Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Velj 2012

Turistički novac odlazi na fešte i odvoz smeća

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Barbara BAN  

Turistički novac odlazi na fešte i odvoz smeća

"Iako imamo Turističku zajednicu, isto nam je kao da je nemamo. Njen ured nikad nije otvoren za goste, ne organiziraju se nikakve manifestacije i događanja, a kamoli da se išta promovira. Ne znamo na što zapravo troše novac od boravišne pristojbe", tim su nam se riječima požalili iznajmljivači iz jedne male istarske općine.

Priča je to koja se bez ikakvog ustručavanja može primijeniti na TZ-e u Marčani, Ližnjanu, Žminju, središnjoj Istri, Kanfanaru, Raši, Balama, ali i turističkim biserima kao što su Grožnjan i Motovun. Njihov rad kao da nitko ne kontrolira i kao da nikome ne polažu račune na koji način troše novac te koje su im zapravo aktivnosti. A sve te turističke zajednice imaju budžet koji bi se trebao trošiti na organizaciju njihovih turističkih, a ne tuđih pučkih manifestacija, promociju, ali prije svega za stvaranje takozvanih turističkih proizvoda i sustava doživljaja da bi se gosti u tu destinaciju privukli ne samo reklamirajući sunce i more, dakle s ciljem produženja turističke sezone. Međutim, taj se novac troši kako odluče općinari, koji su, prema novom zakonu, na njihovom čelu. Tako se, primjerice, turistički novac u Raši, kaže načelnik, trošio ni više ni manje nego na odvoz smeća! U Kanfanaru jedino broje turiste, u Marčani i Ližnjanu nije poznato na što ga troše jer ništa ne rade, središnja Istra stalno vodi bitku s općinama koje su osnovale taj TZ, u Motovunu su tek lani otvorili informativni punkt, u Balama turističku inicijativu preuzima nekoliko jakih privatnika, dok u Žminju ništa ne funkcionira jer na čelu TZ-a nije osoba koja se sviđala načelniku. Dobar se dio malih TZ-a niti ne može sam financirati pa praktički žive od dotacija općina. Dvadesetak malih TZ-a troši oko osam milijuna kuna godišnje. Doduše, velik dio - zbog manjeg prihoda od boravišnih pristojbi i članarina - ide na plaće i druge administrativne troškove pa im često u pomoć sufinanciranjem priskaču općine. Mnogi zato dijele mišljenje da je Istri dovoljno sedam velikih turističkih zajednica i da bi se one male trebale udružiti u tzv. TZ-e područja ili pak pripojiti većima, čime bi novac ostajao na okupu i trošio se namjenski. Ovako se 100 milijuna kuna turističkog novca iz sustava istarskih TZ-a - od čega 75 otpada na lokalne, a 33 na županjski TZ - raspršuje umjesto da se troši na promociju brenda Istre kao destinacije i novih proizvoda.

I bivši je direktor županijskog TZ-a Tomislav Popović bio protiv osnivanja žminjskog TZ-a jer je smatrao da bi oni trebali ostati s drugim općinama u TZ-u središnje Istre. Međutim, županjski TZ nema nikakvu ingerenciju nad lokalnima, pa to formalno nisu mogli zabraniti. I tek što su se osnovali, od tog istog županijskog TZ-a zatražili su novac za program vođenja turističke statistike! S druge strane, novi ministar turizma Veljko Ostojić, koji je dugo bio na čelu istarskog TZ-a, nedavno je najavio promjene u sustavu u smislu njihove profesionalizacije i edukacije, ali smatra da se mali TZ-i ipak ne bi trebali ukidati ako funkcioniraju. Tog je mišljenja i Robert Baćac iz konzorcija ruralnog turizma Istre Ruralis, nekadašnji pomoćnik ministra turizma koji je radio i u istarskom TZ-u. - Neučinkovitost sustava nepravedno se veže uz male TZ-e. Imam iskustva s malim TZ-ima koji su vidjeli mogućnost pokretanja aktivnosti kroz fondove EU-a. Razradili su projekte, pronašli partnere, ali nisu mogli osigurati vlastiti udio u financiranju projekta. Uredno su im vrata zatvorili i općina, i grad, i Županija, i županijski TZ, i HTZ, a bogami i Ministarstvo. S druge strane, velike turističke zajednice koje mogu sufinancirati projekte gotovo da i nemaju projekte koji se financiraju iz EU-fondova. Nadalje, županijski TZ već godinama ulaže milijune u projekt centralnog bookinga, koji nikako da profunkcionira. Ne bi li bilo logičnije da se taj milijun kuna sustavno svake godine uloži u novi turistički proizvod i njegovo upravljanje ili aktivnost s jasnim kriterijima pa bismo već sada imali par novih proizvoda, pita se Baćac. Upozorava i da je u TZ-ima prevelik upliv politike, zbog čega ne funkcioniraju kako treba. Pravi primjer političkih igara je fažanski TZ, koji odlično radi svoj posao, ali je ipak njegova direktorica naišla na probleme kada je došlo do smjene vlasti. - Može li jedan gradonačelnik ili župan biti čarobnjak Merlin i istodobno biti fokusiran i na turizam, i na socijalu, i na komunalne potrebe, i na prostorne planove jednog mjesta ili cijele županije ma koliko on to htio? Naravno da ne može, smatra Baćac. Marino Brečević iz pulske turističke konzultantske tvrtke Communico ističe da su veliki TZ-i koji imaju jako puno novca tromi. Kao dobar primjer funkcioniranja ističe klaster TZ-a Bujštine koji iznimno surađuju i stvaraju nove proizvode prema smjernicama master plana razvoja istarskog turizma. I pulski se prsten u zadnje vrijeme trudi, međutim, još uvijek nema podršku svojih malih TZ-a u unutrašnjosti. Uz njih, dobar primjer svakako pruža i buzetski TZ, koji nema puno novca, ali zato ima puno kvalitetnih ideja koje nisu ostale samo na papiru.

Ministar Ostojić je među svojim prvim ciljevima istaknuo reorganizaciju svih TZ-a iako nije dao konkretnije smjernice na koji će se način to napraviti, kada će se promjene desiti, hoće li se mijenjati zakoni i koga će to najprije zahvatiti. - Prema novom bi se sustavu lokalna razina trebala pretvoriti u destinacijske management organizacije (DMO), što podrazumijeva upravljanje odredištem i stvaranje novih, raznovrsnih proizvoda kao motiva dolaska u destinaciju, dok bi promocija trebala ići na regionalnu i nacionalnu razinu, kaže Ostojić.


Komentari članka

Vezani članci

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

HoReCa kanal: ‘Okretalo‘ se 2 milijarde eura godišnje, sada pada na trećinu prihoda

28.05.2020.

Iako se ogroman dio proizvoda za potrebe industrije i dalje uvozi, turizam ima izrazito veliki značaj za domaću proizvodnju, pogotovo hrane i pića koje se plasira kroz hotele, restorane te ostale ugostiteljske objekte.

Prvi gosti došli na Kvarner, domaćini se nadaju uspješnoj sezoni

26.05.2020.

Nakon otvaranja granica prvi su gosti došli i na Kvarner. Sjeverni Jadran posjetili su nautičari, a vrata su otvorili i kvarnerski kampovi.

Koje epidemiološke mjere moraju poštivati privatni iznajmljivači

26.05.2020.

Privatni iznajmljivači su na mukama zbog situacije oko koronavirusa, no što se tiče rezervacija, nešto se malo pomaknulo, ali to je i dalje jako nezadovoljavajuće, komentirala je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajedni

U Istri zbog korone za sada nestalo oko 100 obrta

25.05.2020.

Kad prestanu državne potpore - bit će još gore. NAJVIŠE STRADALI KAFIĆI I JOŠ JEDNA DJELATNOST KOJA JE POSLJEDNJIH GODINA JAKO RASLA

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 705 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 355 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija