Stranci zbog visokih kamata štede u Hrvatskoj

Rast kamatnih stopa na oročenu štednju prošle godine privukao je u domaće banke znatna sredstva inozemne štednje. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), iznos oročenih depozita nerezidenata krajem ožujka dosegao je gotovo 7,8 milijardi kuna, 33 posto više nego godinu prije. Ako se tome pribroje i štedni depoziti (1,1 milijarda kuna) te depoziti na žiro- i tekućim računima (502 milijuna kuna), ukupan iznos depozita stranaca u domaćim bankama doseže 9,4 milijarde kuna. Tomislav Ćorić sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta uopće ne dvoji kako su na porast oročenih depozita nerezidenata utjecale relativno visoke pasivne kamatne stope hrvatskih banaka. “Prosječna kamatna stopa na dugoročne oročene devizne depozite u posljednje je dvije godine iznosila više od pet posto”, argumentira Ćorić.

Skuplji izvori
Njegove riječi potvrđuju i u Erste & Steiermärkische banci. “Kamatne stope na depozite u Hrvatskoj u proteklom razdoblju dominantno su bile određene jakim konkurentskim nadmetanjem među bankama, ali i skupljim alternativnim izvorima financiranja na vanjskom tržištu. Sve je to rezultiralo njihovim rastom u proteklom razdoblju, što je i pridonijelo njihovoj većoj atraktivnosti za strane državljane”, ističu u Erste banci. U toj banci tvrde da udio depozita stranih državljana u ukupnim depozitima građana iznosi oko 4,5 posto, odnosno oko 808 milijuna kuna. Godinu prije iznos stranih depozita bio je manji za gotovo tri četvrtine, a u Erste banci najviše štede Nijemci, Slovenci i Talijani. Građani Italije dominiraju i među inozemnim štedišama Banco Popolare Croatia, što se donekle može i očekivati jer je banka u vlasništvu talijanske Banco Popolare.

Zaba bez rasta
“Oročeni depoziti nerezidenata porasli su u 2009. u odnosu na 2008. za 54 posto, a njihov udio u ukupnim depozitima povećan je sa 1,3 na dva posto”, naglašavaju u Banco Popolare Croatia (BPC). Ipak, za razliku od BPC-a i Erste banke, jednu od najvećih domaćih banaka, Zagrebačku banku, trend rasta inozemne štednje nije zahvatio. “Štednja nerezidenata u Zagrebačkoj je banci stabilna i u posljednje vrijeme nije primijećen znatan pomak u trendu oročavanja štednje stranih fizičkih osoba. Udio štednje nerezidenata u ukupnoj štednji iznosi oko tri posto, a preferirana valuta oročavanja su euri”, tvrde u Zagrebačkoj banci. U posljednje dvije godine prosječna kamatna stopa na dugoročno oročenje veća je od pet posto

Depozita više od 250 mlrd.
Ukupni oročeni depoziti u domaćim bankama krajem ožujka su dosegnuli 193,7 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Sa štednim depozitima te depozitima na žiro- i tekućim računima taj iznos raste do 253,8 milijardi kuna. Inače, ukupna oročena štednja u posljednjih je godinu dana porasla za blagih 2,8 posto, dok je ukupan iznos svih depozita u hrvatskim bankama veći za 2,9 posto nego godinu prije.