Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2010

U marikulturu se godinama ulagalo malo ili ništa

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Boris Odorčić  

U marikulturu se godinama ulagalo malo ili ništa

Kako bi hrvatske tvrtke koje se bave uzgojem morske ribe imale jednaku šansu za uspjeh, razina potpore države mora biti barem jednaka onoj u drugim konkurentskim zemljama, poput Italije i Grčke, upozorava direktor Cromarisa Goran Markulin. Tvrtka Cromaris, hrvatski lider u marikulturi, koja posluje u sastavu Adris Grupe, nedavno je otvorila tri nove ribarnice na zagrebačkim tržnicama Dolac, Branimirova i Dubrava te tako danas upravlja mrežom od ukupno sedam ribarnica u Hrvatskoj. Do 2012., pak, u planu je otvaranje dodatnih 13 ribarnica na području Hrvatske, a u sljedećih pet godina Cromaris planira investirati ukupno 21 milijun eura radi povećanja proizvodnje sa 1500 na 5000 tona. Time bi trebao postati jedan od vodećih proizvođača i izvoznika ribe i ribljih prerađevina na Mediteranu. Goran Markulin, direktor Cromarisa, ističe kako se u razvoj lanca maloprodajnih Cromaris ribarnica krenulo, među ostalim, i zbog jače kontrole proizvoda od proizvodnje do potrošača.

Kako ocjenjujete hrvatsku marikulturu?
- Hrvatska marikultura bila je jedan od pionira u Europi prije više od 30 godina. Na žalost, godinama se malo ili ništa ulagalo u ovu industriju i tu je Hrvatska bitno zaostala, kako u tehnološkom tako i u marketinško-prodajnom segmentu. Prednosti marikulture u Hrvatskoj su blizina najvećim tržištima, posebice talijanskom, čistoća i kvaliteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana na stranim tržištima. Nedostatak je u tome što je more hladnije negoli, primjerice, u Grčkoj koja je najveći proizvođač brancina i orade, što joj omogućava da je ciklus uzgoja, a time i troškovi, manji. Osim toga, nedostatak kompanija je i taj što nisu slijedile vodeće svjetske trendove u industriji te su time zaostale za konkurencijom.

Raste li ili pada potrošnja ribe u nas?
- Potrošnja raste. Danas je potrošnja po glavi stanovnika u Hrvatskoj između osam i devet kilograma, dok je prosjek Europske unije oko 20 kilograma. Riblji proizvodi su u trendu jer su dio zdrave prehrane. Očekuje se značajan rast i u Hrvatskoj, ali i rast općenito. Međutim, na zapadnoeuropskim tržištima stope rasta bit će manje jer već sada postoji bitno veća potrošnja ribe.

Je li marikultura isplativ posao u Hrvatskoj?
- Isplativost u marikulturi ponajprije ovisi o uspješnosti strategije kompanije i učinkovitosti poslovanja. Općenito je industrija složena, ali ima potencijala. Kad je riječ o državi, postoje određene inicijative kako bi se pomoglo marikulturi. Od poticaja do sufinanciranja nekih istraživačkih projekata i slično, neke su od mjera kojima država stimulira ovu industriju. No, postoji i niz administrativnih prepreka. Kako bi tvrtke u Hrvatskoj imale jednaku šansu za uspjeh, razina potpore države mora biti barem identična onoj u drugim konkurentskim zemljama poput Italije ili Grčke, a razina potpora u tim zemljama je značajna.

Smatrate li da su projekti poput burze riba potrebni Hrvatskoj?
- Burze riba bile su prije nekog vremena vrlo aktualne u susjednim zemljama. Danas je komunikacija toliko uznapredovala da je upitno koliko se može na takav način potaknuti prodaja.

Je li hrvatska riba prepoznata kao brend?
- Postoji određena poznatost ribe iz Hrvatske i ocjena kako je to kvalitetnija riba nego, primjerice, riba iz Grčke ili Turske. Međutim, ta poznatost nije velika, više je lokalna u nekim segmentima pojedinih tržišta. Kako bi se izgradio prepoznatljiv brend, moramo još mnogo raditi.

Kakvi su vam odnosi s konkurencijom?
- Najveći konkurenti na inozemnom tržištu su proizvođači iz Italije, Grčke i Turske. Riječ je o velikim proizvođačima s velikim znanjem i jakom infrastrukturom. Osim inozemnih, u Hrvatskoj ima nekoliko respektabilnih proizvođača bijele ribe. Konkurencija među najvećim proizvođačima je u principu lojalna. Na žalost, u Hrvatskoj, a i na drugim tržištima, jedan dio trgovine obavlja se na nelegalan način. Naš cilj je učiniti sve da se pomogne državnim institucijama u suzbijanju takvog načina trgovanja.

Što očekujete nakon ulaska Hrvatske u EU?
- Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijet će bolju poziciju našim proizvođačima na tamošnjem tržištu - ukinut će se carina koja danas još uvijek u ovim proizvodima egzistira, ukinut će se carina na riblju hranu koju danas plaćaju proizvođači, iako ne postoji domaći proizvođač riblje hrane. Također, kada se uvede jedinstveno tržište i pojednostavi carinski režim, to će mnogo značiti za bržu i jeftiniju isporuku naše ribe prema tržištu EU-a. Naravno, u segmentima gdje to još nije, konkurencija će se pojačati. No, općenito govoreći, u odnosu na sadašnju situaciju, ulazak u EU donijet će ovoj industriji bitno više pozitivnih učinaka.


Komentari članka

Vezani članci

U dm-u prosječna netoplaća viša od 9300 kn

19.10.2018.

Proteklu poslovnu godinu u dm-u obilježio je nastavak razvoja prometa u segmentu OTC proizvoda koji je rastao za 37,4 posto u odnosu prema poslovnoj godini 2016./2017. Nastavili smo razvoj asortimana vlastite robne marke koji smo proširili s četiri nove m

Svaki deveti stanovnik na Zemlji je gladan, dok se istovremeno čak jedna trećina proizvedene hrane baca

19.10.2018.

Da bi sustav doniranja hrane bio uspješan, nužno je djelovanje svih dionika u lancu i podizanje svijesti cjelokupne javnosti

Pevec podiže minimalnu plaću za tisuću kuna te najavljuje otvaranje 200 novih radnih mjesta

16.10.2018.

Planiraju i otvaranje novih centara u Vukovaru, Vinkovcima i Splitu tijekom 2019. i 2020. godinu u što će biti uloženo oko 200 milijuna kuna te će biti otvoreno 200 novih radnih mjesta.

Propao Sears: Amazon presudio još jednom divu američke maloprodaje

16.10.2018.

Lanac robnih kuća Sears je u ponedjeljak zatražio zaštićeni bankrot nakon što je posljednji pokušaj predsjednika i šefa kompanije Eddieja Lamperta da pridobije potporu investitora potrebnu za servisiranje rate duga od 134 milijuna dolara definitivno propa

Zagrepčani rade WiFi za vlakove

12.10.2018.

Verso je posao vrijedan 1,43 milijuna eura dobio zajedno s Telekomom Slovenije i SRC sistemskim integracijama.

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1502 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP