Suvremeni pristup zaštiti masline ili - može i bez pesticida

"Kada spomenemo pojam zaštita bilja, prva asocijacije je tretiranje biljaka s nekim pesticidom. No, on ima daleko šire značenje", upozorava agronom, poznati maslinar i tajnik Udruge maslinara zadarske županije, Josip Pavlica.

Kako kaže, u maslinicima na zadarskom području oplodnja je protekla vrlo dobro i stabla su puna plodova. Zaštita od druge generacije moljca je završena i provedena na temelju podataka skupljanih na kontrolnim punktovima diljem ove županije jer je let ovog štetnika bio dobrano iznad praga štetnosti.

Međutim, uzgajivači imaju probleme sa zaštitom od maslinine muhe s obzirom da je ukinut niz aktivnih tvari koje su imale dobro djelovanje na nju, a nove nisu registrirane.

I što sad činiti?

"Primjerice, biljke nam mogu štititi i drugi živi organizmi koji će parazitirati na onim organizmima koji nam pričinjaju štetu. Pa tako kod maslina postoje parazitske osice koje uništavaju odložena jaja maslinine muhe i na taj način onemogućuju njezin razvoj", savjetuje ovaj stručnjak.

Korisne kokoši
Napominje pritom da je potrebno održavati kvalitetnu ekološku infrastrukturu da bi one i njoj slični organizmi bili prisutni u masliniku. Ona obuhvaća održavanje travnih i cvjetnih traka u međurednom prostoru maslinika kao i na njegovim rubovima. "Tako ćemo korisnim organizmima pružiti životni prostor te obilje peludi kojima se one hrane", napominje.

Ističe i drugi važan način zaštite - mehaničko suzbijanje štetočinja. U prvom redu suzbijanje korova.

"Svakako je prihvatljivije suzbijati ih na mehanički način, nego koristiti totalne herbicide koji imaju nepovoljan učinak na okoliš", naglašava dodajući da mehanički način podrazumijeva i skupljanje štetnika, što se, douše, može provesti samo u nasadima malih površina.

I kokoši su veliki pomagači u zaštiti, naročito protiv maslininog svrdlaša. Može se to, navodi, doznati u razgovoru s nekim uzgajivačima.

"U maslinicima u kojima se drže, ne postoje problemi sa suzbijanjem korova jer ga one pojedu i to doslovno do posljednje travke te se također hrane odraslim jedinkama svrdlaša. Kokoši na ovaj način obavljaju mehaničku zaštitu bilja jer fizički uklanjaju štetočinje", opisuje.

Kaže i da suvremena fitofarmacija nudi izvrsno rješenje uporabom preparata na bazi kaolina koji nisu ni u kojem pogledu štetni te imaju dozvolu za primjenu u ekološkoj proizvodnji.

Josip Pavlica šampion ekstra djevičanskih ulja

Tako se preparat na bazi kaolinske gline nanosi prskanjem na stablo i na taj način pokriva lišće i plodove.

"Plodovi pokriveni glinom postaju zbog boje nezanimljivi za maslinovu muhu, a tanka prevlaka onemogućava da probije plod svojom leglicom i ostavi jaja", otkriva dalje napominjući da bijela boja kaolinskog preparata odbija dobar dio štetnog Sunčevog zračenja te tako čuva biljku i plod od ožegotina.

Manje ostataka pesticida i čišći okoliš
Smanjuje i evapotranspiraciju čime biljka “štedi“ vodu i ne dolazi do blokade fizioloških procesa unutar iste. Dodaje i da se preparati na bazi gline brzo i efikasno skidaju s plodova prilikom berbe i pranja u uljari, tako da u preradu ulaze čisti.

"Suvremena zaštita bilja umijeće je biranja najbolje i najučinkovitije mjere zaštite u određenom trenutku. Stoga je potrebno kazati da su kemijske mjere suzbijanja 'zadnja linije obrane' i da ih treba koristiti samo kada je najnužnije i kada ostale ne daju rezultat", naglašava Pavlica.

Ovim načinom, zaključuje, dobiva se plod i krajnji proizvod sa što manje ostataka pesticida te čuva čistoća okoliša.