Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Tra 2009

U Hrvatskoj na uvoz voća otišlo tri milijarde eura

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Mirjana Ćuk  

U Hrvatskoj na uvoz voća otišlo tri milijarde eura

U prošloj godini Hrvatska je uvezla svježeg voća u vrijednosti 184 milijuna dolara, dok je izvoz dosegnuo tek 26 milijuna dolara. Svježeg povrća smo, pak, u 2008. izvezli u vrijednosti samo 10 milijuna dolara, a uvezli u vrijednosti čak 104 milijuna dolara.

Na zelenim tržnicama i u trgovinama može se tako pronaći argentinski limun, španjolske jagode, rajčice i paprike, austrijski luk ili talijanski krumpir.

Uzrok tako visokih vanjskotrgovinskih deficita, kad je voće u pitanju, kaže glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, leži u tome što se voćarstvo predugo nije doživljavalo kao grana proizvodnje u koju vrijedi ulagati.

- Jedino voće u kojem je Hrvatska samodostatna je mandarina, jabuka smo prošle godine uvezli 35.000 tona, a proizveli 30.000 tona, ostalog voća uvozimo u prosjeku između 90 i 95 posto - kaže Ivković, dodajući da se u proteklih gotovo 20 godina, otkad je samostalne države, na uvoz voća utrošilo čak tri milijarde eura.

- Prema nekim procjenama koje smo izradili, potrebno nam je samo jednu milijardu eura ulaganja u voćarstvo da bismo se oslobodili uvoza onog voća koje možemo doma proizvoditi - ističe Ivković, napominjući da su kapitalna ulaganja i državne subvencije značajno pomogle razvoju domaćeg voćarstva.

U uvjetima krize, smatra Ivković, voćari koji imaju otprije podignute nasade proći će više-manje bez problema, ali oni koji su nedavno startali mogli bi imati teškoća.

Ipak, procjenjuje Ivković, ako se nastavi s ulaganjima u voćarstvo, te se poveća interes mladih ljudi za tim poslom, u idućih pet-šest godina Hrvatska bi mogla biti samodostatna u čak 70 posto potrošnje voća.

Na začelju

Uz Francusku i Italiju Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja ima preduvjete za uzgoj i kontinentalnog i mediteranskog i suptropskog voća.

Međutim, Hrvatska je u toj grupi na zadnjemu mjestu. Na hrvatskim je intelektualcima, upozorava Ivković, da prepoznaju voćarstvo kao vrijedan posao, jer u zemljama EU-a gdje voćarstvo cvjeta upravo se fakultetski obrazovani ljudi bave tim poslom.

Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Zlatko Zagorec drži da bi Hrvatska s današnjim tempom ulaganja mogla samodostatnost u 80 posto potrošnje povrća postići u roku samo dvije do tri godine.

- U zimskom razdoblju najviše ovisimo o uvozu, no u ostatku godine sve je manje uvoza. Također, krajnji korisnici, građani i veletrgovci, sve više traže domaće povrće - kaže Zagorec, napominjući kako domaćem povrtlarstvu nedostaje mreža u koju bi se povezali povrtlari iz cijele zemlje.

Cijene uvezenog i domaćeg povrća, kaže Zagorec, kreću se „tu negdje“, međutim, kvaliteta uvezenog povrća puno je lošija - tvrdi Zagorec, te dodaje da je domaća proizvodnja povrća isključivo u prvoj i drugoj klasi.

Trgovcima uvoznicima, ističe nadalje, ne može se zamjeriti što uvoze jeftinije povrće iz susjednih zemalja poput BiH, Makedonije ili Crne Gore.

– Kolege u tim zemljama imaju i do 30 posto jeftinije inpute u startu. Cijene sjemena i repromaterijala kod nas su previsoke - ističe Zagorec, te dodaje kako i put od proizvođača do krajnjeg korisnika također treba skratiti.

Naime, to bi značilo da treba još više smanjiti broj „posrednika“. Inspekcije su u tom segmentu pojačane, no kažu povrćari, šverc i dalje otežava njihovo poslovanje.


Komentari članka

Vezani članci

Prinosi povrća manji, negdje samo trećina prijašnjih, pa neki ozbiljno razmišljaju i o smanjenju površina

30.09.2020.

Može se solidno zaraditi na povrću, ali valja i mnogo raditi, jer tu je najvažniji ručni rad. Ove godine pod kupusom su tri hektara, i to je više nego ranijih godina, a više je zasijano i luka i lubenica. Ova godina je zbog korone, ali i zbog vremena, jak

Raste u Nedelišću, kušaju je samo najhrabriji

29.09.2020.

Preložnjaci iz Nedelišća uzgajaju čili papričice. Među raznim sortama beru i one najljuće. Samo je liznete i osjećaj vam je kao da vam se pakao otvorio u ustima. Kušaju je samo najhrabriji, a ima privlačno ime - Carolina Reaper. Riječ je o najljućoj papri

Proizvođači povrća u Hrvatskoj nisu iskoristili tržišne promjene zbog korona krize

24.09.2020.

Unatoč svim povoljnijim trendovima na tržištu zbog utjecaja korona krize, tek rijetki domaći proizvođači povrća ove će godine biti zadovoljni postignutim poslovnim rezultatima. Proizvodnja povrća je ove sezone bila ujednačena s jako malo ekstremnih vremen

Očekuju rekordnih 700 tona lješnjaka

22.09.2020.

Očekujemo rekordnu berbu ove godine, prinos je odličan i zapravo jedva čekamo da berba završi pa da krene prerada. Naravno, puno radimo i na dodatnoj promidžbi svih naših proizvoda, pa tako posebno i lješnjaka koji je jedan od zaštitnih znakova naše proiz

Radić: Veliki minus Hrvatske je potrošačka moć

22.09.2020.

Poljoprivreda je pokretač gospodarstva na svim razinama, to vidimo i u ovoj krizi. Počevši od digitalizacije, očuvanja okoliša, zdravlja, nacionalne sigurnosti, različitih inovacija i tehnologija. To je ono u kojem smjeru se sve više prepoznaje u kojem sm

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 881 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 765 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1062 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 372 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 330 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici