Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2009

Tržišna budućnost istarskog meda je u Istri

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Davor Šišović  

Tržišna budućnost istarskog meda je u Istri

Istarski pčelari od prodaje meda godišnje teoretski mogu zaraditi 1,75 milijuna kuna, no budući da se u Istri prodaje puno meda koji dolazi izvan Istre, prostora za povećanje proizvodnje i bolju tržišnu afirmaciju istarskog meda, s priznanjem njegove kvalitete zaštitom geografskog podrijetla, itekako ima.

Nemalu buru u pčelarskim redovima izazvali su nedavni javni istupi Ivana Bračića, pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, u tom Ministarstvu zaduženog za mala i srednja gospodarstva i zadruge, u kojima je naglašavao da se veći dio trgovine medom u Hrvatskoj odvija u »sivoj zoni«, zbog čega državni proračun gubi milijune kuna, a na tržište, među ostalim i u ustanove poput bolnica, škola i vrtića, zbog toga dolazi i patvoreni med.

Ovo je Bračić izrekao na konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika Koordinacije tvrtki pčelarske proizvodnje, trgovine i distribucije. Hrvatski pčelarski savez već je odgovorio na Bračićeve optužbe, uglavnom opovrgavajući njegove navode, ali se u javnosti moglo čuti i da je ovaj doministrov istup tendenciozan budući da je Bračić utemeljitelj tvrtke PIP, najvećeg otkupljivača i trgovca medom u Hrvatskoj. Iz prepiske, odnosno polemike izazvane Bračićevim istupom, koja se prilično pregledno može pratiti i na internetu, proizlaze i neke zanimljive brojke o razmjerima trgovine medom u Hrvatskoj.

U državi 10.000 pčelara

Iz tih navoda proizlazi da se u cijeloj Hrvatskoj pčelarstvom bavi oko 10.000 ljudi, od kojih je 3.300 pčelara u sustavu poticaja. Godišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj procjenjuje se na pet do sedam tisuća tona od čega se dvije do tri tisuće tona izvozi. Bračić je vrijednost »hrvatskog tržišta meda« procijenio na - 240 milijuna kuna. Naravno, kada se podaci javno iznose, način njihova iznošenja prilagođen je svrsi, pa u ovoj aktualnoj polemici nema podataka o tome koliko se meda uvozi, koliko u Hrvatskoj ima košnica, koliki su prinosi, koja je struktura proizvedenog meda po vrstama odnosno kvaliteti, ima li između posljednjih nekoliko godina bitnijih razlika po ekonomskim mjerilima kada znamo da su po klimatskim i biološkim pokazateljima te godine za pčelarstvo bile itekako različite…

Kako smo uglavnom izvan dosega relevantnih podataka za razinu države, pokušajmo sagledati koliko je značajna istarska »mala kap« u cjelokupnom hrvatskom »slatkom slapu«. Sugovornici su mi Ranko Anđelini i Željko Ravnić, predsjednik i tajnik Udruge pčelara Lipa iz Pazina, jedne od četiri istarske pčelarske udruge, ali najveće i najaktivnije.

Na Poluotoku 7.000 košnica

Na Pazinštini, kažu oni, evidentirano je oko 2.500 košnica, dok ih u cijeloj Istri ima oko 7.000, a s prosječnim prinosom od 10 kilograma po košnici u 2008. godini, koja je inače bila klimatski izuzetno nepovoljna i proizvodnja meda je lani jako podbacila, teoretski se lani u Istri moglo proizvesti 70 tona meda. Uz prosječnu prodajnu cijenu meda od 25 kuna po kilogramu (cijena varira ovisno o vrsti meda), istarski su pčelari lani teoretski mogli zaraditi oko 1,75 milijuna kuna.

To nije puno ni u usporedbi sa sto puta većom ukupnom hrvatskom proizvodnjom, pogotovo ne u usporedbi s dvjesto puta vrednijim »hrvatskim tržištem meda«, ali ni u usporedbi s drugim poljoprivrednim proizvodnjama u Istri (samo na krumpiru okrene se u Istri barem tri puta više novca). Ipak, pčelari su odabrali baviti se pčelama, medom i drugim pčelinjim proizvodima iako je većini njih to tek hobi, usputna zanimacija i zadovoljstvo, i minimalni dodatni izvor prihoda. Naime, više od 70 posto istarskih pčelara ima do deset košnica, rijetki su koji imaju ekonomski značajnu proizvodnju.

Međutim, do podatka koliko se u Istri proda meda koji dolazi izvan Istre nemoguće je doći. Sasvim je sigurno, kažu moji sugovornici, da sav med u malim pakiranjima, kakav se nudi u maloprodaji, ugostiteljstvu te u ustanovama poput škola, bolnica, vrtića i drugih, dolazi izvan Istre, jer u Istri nitko ne pakira med u vrećice ili malu plastičnu ambalažu, a riječ je o prilično velikim količinama.

Slavonski med u istarskoj medici

Posljednjih se godina dosta meda prodaje i proizvođačima medice, no pčelari kažu da neki proizvođači medice zbog povoljnije cijene radije kupuju 15-20 posto jeftiniji med iz Slavonije i drugih krajeva Hrvatske nego istarski.

Već ovih nekoliko naznaka pokazuje da je u Istri potražnja za medom veća od ponude, odnosno proizvodnje. Takav »odnos snaga« djelomično objašnjava i aktualni sukob na hrvatskom pčelarskom tržištu, u kojemu bi se istarska uloga svela na odbijanje davanja istarskog meda u otkup velikim hrvatskim otkupljivačima jer je cijena koju oni nude - bezobrazno mala. Ako kalkulacija troškova proizvodnje jednog kilograma meda u lanjskoj, prilično teškoj sezoni, iznosi 11,5 kuna, kako se može pristati na otkupnu cijenu od 11 kuna? Istarski pčelari zato radije nastoje sami izboriti pravilno vrednovanje svog meda i povećati prodaju istarskog meda u Istri nego da ovise o veletrgovcima izvan Istre koji nude preniske cijene.

Kako to kane učiniti? Dobar »medij« za takvo što su manifestacija »Dani meda« u Pazinu, koja nema samo promocijsko-edukacijski značaj već i značaj sajma na kome se dosta meda i drugih pčelinjih proizvoda uspije i prodati kupcima koji ciljano dolaze; te program »Medenih točaka«, turistički itinerar nalik već uhodanim vinskim cestama ili putovima maslinovog ulja. Kroz oba ova programa želi se promovirati ponuda meda u manjim pakiranjima, u teglicama od po 250 i 500 grama.

Potporama protiv pomora

Posljednjih godina počinje se sve više uviđati da pčele i pčelarstvo nisu tek samodovoljna poljoprivredna proizvodnja, već da su zbog oprašivanja pčele važne za uspjeh cjelokupne poljoprivredne proizvodnje. Stoga se pčelarstvo u SAD-u i u nekim zemljama Evropske unije i dodatno stimulira tzv. naknadom za oprašivanje biljaka - pčelari dobivaju 50 dolara po košnici ali ne godišnje, nego za svaku biljnu vrstu koju tijekom cvatnje pčele oprašuju. U nas se na takvo što još ne pomišlja: sve što pčelari mogu dobiti od države je poticaj od 45 kuna po košnici godišnje, i poticaj od dvije kune po kilogramu meda predanog u otkup.

Pomor pčela, koji je u drugim dijelovima svijeta ponegdje dosegnuo i zabrinjavajuće razmjere, u nas se kao prijetnja pojavio tek u naznakama, no ako državne institucije pravovremeno ne pomognu pčelarima u otkrivanju uzroka pomora i ne zabrane određene vrste pesticida poput ostalih evropskih zemalja, ni našim se pčelama ne piše dobro. To, kao i potreba uspostava sustava stručne potpore proizvodnji meda i kontrole njegove kvalitete kakvi postoje, primjerice, za proizvođače vina ili mlijeka, nešto je o čemu istarski pčelari žele razgovarati, »galama« oko trgovine medom u »sivoj zoni« je, barem za Istru, bespredmetna, iako je zabrinjavajuća s obzirom na to odakle dolazi, kažu Anđelini i Ravnić. Ako netko ima primjedbi na med na našem tržištu, logičan je njihov zaključak i poruka, neka malo bolje kontrolira - uvoz meda.

No, i od toliko malo istarskog meda, 90 posto plasira se kroz direktnu odnosno vlastitu prodaju, pčelari ga sami prodaju ili doma (nedavno uvedena zakonska kategorija »prodaje na kućnom pragu«), ili na tržnicama i sajmovima, a rijetki ga uspijevaju plasirati i u maloprodaju. Svega deset posto istarskog meda ide u otkup, i to uglavnom otkupljivačima izvan Istre, u Istri ih gotovo i nema. Otkupna cijena meda puno je manja od prodajne, i ovisno o vrsti lani je iznosila od 10 do 14 kuna po kilogramu.


Komentari članka

Vezani članci

U Umagu će se ove godine preraditi više od 12 tisuća tona rajčice

11.07.2018.

U suradnji s više od 30 kooperanata u Istri, Podravka d.d. ove je godine posadila 4,1 milijun presadnica na površini od 179 hektara. Očekivani prosječni prinos je 70 tona rajčice po hektaru.

Objavljen novi natječaj, 50 milijuna kuna za obnovu zemljišta i proizvodnog potencijala zbog šteta

29.06.2018.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 50 milijuna kuna uz mogućnost povećanja u slučaju da je iznos sredstava prihvatljivih zahtjeva veći od navedenih raspoloživih sredstava javne potpore

18 milijuna kuna za 464 turistička projekta koji će produljiti sezonu

28.06.2018.

Naš cilj je stalno unaprjeđenje i jačanje turističke ponude posebice u pred i post sezoni, ali i na turistički nerazvijenim područjima. Samo na taj način možemo doći do željenog cilja, a to je cjelogodišnji turizam

Podravka najavila plan o otkupu 40 tisuća tona pšenice

20.06.2018.

Cilj tvrtke je do 2022. godine ostvariti stopostotni udio domaće sirovine u gotovim proizvodima, što uključuje i planove o povećanju otkupa pšenice, kao i aktivan rad na unapređenju suradnje s kooperantima i domaćim OPG-ovima.

Odlučivat će sekunde: Ponavlja se utrka za 200 milijuna kuna EU novca

25.05.2018.

Novi poziv ministarstva gospodarstva za 'Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP' kreće 5. lipnja u 10 sati.

Tag cloud

  1. 1773 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1161 članka imaju tag izvoz
  5. 758 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 832 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 811 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 311 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP