj situaciji
Naime, rat u Ukrajini poremetio je očekivanja mnogih ekonomista koji su prognozirali da će 2022. biti godina snažnog ekonomskog oporavka, nakon što su ljudi tijekom pandemije uštedjeli jer, znamo, nisu bili u mogućnosti trošiti kao inače.

Trenutna inflacija uzrokovana je porastom cijene energenata, poremećajem transporta poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i Rusije što utječe na globalni lanac opskrbe hranom, energentima i gnojivom.