Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2019

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

Izvor: hr.n1info.com · Autor: Hina  

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne potražnje.

Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 2,9 posto, procjenjuju u SB-u u ažuriranim gospodarskim prognozama, povisivši procjenu iz lipnja za 0,4 postotna boda.

U 2018. gospodarstvo je poraslo 2,6 posto.

SB je u aktualnom izvješću blago povisio i procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u 2020., za 0,1 postotni bod, na 2,7 posto. U 2021. predviđaju daljnje usporavanje rasta, na 2,4 posto, u skladu s procjenom iz lipanjskog izvješća.

Najveći doprinos gospodarskom rastu u ovoj godini trebala bi dati potrošnja kućanstava, koja bi prema SB-u trebala porasti 3,7 posto, odražavajući nastavljeni rast zaposlenosti i plaća ali i zaduživanja građana.

Značajnu potporu rastu trebale bi pružiti i i investicije u javnom i privatnom sektoru, koje bi trebale porasti dijelom zahvaljujući i poboljšanom povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.

U SB-u tako predviđaju da će bruto ulaganja u fiksni kapital ove godine porasti 8,3 posto, dvostruko snažnije nego u 2018. Državna potrošnja trebala bi porasti 3,5 posto, nakon 2,9-postotnog rasta u prošloj godini.

Neto doprinos vanjskotrgovinske razmjene trebao bi ponovo biti negativan i nešto veći nego prošle godine, budući da će rast uvoza ubrzati, potaknut snažnom domaćom potražnjom, dok bi se tempo rasta izvoza trebao zadržati na prošlogodišnjoj razini.

Tako u SB-u predviđaju da će hrvatski izvoz ove godine porasti 2,8 posto a uvoz 6,3 posto. U 2018. izvoz je po njihovoj procjeni također porastao 2,8 posto a uvoz 5,5 posto.

U 2020. i 2021. tempo rasta izvoza trebao bi se zadržati na ovogodišnjoj razini dok bi rast uvoza trebao usporiti na 5,3 posto u 2020., te na 5,1 posto u 2021.

Inflacija bi ove godine po njihovim procjenama trebala usporiti na 0,9 posto, s prošlogodišnjih 1,5 posto. Za iduću godinu predviđaju blago ubrzanje rasta cijena, na 1,0 posto, te na 1,4 posto u 2021.
Slabija domaća potražnja u 2020. i 2021.

U sljedeće dvije godine gospodarski rast trebao bi po procjenama SB-a usporiti zbog očekivanog posustajanja potrošnje kućanstava pod utjecajem slabijeg rasta zapošljavanja i plaća.

Investicije bi također trebale rasti sporijim tempom, prognoziraju u SB-u, predviđajući za iduću godinu 6,4-postotno povećanje bruto ulaganja u fiksni kapital, te 6,3-postotno u 2021.

Izvoz bi također mogao usporiti zbog slabih izgleda za vanjsku potražnju.

"Pretežu rizici koji bi mogli zakočiti rast", konstatiraju u Svjetskoj banci, napominjući da je "robni izvoz izložen riziku izrazitijeg usporavanja vanjske potražnje u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske".

Napominju ujedno da bi rješavanje problema slabog potencijala za rast hrvatskog gospodarstva zahtijevalo reforme čiji bi glavni cilj bilo "poboljšanje niske produktivnosti podizanjem kvalitete i mobilnosti ljudskog i fizičkog kapitala".
Uravnoteženi proračun i manji javni dug

U SB-u predviđaju i da će unatoč smanjenim porezima proračun opće države u ovoj i iduće dvije godine biti gotovo uravnotežen, uz očekivane kontinuirano solidne prihode i moguće dodatno smanjene kamate.

Za 2019. prognoziraju tako proračunski višak od 0,2 posto, te manjak od 0,2 posto u 2020. i uravnoteženi proračun u 2021.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se ove godine smanjiti na 70,4 posto, s prošlogodišnjih 74,5 posto. U 2020. trebao bi pasti na 67,5 posto, te na 64,6 posto u 2021., procjenjuju u Svjetskoj banci.

Upozoravaju ujedno da bi na stanje u proračunu i na trend smanjenja javnog dugao mogli negativno utjecati "snažni pritisci za povećanje plaća u javnom sektoru i moguće povećanje potrošnje prije općih izbora koji bi trebali biti održati u jesen 2020. godine".

Dodaju i da bi umjereni gospodarski rast "trebao rezultirati stabilnim povećanjem prihoda siromašnih građana".

"Pod pretpostavkom o ravnomjernom raspoređivanju rasta od 2019. nadalje među svim građanima jednako, stopa siromaštva trebala bi se smanjiti sa 4,2 posto u 2018. na 3,9 posto u 2019., te na 3,3 posto u 2021. godine".


Komentari članka

Vezani članci

Nautika u srpnju dosegla 75 posto lanjskih dolazaka

05.08.2020.

Kako sezona odmiče, hrvatska nautika bilježi sve bolje rezultate, naročito u srpnju. Ako isključimo podatke o mini kruzerima, ukupan pad od početka godine iznosi 59 posto, dok je u sedmom mjesecu zabilježen pad od samo 25 posto.

Udarni vikend, nada u dobru sezonu

03.08.2020.

Prvi udarni turistički vikend koji je iza nas, obilježile su gužve i kolone na svim cestama koje vode do odredišta na obali. A to svakako budi nadu da će sezona biti dobra.

Počinje udarni turistički vikend, na granici sa Slovenijom već velike gužve

31.07.2020.

"Pojednostavljeno rečeno, mi smo najbliži i najsigurniji Mediteran. U ovim uvjetima u kojima su ljudi živjeli i sve što su proživljavali zadnjih tjedana i mjeseci, sigurno da se ponašanje potrošača u mnogočemu promijenilo. Ljudi žele sigurno sa svojom obi

Računica velikih tvrtki je jasna: Na par stotina kilometara konkurencija za privlačenje ulaganja žestoka i neumorna

24.07.2020.

Svaka ozbiljna tvrtka uvijek je spremna na preseljenje, ovisno o isplativosti i dugoročnoj profitabilnosti. Odluka Megglea, jedne od vodećih mljekara, da ugasi pogone u Osijeku, otpusti 160 radnika i preseli proizvodnju u Srbiju izazvala je političku buru

Upozorenje Hrvatskoj: Korona je velika prijetnja turizmu, čeka vas duga i teška kriza

23.07.2020.

"Očekujemo da će potrošači ostati oprezni kada je riječ o putovanjima u ovoj godini, kako zbog straha od zaraze, tako i zbog smanjenog raspoloživog dohotka tijekom recesije", objašnjava za Index Prianthi Roy, analitičarka EIU-a koja pokriva Hrvatsku.

Tag cloud

  1. 2028 članka imaju tag hrvatska
  2. 2097 članka imaju tag turizam
  3. 1578 članka imaju tag financije
  4. 1306 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1024 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 740 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 956 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 269 članka imaju tag koronavirus
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici