Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2019

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

Izvor: hr.n1info.com · Autor: Hina  

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne potražnje.

Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 2,9 posto, procjenjuju u SB-u u ažuriranim gospodarskim prognozama, povisivši procjenu iz lipnja za 0,4 postotna boda.

U 2018. gospodarstvo je poraslo 2,6 posto.

SB je u aktualnom izvješću blago povisio i procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u 2020., za 0,1 postotni bod, na 2,7 posto. U 2021. predviđaju daljnje usporavanje rasta, na 2,4 posto, u skladu s procjenom iz lipanjskog izvješća.

Najveći doprinos gospodarskom rastu u ovoj godini trebala bi dati potrošnja kućanstava, koja bi prema SB-u trebala porasti 3,7 posto, odražavajući nastavljeni rast zaposlenosti i plaća ali i zaduživanja građana.

Značajnu potporu rastu trebale bi pružiti i i investicije u javnom i privatnom sektoru, koje bi trebale porasti dijelom zahvaljujući i poboljšanom povlačenju sredstava iz fondova Europske unije.

U SB-u tako predviđaju da će bruto ulaganja u fiksni kapital ove godine porasti 8,3 posto, dvostruko snažnije nego u 2018. Državna potrošnja trebala bi porasti 3,5 posto, nakon 2,9-postotnog rasta u prošloj godini.

Neto doprinos vanjskotrgovinske razmjene trebao bi ponovo biti negativan i nešto veći nego prošle godine, budući da će rast uvoza ubrzati, potaknut snažnom domaćom potražnjom, dok bi se tempo rasta izvoza trebao zadržati na prošlogodišnjoj razini.

Tako u SB-u predviđaju da će hrvatski izvoz ove godine porasti 2,8 posto a uvoz 6,3 posto. U 2018. izvoz je po njihovoj procjeni također porastao 2,8 posto a uvoz 5,5 posto.

U 2020. i 2021. tempo rasta izvoza trebao bi se zadržati na ovogodišnjoj razini dok bi rast uvoza trebao usporiti na 5,3 posto u 2020., te na 5,1 posto u 2021.

Inflacija bi ove godine po njihovim procjenama trebala usporiti na 0,9 posto, s prošlogodišnjih 1,5 posto. Za iduću godinu predviđaju blago ubrzanje rasta cijena, na 1,0 posto, te na 1,4 posto u 2021.
Slabija domaća potražnja u 2020. i 2021.

U sljedeće dvije godine gospodarski rast trebao bi po procjenama SB-a usporiti zbog očekivanog posustajanja potrošnje kućanstava pod utjecajem slabijeg rasta zapošljavanja i plaća.

Investicije bi također trebale rasti sporijim tempom, prognoziraju u SB-u, predviđajući za iduću godinu 6,4-postotno povećanje bruto ulaganja u fiksni kapital, te 6,3-postotno u 2021.

Izvoz bi također mogao usporiti zbog slabih izgleda za vanjsku potražnju.

"Pretežu rizici koji bi mogli zakočiti rast", konstatiraju u Svjetskoj banci, napominjući da je "robni izvoz izložen riziku izrazitijeg usporavanja vanjske potražnje u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske".

Napominju ujedno da bi rješavanje problema slabog potencijala za rast hrvatskog gospodarstva zahtijevalo reforme čiji bi glavni cilj bilo "poboljšanje niske produktivnosti podizanjem kvalitete i mobilnosti ljudskog i fizičkog kapitala".
Uravnoteženi proračun i manji javni dug

U SB-u predviđaju i da će unatoč smanjenim porezima proračun opće države u ovoj i iduće dvije godine biti gotovo uravnotežen, uz očekivane kontinuirano solidne prihode i moguće dodatno smanjene kamate.

Za 2019. prognoziraju tako proračunski višak od 0,2 posto, te manjak od 0,2 posto u 2020. i uravnoteženi proračun u 2021.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se ove godine smanjiti na 70,4 posto, s prošlogodišnjih 74,5 posto. U 2020. trebao bi pasti na 67,5 posto, te na 64,6 posto u 2021., procjenjuju u Svjetskoj banci.

Upozoravaju ujedno da bi na stanje u proračunu i na trend smanjenja javnog dugao mogli negativno utjecati "snažni pritisci za povećanje plaća u javnom sektoru i moguće povećanje potrošnje prije općih izbora koji bi trebali biti održati u jesen 2020. godine".

Dodaju i da bi umjereni gospodarski rast "trebao rezultirati stabilnim povećanjem prihoda siromašnih građana".

"Pod pretpostavkom o ravnomjernom raspoređivanju rasta od 2019. nadalje među svim građanima jednako, stopa siromaštva trebala bi se smanjiti sa 4,2 posto u 2018. na 3,9 posto u 2019., te na 3,3 posto u 2021. godine".


Komentari članka

Vezani članci

Prosječna neto plaća za veljaču 7.038 kuna, 3,4 posto veća nego lani

21.04.2021.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Marić: Iz EU možemo pokriti cijeli trošak korone

19.04.2021.

Na predstavljanju 'Bijele knjige' Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) financministar nehotice me naveo na usporedbu troška pandemije i novca iz EU koji nam treba pomoći da taj manjak prevladamo. Dakle, pandemija je dosad, prema Zdravku Mariću, dr

Najveći skok kineskog BDP-a u jednom tromjesečju od 1992. godine

16.04.2021.

Podaci ipak sugeriraju da je Kina nastavila s ekonomskim zamahom, nakon što je u posljednjem kvartalu 2020. godine zabilježila 6.5% gospodarskog rasta. Zahvaljujući strogim mjerama za suzbijanje virusa i hitne potpore kompanijama, gospodarstvo se stabilno

Hrvatska u samom vrhu na listi izbora Nijemaca za odmor u 2021.

12.04.2021.

„Istraživanje HomeToGo platforme pokazuje kako smo prepoznati kao destinacija s vrhunskom ponudom kuća za odmor, posebno onih na osami i u prirodi, koje su trenutno jako tražene. Okretanje prirodi svakako je trend koji će ostati i nakon pandemije“, istakn

Njemački gospodarstvenici kipe od srdžbe

25.03.2021.

Nove odluke njemačke savezne vlade i vlada saveznih pokrajina o dodatnim mjerama protiv pandemije oko Uskrsa su i u gospodarstvu bile zadnja kap u čaši strpljenja. Neke odluke su očito već ukinute.

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2183 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 533 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici