Strani vlasnici iz banaka povukli šest milijardi kuna

Proces razduživanja europskih banaka prisutan je praktično u svim zemljama srednje i istočne Europe, a ove je godine pod regulatornim pritiscima za čišćenje bilanci i popravljanje kapitalne adekvatnosti u većini zemalja ubrzan. U Hrvatskoj je razduživanje banaka majki još lani bilo jedva zamjetno, ali i kod nas je ove godine taj proces nešto intenzivniji.

U osam ovogodišnjih mjeseci strani su vlasnici banaka koje posluju u Hrvatskoj povukli oko šest milijardi kuna, a premda to još nije zabrinjavajuće, vodstvo HNB-a na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem o tome je pokrenulo razgovore s matičnim bankama. O planovima i obostranim stavovima s tim u vezi trebalo bi se razgovarati i idući tjedan. Iz podataka središnje banke vidljivo je da se smanjenje izloženosti stranih vlasnika većim dijelom dogodilo slijedom smanjenja njihovih depozita u ovdašnjim bankama, a u znatno manjoj mjeri zbog smanjenja kreditne izloženosti. Početkom godine depoziti stranih većinskih vlasnika bili su na 43,6 milijardi kuna, a na kraju kolovoza nešto iznad 38 milijardi. Istodobno, krediti stranih vlasnika su s 25,1 milijardu na kraju 2011. u prvom polugodištu pali na 23,8, ali su se do kraja kolovoza vratili na 24,5 milijardi kuna, piše Poslovni dnevnik. Da je inozemno zaduživanje kao izvor financiranja banaka oslonac koji slabi, pokazuju i podaci o inozemnom dugu banaka, koji se s 11,63 milijarde eura s početka godine smanjio za više od 800 milijuna eura, na 10,8 milijardi. Komentirajući inozemne tokove kapitala, analitičari središnje banke u najnovijem biltenu HNB-a ističu da je u drugom tromjesečju "jedino neočekivan bio intenzitet razduživanja banaka", no pritom dodaju da je to "omogućio pojačani rast domaćih izvora sredstava u uvjetima slabe kreditne aktivnosti".

To što depoziti i dalje bilježe porast svakako je dobro, iako se među bankarima čuje da se na terenu osjeti lagana borba za depozite, što stvara pritisak na rast njihove cijene. To pak samo dodatno sugerira da je smanjenje kapitalne podrške inozemnih vlasnika banaka nešto što ipak izaziva nelagodu. I u ostatku godine teško se može očekivati priljev inozemnoga kapitala, pa će domaći depoziti očito postati još važnijim izvorom sredstava za kreditiranje.