Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2019

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

Izvor: hr.n1info.com · Autor: Hina  

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne potražnje.

Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 2,9 posto, procjenjuju u SB-u u ažuriranim gospodarskim prognozama, povisivši procjenu iz lipnja za 0,4 postotna boda.

U 2018. gospodarstvo je poraslo 2,6 posto.

SB je u aktualnom izvješću blago povisio i procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u 2020., za 0,1 postotni bod, na 2,7 posto. U 2021. predviđaju daljnje usporavanje rasta, na 2,4 posto, u skladu s procjenom iz lipanjskog izvješća.

Najveći doprinos gospodarskom rastu u ovoj godini trebala bi dati potrošnja kućanstava, koja bi prema SB-u trebala porasti 3,7 posto, odražavajući nastavljeni rast zaposlenosti i plaća ali i zaduživanja građana.

Značajnu potporu rastu trebale bi pružiti i i investicije u javnom i privatnom sektoru, koje bi trebale porasti dijelom zahvaljujući i poboljšanom povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.

U SB-u tako predviđaju da će bruto ulaganja u fiksni kapital ove godine porasti 8,3 posto, dvostruko snažnije nego u 2018. Državna potrošnja trebala bi porasti 3,5 posto, nakon 2,9-postotnog rasta u prošloj godini.

Neto doprinos vanjskotrgovinske razmjene trebao bi ponovo biti negativan i nešto veći nego prošle godine, budući da će rast uvoza ubrzati, potaknut snažnom domaćom potražnjom, dok bi se tempo rasta izvoza trebao zadržati na prošlogodišnjoj razini.

Tako u SB-u predviđaju da će hrvatski izvoz ove godine porasti 2,8 posto a uvoz 6,3 posto. U 2018. izvoz je po njihovoj procjeni također porastao 2,8 posto a uvoz 5,5 posto.

U 2020. i 2021. tempo rasta izvoza trebao bi se zadržati na ovogodišnjoj razini dok bi rast uvoza trebao usporiti na 5,3 posto u 2020., te na 5,1 posto u 2021.

Inflacija bi ove godine po njihovim procjenama trebala usporiti na 0,9 posto, s prošlogodišnjih 1,5 posto. Za iduću godinu predviđaju blago ubrzanje rasta cijena, na 1,0 posto, te na 1,4 posto u 2021.
Slabija domaća potražnja u 2020. i 2021.

U sljedeće dvije godine gospodarski rast trebao bi po procjenama SB-a usporiti zbog očekivanog posustajanja potrošnje kućanstava pod utjecajem slabijeg rasta zapošljavanja i plaća.

Investicije bi također trebale rasti sporijim tempom, prognoziraju u SB-u, predviđajući za iduću godinu 6,4-postotno povećanje bruto ulaganja u fiksni kapital, te 6,3-postotno u 2021.

Izvoz bi također mogao usporiti zbog slabih izgleda za vanjsku potražnju.

"Pretežu rizici koji bi mogli zakočiti rast", konstatiraju u Svjetskoj banci, napominjući da je "robni izvoz izložen riziku izrazitijeg usporavanja vanjske potražnje u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske".

Napominju ujedno da bi rješavanje problema slabog potencijala za rast hrvatskog gospodarstva zahtijevalo reforme čiji bi glavni cilj bilo "poboljšanje niske produktivnosti podizanjem kvalitete i mobilnosti ljudskog i fizičkog kapitala".
Uravnoteženi proračun i manji javni dug

U SB-u predviđaju i da će unatoč smanjenim porezima proračun opće države u ovoj i iduće dvije godine biti gotovo uravnotežen, uz očekivane kontinuirano solidne prihode i moguće dodatno smanjene kamate.

Za 2019. prognoziraju tako proračunski višak od 0,2 posto, te manjak od 0,2 posto u 2020. i uravnoteženi proračun u 2021.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se ove godine smanjiti na 70,4 posto, s prošlogodišnjih 74,5 posto. U 2020. trebao bi pasti na 67,5 posto, te na 64,6 posto u 2021., procjenjuju u Svjetskoj banci.

Upozoravaju ujedno da bi na stanje u proračunu i na trend smanjenja javnog dugao mogli negativno utjecati "snažni pritisci za povećanje plaća u javnom sektoru i moguće povećanje potrošnje prije općih izbora koji bi trebali biti održati u jesen 2020. godine".

Dodaju i da bi umjereni gospodarski rast "trebao rezultirati stabilnim povećanjem prihoda siromašnih građana".

"Pod pretpostavkom o ravnomjernom raspoređivanju rasta od 2019. nadalje među svim građanima jednako, stopa siromaštva trebala bi se smanjiti sa 4,2 posto u 2018. na 3,9 posto u 2019., te na 3,3 posto u 2021. godine".


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska među vodećim destinacijama u istraživanju njemačkog autokluba ADAC

23.10.2020.

Prema rezultatima godišnjeg istraživanja njemačkog autokluba ADAC, Njemačka i Hrvatska apsolutni su pobjednici sezone, izvijestio je direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj Romeo Draghicchio

Nove mjere za gospodarstvo

21.10.2020.

- Do sada smo isplatili, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta. Kad se dodaju otpisani doprinosi dolazimo do više od 10 milijardi kuna. Toliko smo učinili dosad, rekao je

Nakon razdoblja stabilnosti 2020. je godina donijela brojne izazove

21.10.2020.

Prošla je godine bila obećavajuća, ali svi smo ostali iznenađeni kod završnih računa i onoga što je utjecalo na konačni rezultat. Prvih pet tvrtki ostvarilo je zajednički gubitak veći od 500 milijuna, a to vuku iz prethodnih godina, dakle prošla je godina

Hrvatska u škarama precjenjene kune

21.10.2020.

Ulagači u hrvatsku robnu proizvodnju već četvrt stoljeća stradavaju uslijed monetarno-političke zaštite interesa uvoznika roba i novca: velikih banaka i trgovačkih lobija.

[Hrvatski SWOT] Tamara Perko: Problem je što banke dominiraju kao izvor financiranja

20.10.2020.

Razvoj tržišta alternativnih izvora financiranja u punom je zamahu. HBOR je potporom osnivanju fonda Fil Rouge Capital (za startupove) i ulaganjem u program CROGIP te osnivanjem triju fondova (za poduzeća u zrelijoj fazi) jedan od predvodnika razvoja trži

Tag cloud

  1. 2054 članka imaju tag hrvatska
  2. 2137 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1331 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1040 članka imaju tag trgovina
  8. 775 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1016 članka imaju tag EU
  13. 713 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 910 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 317 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 394 članka imaju tag porezi
  29. 338 članka imaju tag opg
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 433 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici