Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2010

U marikulturu se godinama ulagalo malo ili ništa

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Boris Odorčić  

U marikulturu se godinama ulagalo malo ili ništa

Kako bi hrvatske tvrtke koje se bave uzgojem morske ribe imale jednaku šansu za uspjeh, razina potpore države mora biti barem jednaka onoj u drugim konkurentskim zemljama, poput Italije i Grčke, upozorava direktor Cromarisa Goran Markulin. Tvrtka Cromaris, hrvatski lider u marikulturi, koja posluje u sastavu Adris Grupe, nedavno je otvorila tri nove ribarnice na zagrebačkim tržnicama Dolac, Branimirova i Dubrava te tako danas upravlja mrežom od ukupno sedam ribarnica u Hrvatskoj. Do 2012., pak, u planu je otvaranje dodatnih 13 ribarnica na području Hrvatske, a u sljedećih pet godina Cromaris planira investirati ukupno 21 milijun eura radi povećanja proizvodnje sa 1500 na 5000 tona. Time bi trebao postati jedan od vodećih proizvođača i izvoznika ribe i ribljih prerađevina na Mediteranu. Goran Markulin, direktor Cromarisa, ističe kako se u razvoj lanca maloprodajnih Cromaris ribarnica krenulo, među ostalim, i zbog jače kontrole proizvoda od proizvodnje do potrošača.

Kako ocjenjujete hrvatsku marikulturu?
- Hrvatska marikultura bila je jedan od pionira u Europi prije više od 30 godina. Na žalost, godinama se malo ili ništa ulagalo u ovu industriju i tu je Hrvatska bitno zaostala, kako u tehnološkom tako i u marketinško-prodajnom segmentu. Prednosti marikulture u Hrvatskoj su blizina najvećim tržištima, posebice talijanskom, čistoća i kvaliteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana na stranim tržištima. Nedostatak je u tome što je more hladnije negoli, primjerice, u Grčkoj koja je najveći proizvođač brancina i orade, što joj omogućava da je ciklus uzgoja, a time i troškovi, manji. Osim toga, nedostatak kompanija je i taj što nisu slijedile vodeće svjetske trendove u industriji te su time zaostale za konkurencijom.

Raste li ili pada potrošnja ribe u nas?
- Potrošnja raste. Danas je potrošnja po glavi stanovnika u Hrvatskoj između osam i devet kilograma, dok je prosjek Europske unije oko 20 kilograma. Riblji proizvodi su u trendu jer su dio zdrave prehrane. Očekuje se značajan rast i u Hrvatskoj, ali i rast općenito. Međutim, na zapadnoeuropskim tržištima stope rasta bit će manje jer već sada postoji bitno veća potrošnja ribe.

Je li marikultura isplativ posao u Hrvatskoj?
- Isplativost u marikulturi ponajprije ovisi o uspješnosti strategije kompanije i učinkovitosti poslovanja. Općenito je industrija složena, ali ima potencijala. Kad je riječ o državi, postoje određene inicijative kako bi se pomoglo marikulturi. Od poticaja do sufinanciranja nekih istraživačkih projekata i slično, neke su od mjera kojima država stimulira ovu industriju. No, postoji i niz administrativnih prepreka. Kako bi tvrtke u Hrvatskoj imale jednaku šansu za uspjeh, razina potpore države mora biti barem identična onoj u drugim konkurentskim zemljama poput Italije ili Grčke, a razina potpora u tim zemljama je značajna.

Smatrate li da su projekti poput burze riba potrebni Hrvatskoj?
- Burze riba bile su prije nekog vremena vrlo aktualne u susjednim zemljama. Danas je komunikacija toliko uznapredovala da je upitno koliko se može na takav način potaknuti prodaja.

Je li hrvatska riba prepoznata kao brend?
- Postoji određena poznatost ribe iz Hrvatske i ocjena kako je to kvalitetnija riba nego, primjerice, riba iz Grčke ili Turske. Međutim, ta poznatost nije velika, više je lokalna u nekim segmentima pojedinih tržišta. Kako bi se izgradio prepoznatljiv brend, moramo još mnogo raditi.

Kakvi su vam odnosi s konkurencijom?
- Najveći konkurenti na inozemnom tržištu su proizvođači iz Italije, Grčke i Turske. Riječ je o velikim proizvođačima s velikim znanjem i jakom infrastrukturom. Osim inozemnih, u Hrvatskoj ima nekoliko respektabilnih proizvođača bijele ribe. Konkurencija među najvećim proizvođačima je u principu lojalna. Na žalost, u Hrvatskoj, a i na drugim tržištima, jedan dio trgovine obavlja se na nelegalan način. Naš cilj je učiniti sve da se pomogne državnim institucijama u suzbijanju takvog načina trgovanja.

Što očekujete nakon ulaska Hrvatske u EU?
- Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijet će bolju poziciju našim proizvođačima na tamošnjem tržištu - ukinut će se carina koja danas još uvijek u ovim proizvodima egzistira, ukinut će se carina na riblju hranu koju danas plaćaju proizvođači, iako ne postoji domaći proizvođač riblje hrane. Također, kada se uvede jedinstveno tržište i pojednostavi carinski režim, to će mnogo značiti za bržu i jeftiniju isporuku naše ribe prema tržištu EU-a. Naravno, u segmentima gdje to još nije, konkurencija će se pojačati. No, općenito govoreći, u odnosu na sadašnju situaciju, ulazak u EU donijet će ovoj industriji bitno više pozitivnih učinaka.


Komentari članka

Vezani članci

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

17.04.2018.

No, kad se zagrebe ispod površine i golih brojki, pokazuje se da vrijedi ona kako statistika otkriva mnogo, ali skriva najvažnije detalje. Puna istina je, naime, da prodaja raste, ali je privatnih kupaca sve manje

Svi uvoze turbomlazne motore iz Hrvatske, a nemamo nijednog proizvođača. U čemu je kvaka?

10.04.2018.

Meksiko, Libija, Švicarska, pojedine zemlje Južne Amerike, Malezija… to su samo neke od zemalja za koje ćete na internetu pronaći podatak kako su uvoznice turbomlaznih motora iz Hrvatske. Sve bi to bilo krasno da nema jednog problema - nemamo nijednog pro

Uskršnja potrošnja porasla za 10 posto

10.04.2018.

Za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 10 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine. Prema podacima Porezne uprave, potrošnja u razdoblju od 21. do 27. ožujka iznosila je 1.731 milijardu kuna, a broj izdanih računa u fiskalizaciji u dj

U Pitomači grade najveću tvornicu čajeva u regiji

05.04.2018.

Kamilica za čajeve Spider raste u Hrvatskoj, dok sirovinu za ostale artikle traže na izvoru, primjerice, hibiskus u Nigeriji, Sudanu, Vijetnamu... Kad ga prerade i upakiraju, šalju ih opet - u svijet

Pevec: Dicentra povećala udjel na 36 posto, slijedi dokapitalizacija

04.04.2018.

Svi Pevecovi dioničari će 10. travnja na izvanrednoj skupštini glasati o de facto udvostručenju temeljnoga kapitala, koji je trenutačno 130,6 milijuna kuna i podijeljen je na 1,3 milijuna dionica

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1773 članka imaju tag turizam
  3. 1485 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 815 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 512 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 465 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 287 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija