Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Lip 2019

Tvrtke koje su postale hit u Zagrebu: Spasile su restorane, evo koliko plaćaju radnike

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Filip Pavić  

Tvrtke koje su postale hit u Zagrebu: Spasile su restorane, evo koliko plaćaju radnike

Sigurno ste primijetili mladiće i djevojke na biciklima s velikim četvrtastim torbama plave ili žute boje kako kruže zagrebačkim ulicama. Dostavljači su to Wolta i Glovoa, mobilnih aplikacija za dostavu ili, kako ih se često opisuje, “Ubera za hranu”. Kao i taksi preko Ubera, korisnik preko Wolta može naručiti hranu iz više od 140 zagrebačkih restorana koji, većinom, ne rade dostavu, a preko Glovoa, zapravo, bilo što - hranu iz restorana, lijekove, namirnice iz dućana.

Preko aplikacije korisnik odabere restoran i hranu. Nakon narudžbe dobije okvirno vrijeme dostave, obično između 30 i 35 minuta, a u svakom trenutku na mobitelu može pratiti svoju hranu kako putuje do njega. Tu će uslugu dostave Wolt korisniku naplatiti 12 kuna, dok će Glovo dostavu naplatiti između pet i 15 kuna, ovisno o udaljenosti i vremenskim uvjetima.

Prednosti
No, zašto bi kupac platio dostavu preko aplikacije umjesto da podigne slušalicu i jednostavno nazove restoran? Prokomentirali smo to s Matkom Katancem, generalnim direktorom Wolta za Adria regiju, koji je kazao da, iako njihova ciljana skupina jesu mlađe generacije između 20 i 35 godina, narudžba preko aplikacije Wolt ima više prednosti.

- Osim činjenice da većina restorana u aplikaciji nema svoju dostavu, korisnik preko Wolta ima veći osjećaj kontrole jer svoju narudžbu može pratiti u svakom trenutku i otkazati je u realnom roku ako se predomisli. Također, tu je i plaćanje karticom iz aplikacije pa korisnik ne mora misliti ima li dovoljno gotovine kod sebe ili ne - objašnjava Katanec. Dodaje da oni vode i korisničku podršku, pa će gladnog korisnika svaki put obavijestiti ako narudžba potraje duže od predviđenog ili ako ima neku primjedbu.

Finski startup koji se kod nas pojavio krajem prošle godine broji preko 2,5 milijuna korisnika u 15 europskih zemalja. U Zagrebu, kako kažu, trenutačno bilježe desetak tisuća mjesečnih narudžbi.

- Na početku smo bili oprezni jer smo znali da je korištenje kreditnih kartica, što je isključivi način plaćanja u aplikaciji, u Zagrebu nešto niži nego u ostalim europskim gradovima, ali rezultati su sada bolji od očekivanih - podijelio je Katanec početne sumnje.

Sada im, osim broja korisnika, raste i broj dostavljača. Od njih ukupno 200 pola su studenti, a pola samozaposleni dostavljači, s vlastitim obrtom. Studenti najčešće dostavljaju na biciklu, a obrtnici automobilom te skuterom. Dostavljači mogu raditi kada i koliko žele. Jednostavno, upale aplikaciju i krenu s dostavama. Studenti, priča Katanec, imaju fiksnu satnicu od 25 kuna, a svaka se odrađena dostava vrednuje 12 kuna. To znači, odradi li tri dostave u sat vremena zaradit će 36 kuna.

Dostavljači obrtnici
Na mjesečnoj razini, radi li dnevno šest sati, pet dana tjedno, student može zaraditi od tri do pet tisuća kuna, s napojnicama i više.

Obrtnici, odnosno dostavljači koji su otvorili paušalni obrt i preko njega bilježe svoje prihode, imaju fiksnih 30 kuna po satu ako uzmu smjenu ili 15 kuna plus 4 kune po svakom kilometru po svakoj dostavi.

Po toj računici dostavljač-obrtnik mjesečno bi trebao zarađivati najmanje pet tisuća kuna ako radi 6 sati dnevno, pet dana u tjednu. Uz to, napominje Katanec, mogu ostvariti i tjedni bonus od 500 do 700 kuna ako odrade više od 120 dostava tjedno. Obrtnici imaju veće stanice, napominje, jer ipak sami plaćaju doprinose, a i najčešće dostavljaju automobilom. Starost vozila ne kontroliraju, ističe, ali mora biti ispravan.

