Stranci neće dati kredite Hrvatskoj

U svijetu nema kapitala, a ako ga ima, jako je skup. Bude li se Hrvatska zaduživala u inozemstvu, cijena toga bit će ocijenjena prema riziku povrata, a mislim da to neće ići ispod sedam posto, komentirao je prvi ekonomist SDP-a Ljubo Jurčić izjavu predsjednika Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Thomasa Mirowa. On je, naime, predsjednika Stjepana Mesića za svog posljednjeg boravka u Zagrebu upozorio kako sumnja da će Hrvatska moći refinancirati svoje obveze na međunarodnom tržištu kapitala jer SAD s međunarodnog tržišta povlači sav kapital za financiranje svojih potreba.

Povećati proizvodnju
Zbog toga Thomas Mirow sumnja da će Hrvatska moći dobiti nove kredite, a i uspije li, cijena toga kredita bit će iznimno visoka.

– Bude li se Hrvatska zaduživala, kamata neće ići ispod sedam posto. Ne uspijemo li uopće dobiti kredite, Hrvatska ima zaliha i u kunama i u devizama u Hrvatskoj narodnoj banci i njima možemo određivati stabilnost neko vrijeme – istaknuo je Jurčić. Stabilnost bi trebalo držati do kraja godine i do tada određenim mjerama povećati domaću proizvodnju pa se time koristiti za pregovore, dodao je Jurčić.

– Druga je mogućnost monetaristički pristup, odnosno Međunarodni monetarni fond, a to je teško. Jedini lijek vidim u podizanju domaće proizvodnje – zaključio je ekonomist Ljubo Jurčić.

Sumnje predsjednika EBRD-a Thomasa Mirowa nisu neobične ni neovisnu analitičaru Damiru Novotnyju.

– Zna se da je na međunarodnom tržištu kapitala danas teže dobiti deset milijuna eura nego nekada deset milijardi eura. Tek će iduće godine tržište kredita s novim mjerama doći k sebi. U ovom trenutku novca jednostavno nema – tvrdi Damir Novotny. Zbog svog visokog duga, svi procjenjuju da Hrvatska nosi određen rizik zemlje koji je jako izražen. Ako Vlada ne uspije s vanjskim zaduživanjem, Novotny također vidi dvije mogućnosti za spas Hrvatske.

Domaće zaduživanje
Jedna je mogućnost da se država i lokalne samouprave zaduže na domaćem tržištu i time postignu likvidnost, no to je težak put, ističe Novotny.

– Hrvatske banke raspolažu određenom svotom, no ona je vezana za dugoročne projekte pa nije likvidna i smatram da će biti jako teško izvući novac od domaćih banaka – kaže Novotny. Druga, i njemu draža mogućnost, rebalans je proračuna.

– Svi razumni ljudi priželjkuju da država smanji svoje apetite za investicijama, da smanji rashode i potrošnju. Treba platiti postojeće obveze te deficit koji kreira tekuća godina – zaključuje Novotny.