U dolini Neretve nisu ‘ubrali’ ni kune iz programa IPARD

Otvaranje poglavlja poljoprivrede u pregovorima s Europskom unijom korak je bliže ulasku hrvatskih poljoprivrednika na zahtjevno europsko tržište poljoprivrednih proizvoda, gdje se već odavno primjenjuju novi standardi proizvodnje i prodaje voća i povrća.

Za razliku od domaće poljoprivrede, koja se unatoč pokušajima komercijalizacije nije uspjela nametnuti kao dohodovna djelatnost, poljoprivreda se u Europskoj uniji smatra poduzetništvom, a poljoprivrednik je poduzetnik koji svojim radom ostvaruje dobit.
Koliko je hrvatska poljoprivreda daleko od Europe, govori podatak da je u čitavoj dolini Neretve − koja je poljoprivredno područje − zaposleno samo pedesetak profesionalaca, što bi izraženo u postocima bilo svega 0,14 od ukupnoga broja hrvatskih poljoprivrednika.

Kaos u zemljišniku
− Najveći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva nema prijavljenu proizvodnju ili nema dostatan prihod da budu obveznici PDV-a. Ovaj je podatak vrlo bitan jer u EU-u, ako niste u sustavu poreza, nemate pravo ni na kakve novčane poticaje i takva je poljoprivreda nezamisliva − objašnjava nam Ranko Vlahović, jedan od rijetkih “profesionalnih“ neretvanskih poljoprivrednika.

Osim što će poljoprivrednici morati korjenito promijeniti dosadašnji način rada, nakon ulaska u EU i država će nužno mijenjati dosadašnji način sustava poticaja. Naime, Europa raznim novčanim fondovima potiče poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, za razliku od Hrvatske, oni nemaju novčanih poticaja u strukturi cijene poljoprivrednog proizvoda, jer je to suprotno načelima tržišne ekonomije i slobodnog formiranja cijena proizvoda. Oni potiču nove projekte i tehnologije, te izgradnju preradbenih kapaciteta.

Rezultat su takvih poticaja visoki prinosi, bolja kvaliteta i, što je najznačajnije, jeftinija hrana za domaće stanovništvo te bolja konkurentnost na europskom tržištu. Premda pretpristupni fondovi EU-a programom IPARD za ovu godinu nude milijardu i 300 milijuna kuna za ruralni razvoj i poljoprivredu, ni jedan poljoprivrednik i ribar iz doline Neretve i čitave Dubrovačko-neretvanske županije nije uspio dobiti novac iz tih fondova. Najveći je problem s kojim se susreću zahtjevna administracija te nesređeno zemljišnoknjižno stanje na terenu.

Naime, poljoprivrednik koji se želi koristiti financijskim sredstvima iz IPARD-a mora biti u sustavu PDV-a, mora imati gospodarski plan, treba ispuniti norme o očuvanju okoliša i još niz drugih uvjeta. Dodatni je problem neorganiziranost proizvođača jer nemamo ni jednu zadrugu ili grupu proizvođača po uzoru na EU, kaže Vlahović.

Visoke kamate
Zbog previsokih cijena repromaterijala te nepostojanja dugoročne strategije razvitka poljodjelstva, poljoprivredna je proizvodnja u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina postala skupa i neisplativa.

Poljodjelce danas, uz ostalo, pritišću visoke kamate na ranije podignute kredite te nerazmjerno visoki troškovi, što proizvodnju čini nekonkurentnom na tržištu. Da bi domaća poljoprivreda bila konkurentna onoj europskoj, treba se profesionalizirati, poljoprivrednici se trebaju integrirati i educirati, i uza sve to imati podršku državne i lokalne politike, koja je izostala u dolini Neretve. Stoga su opravdani strahovi neretvanskih poljoprivrednika, koji se pribojavaju da neće moći naći svoje mjesto na europskom tržištu.