Što se restorana tiče, sa svakim u svojoj ponudi Wolt sklapa ugovor. Restorani koji imaju vlastitu dostavu time nisu obvezani da ju otkažu i rade isključivo preko Wolta. Osim profesionalnog slikanja hrane, Wolt će na sebe uzeti korisničku podršku i restoranu omogućiti uvid u analitiku - među ostalim, kada su narudžbe najčešće i što se najviše naručuje. Budući da se radi o poslovnoj tajni, Katanec nije mogao potvrditi koliku proviziju od restorana traže govoreći da to ovisi o više faktora, ali nekoliko nam je vlasnika potvrdilo da se radi o postotku od oko 30 posto provizije na svaku narudžbu preko aplikacije.

Pobuna
Iz poznatog lanca Ali Kebaba kazali su nam da, surađujući s Woltom četiri mjeseca, bilježe rast prometa od oko 10 posto. Martina Balog, vlasnica Bikers Food Factoryja, otkrila nam je da u njezinom restoranu preko Wolta rade do 80 dostava dnevno, a promet im je u međuvremenu porastao za čak 50 posto.

Za razliku od Wolta, Glovo dostavlja bilo što, hranu, piće, poklone, knjige, a u ponudi imaju čak i sex shop. Teo Širola, 29-godišnji generalni direktor Glovoa za Hrvatsku, aplikaciju će opisati kao “produženu ruku kupaca”. Možda baš zato njihov ulazak na zagrebačko tržište u travnju nije prošao sasvim glatko. Nekolicina se restorana pobunila kada ih je Glovo stavio u svoju ponudu tvrdeći da ih nitko iz tvrtke nije kontaktirao ni pitao za dopuštenje. Restorane su maknuli iz aplikacije, a Širola je objasnio da, iako žele imati što više partnerskih odnosa s restoranima i trgovinama u Zagrebu, njihovi su dostavljači ujedno i kupci te im se ne može zabraniti kupovina.

- Naša je dostava ekvivalent toga da kupac sam dođe i pokupi hranu. Mi vozimo jednu po jednu narudžbu direktno iz restorana kupcu - naveo je Širola.

Ugovore o partnerstvu zasad su sklopili s 50-ak zagrebačkih restorana, a među njima je i Wok By Matija, vlasnika Matije Nikolića. Iako ima vlastitu dostavu, s Glovoom surađuje od travnja i smatra da će takav tip dostave preuzeti tržište.

- Mislim da će se sve više restorana hrane okrenuti aplikacijama jer vlada manjak radne snage. Kuhara, konobara, ali i dostavljača. Kada zbrojite troškove vlastite dostave, opreme, goriva, plaće dostavljača, isto vam dođe kao i plaćanje provizije - zaključio je Nikolić.

Kao i Wolt, Glovo zarađuje uzimajući od partnerskih restorana i trgovina proviziju od svake narudžbe i naplaćujući kupcu dostavu od pet do 15 kuna, ovisno o tome što kupac naručuje. Tako će dostava iz restorana biti pet do devet kuna, iz supermarketa 10 kuna, a u kategoriji “bilo što” 15 kuna.

- Kupac u aplikaciji može napisati što god želi i odakle to želi. Ne bih nas uspoređivao s Uberom ili Woltom, više s Google Mapsom - objasnio je Širola.

- Glovo, španjolski startup koji posluje u više od 150 svjetskih gradova, osim kartica prima i gotovinu, a to koristi gotovo 80 posto njihovih korisnika - kaže direktor Širola.

Budući da uglavnom posluju s gotovinom, princip je, objašnjava, da dostavljač za svaku novu narudžbu plaća gotovinom koju je pokupio od kupca prethodne narudžbe. Tim principom dostavljač uvijek ima polog kojim može baratati i ne gomila velike gotovinske iznose, koje na kraju dana mora polagati, u svom džepu.

Zastarjelo radno pravo
Na naše pitanje je li zagrebačko tržište, koje je do sada poznavalo tek stranicu za narudžbu Pauza.hr, spremno za dvije dostavne aplikacije, Širola odgovara da jest, ali problem je, tvrdi, u našem zastarjelom radnom pravu.

- Radno pravo nije spremno za ovakav poslovni model. Ne možemo imati zakone iz 19. stoljeća, kada su još uvijek postojale stroge smjene i rad u pogonu, danas, kada ljudi sve češće rade fleksibilno ili sezonski - smatra Širola.

Za Glovo dostavlja više od stotinu dostavljača u Zagrebu, a iduće godine očekuju da će ih imati ukupno tisuću u većim hrvatskim gradovima. Kako priča Širola, i njihovi dostavljači koriste bicikle, automobile i skutere, a raspon godina je od 18 do 50. Princip je sličan kao i kod Wolta, pa osim na studentski ugovor dostavljači mogu raditi i preko vlastitog obrta. Dostavljači se mogu upisivati za cijeli tjedan unaprijed koje će sate raditi, satnica je najmanje 30 kuna, a ovisno o vremenskim uvjetima i gužvi može se popeti i do 60 kuna po satu. Mladen Devčić, 50-godišnji dostavljač na skuteru koji s Glovoom radi od početka, kazao nam je da sa 120 radnih sati mjesečno, kada odbije gorivo i doprinose, može zaraditi oko pet tisuća kuna neto. Na naše pitanje koja mu je bila najneobičnija dostava, veli Devčić da je jednom prilikom “iz DM-a dostavljao dva paketa vlažnih maramica za namještaj”, cijene tek 20-ak kuna.

Ovo postaje novi standard u dostavi
Wolt i Glovo će postati novi standard u dostavi hrane, uvjeren je Marin Medak, chef i vlasnik poznatog zagrebačkog restorana RougeMarin.

Medak u svojim restoranima, kaže, koristi i jednu i drugu aplikaciju, a misli i da su aplikacije za dostavu došle baš u trenutku kada su ugostitelji na koljenima.

- Zbog poreznog opterećenja ugostitelji nemaju izbora, moraju tražiti dodatne kanale prodaje. Također, ne mogu si priuštiti ulaganje u marketing, što Wolt i Glovo mogu - zaključuje Medak.

Glovo
- u Zagrebu prisutan dva mjeseca

- Dostava: 5-9 kuna za dostavu iz restorana, 10 kuna za dostavu iz trgovine, 15 kuna za dostavu “bilo što”

- Trajanje dostave: 30 minuta za dostavu hrane, 45 minuta za dostavu iz trgovine

- Korisnika: Ne otkrivaju

- Restorana u ponudi: 50

- Dostavljači: 100, studenti i obrtnici, najviše na biciklu, pa na skuteru i automobilu

- Plaće: 30 - 60 kuna po satu

Wolt
- u Zagrebu prisutan šest mjeseci

- Dostava: 12 kuna za 1,5 kilometara + 2 kune za svakih dodatnih 500 metara

- Trajanje dostave: 30-35 minuta u prosjeku

- Korisnika: Ne otkrivaju, nekoliko desetaka tisuća narudžbi mjesečno

- Restorana u ponudi: 140

- Dostavljači: 200, polovica studenti, polovica obrtnici, podjednako na biciklu, skuteru i automobilu

- Plaće: Studenti - 25 kuna po satu, Obrtnici - 30 kuna po satu ili 15 kuna + 4 kn/km po obavljenoj dostavi


Komentari članka

Vezani članci

Tehnologija im je pomogla da žive u Hrvatskoj, a rade po svijetu. Sad vraćaju društvu

13.07.2020.

U HRVATSKOJ još nema puno tvrtki koje doniraju novac nadarenim pojedincima, udrugama i projektima za koje ocijene da imaju perspektivu. Ipak, i na tom planu posljednjih godina nešto se mijenja. Jedna od tvrtki koja je dio svoje dobiti odlučila usmjeriti

Turizam u Zagrebu na rubu preživljavanja

13.07.2020.

Zagreb je lani u ovo vrijeme - nakon Dubrovnika i Rovinja - bio naša najposjećenija turistička destinacija. Danas - potpuno drukčija slika. U gradu boravi samo 10.000, većinom domaćih turista - što je pad od čak 80% u odnosu na prošlu godinu. Zbog epidemi

Država za minimalac dosad dala 5,62 milijardi: Prednjače ove tri tvrtke

09.07.2020.

U odnosu na potpore za travanjske plaće, u isplatama za svibanjske na HZZ-ovoj listi je 1,7 tisuće poslodavaca manje pa je manji i ukupan iznos uplaćenih potpora.

Slavica Singer: Žene su u biznisu samokritičnije i opreznije, muškarci su umreženiji

08.07.2020.

Sto najvećih hrvatskih kompanija u ženskom vlasništvu, s Liderove liste objavljene, u suradnji s Bisnodeom, u novom tiskanom i digitalnom izdanju, donijelo je zanimljive usporedbe.

HZZ objavio mjere za srpanj - tko se može prijaviti i kada, ali jedno je pitanje ostalo bez odgovora!

08.07.2020.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo je odluku o Potpori za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID – 19) za mjesec srpanj 2020. godine, a koja se odnosi na mikro poduzetnike.

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici