Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Tra 2016

Svi su osjetljivi na vlasništvo i zemlju - u piškorevačkoj je komasaciji čak i krv pala

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Svi su osjetljivi na vlasništvo i zemlju - u piškorevačkoj je komasaciji čak i krv pala

Na sedam lokacija raspršena su samo dva hektara zemlje Vladimira Ferića iz Novih Perkovaca, u čijoj katastarskoj općini (k.o.) najveće table nisu veće od 2,5 ha.

– Kod nas su sve “špicevi” i okrupnjavanje je prijeko potrebno, a komasacije u našem “ataru” dosad nije bilo - kaže Ferić.

Primjer i ove k.o. nameće potrebu komasacije poljoprivrednog zemljišta kroz okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije, no taj postupak znači i uređenje putne i kanalske mreže, objekata za navodnjavanje i sl. Okrupnjavanje posjeda znači i veću konkurentnost našeg poljoprivrednika i njegove proizvodnje, a država dobiva uređeno zemljište. Dosadašnji zakon o komasaciji donesen je još 1987.

Od 1862. do 1991. komasirano je 822.704 ha i to najviše oko Osijeka, Vukovara i Slavonskog Broda, a najmanje na samome jugu.

Od 1991. do 2008. godine komasacija nije provođena; dok mi tada spavamo, drugi rade – Slovenija, Srbija, Makedonija, Poljska…

A, korištena poljoprivredna površina u 2013. je 2,6 milijuna hektara. Novi je zakon donesen, Hrvatska je pred svojom prvom komasacijom, a sada se rade daljnji koraci na njenoj provedbi, što će obuhvatiti i jedinice lokalne/regionalne samouprave, ali i same vlasnike zemlje.
Utvrđivat će se vrijednost zemljišta

Već su krenule prve spekulacije o tom procesu, kako će se zemlja, odnosno čestice preraspoređivati na način “da će ral A zemlje vrijediti kao 4 rala C zemlje”, i sl., a za što u Agenciji za poljoprivredno zemljište (APZ) kažu da nije točno.

- Kroz Odbor sudionika komasacije poljoprivrednici, vlasnici i posjednici zemljišta izravno sudjeluju u postupku komasacije i diobe zemljišta. U postupku komasacije obavlja se procjena zemljišta sukladno zakonskim propisima. Njome se utvrđuje vrijednost zemljišta koje ulazi u komasaciju i sukladno tome vrijednost zemljišta koja se dodjeljuje u postupku komasacije. U praksi se može dogoditi da poljoprivrednik dobrovoljno pristane uzeti zemljište lošije kvalitete od onoga koje je ranije imao, a zauzvrat će dobiti veću površinu, navodi ravnateljica APZ-a Blaženka Mičević i ističe kako je komasacija dvosmjeran proces – i u interesu pojedinca i u interesu šire zajednice.

- Komasacija se provodi tako da svaki sudionik dobije što više zaokruženo zemljište u što prikladnijem obliku za iskorištavanje i s osiguranim pristupom. Komasacijski postupci traju određeno vrijeme, ali cilj je da poljoprivrednik ne izgubi više od jedne vegetacijske sezone dok traje komasacija. Ona ima svoj vremenski tijek, dio poslova koje u ovom trenutku odrađuje APZ nisu vidljivi na terenu, a riječ je o izradi idejnih projekata, ali to ne znači da se komasacija ne provodi. Obuhvaća poljoprivredno zemljište jedne k.o.. Ako to zahtijevaju gospodarski ili drugi opravdani razlozi, može obuhvatiti poljoprivredno zemljište u više k.o., tj. njihovih dijelova - ističe Mičević.
Kako “razmjenjivati” zemlju?

Katastarska općina Piškorevci jedna je od malobrojnih u Đakovštini koja je krajem 1980-ih provela komasaciju.

- Njome je selo dobilo 200-300 ha novih oranica. Tada su troškove dijelom snosili i vlasnici - prisjeća se Piškorevčanin Matija Brlošić.

Do vlasnika zemlje stižu (neslužbene) najave kako će biti pozivani da se dogovore koju zemlju međusobno otpustiti, odnosno komasacijom prihvatiti i tako okrupnjavati posjed, no nameću se pitanja kako “razmjenjivati” zemlju s obzirom na njenu kvalitetu, udaljenost od ceste, naselja…

S obzirom na osjetljivost instituta kao što je vlasništvo, a poljoprivredniku je zemlja svetinja, za očekivati je da će to biti osjetljiv i nimalo lak posao. Potvrđuje to i “crna strana” piškorevačke komasacije zbog koje je radi zemlje i oružje radilo pa su dva suseljana od strane trećeg - ubijeni. Jedan od ubijenih bio je ubojičin brat.

– Dogodilo se i da je jedan čovjek s pištoljem krenuo pred komisiju za zemlju no ona tada, srećom, nije radila. Ipak, današnje generacije nisu tako “tvrde” i usijanih glava kada je o zemlji riječ - prisjeća se Brlošić.

U općini Gorjani, u čije dvije k.o. komasacija nije provođena, tek izmjera u k.o. Gorjani, posjedi su također raspršeni.

– Najveće table su one državne, dane u zakup – do 25 ha, a najveće privatne čestice su 10-ak k.j. - kaže načelnik Ivan Lović.

Podsjeća da su ljudi osjetljivi kada je o vlasništvu riječ.

- No, nadam se da vlasnici zemlje, ako ne žele, neće se morati pod svaku cijenu odricati zemlje na jednoj i morati je uzimati na drugoj lokaciji. Problem je što se naši zakoni donose u Zagrebu, a na terenu je stanje sasvim drugačije - kaže Lović, i dodaje da Općina zasad nema nikakve informacije o tome što će biti njena zadaća. Početak komasacije određuje APZ koji s općinama/gradovima i županijama sklapa ugovor te objavljuje javne natječaje za izvođenje stručnih geodetskih i drugih radova.

– Prije pokretanja postupka komasacije APZ saziva skup vlasnika i posjednika zemljišta na koji poziva i predstavnike jedinice lokalne/područne (regionalne) samouprave i dr., radi upoznavanja sa svrhom i uvjetima provedbe komasacije. Župan imenuje županijsko komasacijsko povjerenstvo (ŽKP) na prijedlog Ministarstva pravosuđa. Državno komasacijsko povjerenstvo, koje imenuje i razrješava Vlada na prijedlog Ministarstva pravosuđa, odlučuje o žalbama protiv rješenja ŽKP-a. ŽKP imenuje Odbor sudionika komasacije, koji predstavlja sudionike komasacije i savjetodavno je tijelo ŽKP-a i izvođačima stručnih geodetskih poslova. Agencija imenuje povjerenstvo za procjenu zemljišta - navodi Mičević korake za komasaciju.

Prilika za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Vladimir Ferić u komasaciji vidi i priliku za rješavanje imovinsko-pravne osnove oko zemlje. – Jer tu stanje nije sređeno pe niti riješeno, a ljudi nailaze na probleme, poput mene kad sam htio riješiti pola jutra iza kuće. Preko suda se tražilo podrijetlo imovine, sud je trajao pet godina, a u tom vremenu došlo mi je petero ljudi to prodavati. Ispostavilo se da podrijetlo imovine vuče unazad 100 godina, tadašnjoj zadruzi Adrić iz Piškorevaca. Malo se i pitanje o imovinsko-pravnim osnovama u našoj k.o. potaknulo kada je išla autocesta i potom opet ništa. Jer, ima zemlje koja je gruntovno moja, ali katastarski nije - kaže Ferić. U APZ-u kao ciljeve komasacije, uz ostalo, navode i sređivanje stvarnopravnih i drugih odnosa na zemlji.

Među pet pilot-projekata i dvije slavonske županije

APZ priprema pet pilot-projekata za komasaciju na području pet županija - Ličko-senjske (Udbina), Istarske (Cerovlje), Međimurske (Vratišinec i Podturen), Virovitičko-podravske (Zdenci) i Brodsko-posavske županije (Gundinci). Tijekom veljače ove godine Agencija je u svim općinama koje su uključene u pilot-projekte održala skupove vlasnika i posjednika kako bi ih upoznala sa svrhom i uvjetima pod kojima se namjerava provesti pilot-projekt komasacije radi davanja njihovih primjedaba i prijedloga, te radi osiguranja suradnje i koordinacije radova u provođenju komasacije. U tijeku je izrada idejnih projekata za pilot-lokacije.

Komasacija je besplatna za poljoprivrednike

U APZ-u ističu kako poljoprivrednici u postupku komasacije ne plaćaju pristojbe, nego se taj novac osigurava u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz sredstava fondova EU-a (Program ruralnog razvoja), sredstava donacija, te dr. - Jedinice lokalne samouprave mogu za postupak komasacije dobiti sredstva iz programa ruralnog razvoja, ali tek kada dobiju rješenje o komasaciji - ističe ravnateljica APZ-a Blaženka Mičević.

Do 25 ha
NAJVEĆE SU DRŽAVNE POVRŠINE KOJE SU DANE U ZAKUP


Komentari članka

Vezani članci

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Za stočarstvo osigurano 60, a za biljnu proizvodnju 30 milijuna eura - predstavljeni sektorski natječaji:

15.06.2026.

Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica

12.06.2026.

Donosimo detaljan pregled cijena pšenice, ječma i uljarica po klasama i prijemnim mjestima za ovogodišnji rod, uz ključne uvjete otkupa i obračuna kvalitete.

Neretvanske lubenice stižu na tržište, proizvođači strahuju od albanske konkurencije

11.06.2026.

Maloprodajna cijena lubenica na početku sezone ne bi trebala biti znatno viša od jednog eura po kilogramu ako je otkupna oko pola eura, kaže Željko Bjeliš

Na 37 ha eko pašnjaka Matija Kopić razvija sustav pašne proizvodnje s govedima, pilićima i kokama

08.06.2026.

Cilj nije samo regenerativna poljoprivreda, nego i obnova lokalnih zajednica te povratak ljudi u ruralna područja, kaže Kopić, koji na pašnjaku pokraj Creta Viljevskog uzgaja 40 krava, a u proljetnom ciklusu planira uzgoj oko 4.500 brojlera i oko 900 nesi

Tag cloud

  1. 2876 članka imaju tag turizam
  2. 1507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2717 članka imaju tag hrvatska
  4. 1815 članka imaju tag svijet
  5. 1402 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1659 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1257 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1085 članka imaju tag menadžment
  15. 699 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 873 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 693 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 365 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 522 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 455 članka imaju tag start up
  28. 369 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 493 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 532 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk