Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2009

Tržišna budućnost istarskog meda je u Istri

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Davor Šišović  

Tržišna budućnost istarskog meda je u Istri

Istarski pčelari od prodaje meda godišnje teoretski mogu zaraditi 1,75 milijuna kuna, no budući da se u Istri prodaje puno meda koji dolazi izvan Istre, prostora za povećanje proizvodnje i bolju tržišnu afirmaciju istarskog meda, s priznanjem njegove kvalitete zaštitom geografskog podrijetla, itekako ima.

Nemalu buru u pčelarskim redovima izazvali su nedavni javni istupi Ivana Bračića, pomoćnika ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, u tom Ministarstvu zaduženog za mala i srednja gospodarstva i zadruge, u kojima je naglašavao da se veći dio trgovine medom u Hrvatskoj odvija u »sivoj zoni«, zbog čega državni proračun gubi milijune kuna, a na tržište, među ostalim i u ustanove poput bolnica, škola i vrtića, zbog toga dolazi i patvoreni med.

Ovo je Bračić izrekao na konferenciji za novinare u svojstvu predsjednika Koordinacije tvrtki pčelarske proizvodnje, trgovine i distribucije. Hrvatski pčelarski savez već je odgovorio na Bračićeve optužbe, uglavnom opovrgavajući njegove navode, ali se u javnosti moglo čuti i da je ovaj doministrov istup tendenciozan budući da je Bračić utemeljitelj tvrtke PIP, najvećeg otkupljivača i trgovca medom u Hrvatskoj. Iz prepiske, odnosno polemike izazvane Bračićevim istupom, koja se prilično pregledno može pratiti i na internetu, proizlaze i neke zanimljive brojke o razmjerima trgovine medom u Hrvatskoj.

U državi 10.000 pčelara

Iz tih navoda proizlazi da se u cijeloj Hrvatskoj pčelarstvom bavi oko 10.000 ljudi, od kojih je 3.300 pčelara u sustavu poticaja. Godišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj procjenjuje se na pet do sedam tisuća tona od čega se dvije do tri tisuće tona izvozi. Bračić je vrijednost »hrvatskog tržišta meda« procijenio na - 240 milijuna kuna. Naravno, kada se podaci javno iznose, način njihova iznošenja prilagođen je svrsi, pa u ovoj aktualnoj polemici nema podataka o tome koliko se meda uvozi, koliko u Hrvatskoj ima košnica, koliki su prinosi, koja je struktura proizvedenog meda po vrstama odnosno kvaliteti, ima li između posljednjih nekoliko godina bitnijih razlika po ekonomskim mjerilima kada znamo da su po klimatskim i biološkim pokazateljima te godine za pčelarstvo bile itekako različite…

Kako smo uglavnom izvan dosega relevantnih podataka za razinu države, pokušajmo sagledati koliko je značajna istarska »mala kap« u cjelokupnom hrvatskom »slatkom slapu«. Sugovornici su mi Ranko Anđelini i Željko Ravnić, predsjednik i tajnik Udruge pčelara Lipa iz Pazina, jedne od četiri istarske pčelarske udruge, ali najveće i najaktivnije.

Na Poluotoku 7.000 košnica

Na Pazinštini, kažu oni, evidentirano je oko 2.500 košnica, dok ih u cijeloj Istri ima oko 7.000, a s prosječnim prinosom od 10 kilograma po košnici u 2008. godini, koja je inače bila klimatski izuzetno nepovoljna i proizvodnja meda je lani jako podbacila, teoretski se lani u Istri moglo proizvesti 70 tona meda. Uz prosječnu prodajnu cijenu meda od 25 kuna po kilogramu (cijena varira ovisno o vrsti meda), istarski su pčelari lani teoretski mogli zaraditi oko 1,75 milijuna kuna.

To nije puno ni u usporedbi sa sto puta većom ukupnom hrvatskom proizvodnjom, pogotovo ne u usporedbi s dvjesto puta vrednijim »hrvatskim tržištem meda«, ali ni u usporedbi s drugim poljoprivrednim proizvodnjama u Istri (samo na krumpiru okrene se u Istri barem tri puta više novca). Ipak, pčelari su odabrali baviti se pčelama, medom i drugim pčelinjim proizvodima iako je većini njih to tek hobi, usputna zanimacija i zadovoljstvo, i minimalni dodatni izvor prihoda. Naime, više od 70 posto istarskih pčelara ima do deset košnica, rijetki su koji imaju ekonomski značajnu proizvodnju.

Međutim, do podatka koliko se u Istri proda meda koji dolazi izvan Istre nemoguće je doći. Sasvim je sigurno, kažu moji sugovornici, da sav med u malim pakiranjima, kakav se nudi u maloprodaji, ugostiteljstvu te u ustanovama poput škola, bolnica, vrtića i drugih, dolazi izvan Istre, jer u Istri nitko ne pakira med u vrećice ili malu plastičnu ambalažu, a riječ je o prilično velikim količinama.

Slavonski med u istarskoj medici

Posljednjih se godina dosta meda prodaje i proizvođačima medice, no pčelari kažu da neki proizvođači medice zbog povoljnije cijene radije kupuju 15-20 posto jeftiniji med iz Slavonije i drugih krajeva Hrvatske nego istarski.

Već ovih nekoliko naznaka pokazuje da je u Istri potražnja za medom veća od ponude, odnosno proizvodnje. Takav »odnos snaga« djelomično objašnjava i aktualni sukob na hrvatskom pčelarskom tržištu, u kojemu bi se istarska uloga svela na odbijanje davanja istarskog meda u otkup velikim hrvatskim otkupljivačima jer je cijena koju oni nude - bezobrazno mala. Ako kalkulacija troškova proizvodnje jednog kilograma meda u lanjskoj, prilično teškoj sezoni, iznosi 11,5 kuna, kako se može pristati na otkupnu cijenu od 11 kuna? Istarski pčelari zato radije nastoje sami izboriti pravilno vrednovanje svog meda i povećati prodaju istarskog meda u Istri nego da ovise o veletrgovcima izvan Istre koji nude preniske cijene.

Kako to kane učiniti? Dobar »medij« za takvo što su manifestacija »Dani meda« u Pazinu, koja nema samo promocijsko-edukacijski značaj već i značaj sajma na kome se dosta meda i drugih pčelinjih proizvoda uspije i prodati kupcima koji ciljano dolaze; te program »Medenih točaka«, turistički itinerar nalik već uhodanim vinskim cestama ili putovima maslinovog ulja. Kroz oba ova programa želi se promovirati ponuda meda u manjim pakiranjima, u teglicama od po 250 i 500 grama.

Potporama protiv pomora

Posljednjih godina počinje se sve više uviđati da pčele i pčelarstvo nisu tek samodovoljna poljoprivredna proizvodnja, već da su zbog oprašivanja pčele važne za uspjeh cjelokupne poljoprivredne proizvodnje. Stoga se pčelarstvo u SAD-u i u nekim zemljama Evropske unije i dodatno stimulira tzv. naknadom za oprašivanje biljaka - pčelari dobivaju 50 dolara po košnici ali ne godišnje, nego za svaku biljnu vrstu koju tijekom cvatnje pčele oprašuju. U nas se na takvo što još ne pomišlja: sve što pčelari mogu dobiti od države je poticaj od 45 kuna po košnici godišnje, i poticaj od dvije kune po kilogramu meda predanog u otkup.

Pomor pčela, koji je u drugim dijelovima svijeta ponegdje dosegnuo i zabrinjavajuće razmjere, u nas se kao prijetnja pojavio tek u naznakama, no ako državne institucije pravovremeno ne pomognu pčelarima u otkrivanju uzroka pomora i ne zabrane određene vrste pesticida poput ostalih evropskih zemalja, ni našim se pčelama ne piše dobro. To, kao i potreba uspostava sustava stručne potpore proizvodnji meda i kontrole njegove kvalitete kakvi postoje, primjerice, za proizvođače vina ili mlijeka, nešto je o čemu istarski pčelari žele razgovarati, »galama« oko trgovine medom u »sivoj zoni« je, barem za Istru, bespredmetna, iako je zabrinjavajuća s obzirom na to odakle dolazi, kažu Anđelini i Ravnić. Ako netko ima primjedbi na med na našem tržištu, logičan je njihov zaključak i poruka, neka malo bolje kontrolira - uvoz meda.

No, i od toliko malo istarskog meda, 90 posto plasira se kroz direktnu odnosno vlastitu prodaju, pčelari ga sami prodaju ili doma (nedavno uvedena zakonska kategorija »prodaje na kućnom pragu«), ili na tržnicama i sajmovima, a rijetki ga uspijevaju plasirati i u maloprodaju. Svega deset posto istarskog meda ide u otkup, i to uglavnom otkupljivačima izvan Istre, u Istri ih gotovo i nema. Otkupna cijena meda puno je manja od prodajne, i ovisno o vrsti lani je iznosila od 10 do 14 kuna po kilogramu.


Komentari članka

Vezani članci

Uskoro natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda

05.02.2020.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000 eura.

Usprkos slomu Uljanika, svi ekonomski pokazatelji istarskog gospodarstva u 2019. su rasli

04.02.2020.

Od općina prvi je Medulin s 499 poduzetnika i 923 zaposlena, Žminj sa 106 poduzetnika i 807 zaposlenih te Kršan s 98 poduzetnika i 613 zaposlenika.

Država povećala potpore za samozapošljavanje

15.01.2020.

Početak 2020. godine donio je novosti u Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, što je usvojeno na posljednjoj lanjskoj sjednici Upravnog Vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Hrvatska maslinova ulja najzdravija su u Europi

30.12.2019.

To proizlazi iz istraživanja u sklopu europskog projekta ARISTOIL koji se provodio od 2016. do 2019. u pet mediteranskih država - Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Cipru i Hrvatskoj - koje su proizvođači ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Objavljen novi natječaj za tip operacije 4.1.3. vrijedan 100 milijuna kuna

06.12.2019.

Pojednostavljeni natječaj je vrijedan 100 milijuna kuna, a namijenjen za projekte korištenja obnovljivih izvora energije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Tag cloud

  1. 1968 članka imaju tag hrvatska
  2. 2004 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1273 članka imaju tag izvoz
  5. 861 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1017 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 858 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 873 članka imaju tag industrija
  14. 636 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 516 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 349 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 311 članka imaju tag osijek
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija