Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2010

U marikulturu se godinama ulagalo malo ili ništa

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Boris Odorčić  

U marikulturu se godinama ulagalo malo ili ništa

Kako bi hrvatske tvrtke koje se bave uzgojem morske ribe imale jednaku šansu za uspjeh, razina potpore države mora biti barem jednaka onoj u drugim konkurentskim zemljama, poput Italije i Grčke, upozorava direktor Cromarisa Goran Markulin. Tvrtka Cromaris, hrvatski lider u marikulturi, koja posluje u sastavu Adris Grupe, nedavno je otvorila tri nove ribarnice na zagrebačkim tržnicama Dolac, Branimirova i Dubrava te tako danas upravlja mrežom od ukupno sedam ribarnica u Hrvatskoj. Do 2012., pak, u planu je otvaranje dodatnih 13 ribarnica na području Hrvatske, a u sljedećih pet godina Cromaris planira investirati ukupno 21 milijun eura radi povećanja proizvodnje sa 1500 na 5000 tona. Time bi trebao postati jedan od vodećih proizvođača i izvoznika ribe i ribljih prerađevina na Mediteranu. Goran Markulin, direktor Cromarisa, ističe kako se u razvoj lanca maloprodajnih Cromaris ribarnica krenulo, među ostalim, i zbog jače kontrole proizvoda od proizvodnje do potrošača.

Kako ocjenjujete hrvatsku marikulturu?
- Hrvatska marikultura bila je jedan od pionira u Europi prije više od 30 godina. Na žalost, godinama se malo ili ništa ulagalo u ovu industriju i tu je Hrvatska bitno zaostala, kako u tehnološkom tako i u marketinško-prodajnom segmentu. Prednosti marikulture u Hrvatskoj su blizina najvećim tržištima, posebice talijanskom, čistoća i kvaliteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana na stranim tržištima. Nedostatak je u tome što je more hladnije negoli, primjerice, u Grčkoj koja je najveći proizvođač brancina i orade, što joj omogućava da je ciklus uzgoja, a time i troškovi, manji. Osim toga, nedostatak kompanija je i taj što nisu slijedile vodeće svjetske trendove u industriji te su time zaostale za konkurencijom.

Raste li ili pada potrošnja ribe u nas?
- Potrošnja raste. Danas je potrošnja po glavi stanovnika u Hrvatskoj između osam i devet kilograma, dok je prosjek Europske unije oko 20 kilograma. Riblji proizvodi su u trendu jer su dio zdrave prehrane. Očekuje se značajan rast i u Hrvatskoj, ali i rast općenito. Međutim, na zapadnoeuropskim tržištima stope rasta bit će manje jer već sada postoji bitno veća potrošnja ribe.

Je li marikultura isplativ posao u Hrvatskoj?
- Isplativost u marikulturi ponajprije ovisi o uspješnosti strategije kompanije i učinkovitosti poslovanja. Općenito je industrija složena, ali ima potencijala. Kad je riječ o državi, postoje određene inicijative kako bi se pomoglo marikulturi. Od poticaja do sufinanciranja nekih istraživačkih projekata i slično, neke su od mjera kojima država stimulira ovu industriju. No, postoji i niz administrativnih prepreka. Kako bi tvrtke u Hrvatskoj imale jednaku šansu za uspjeh, razina potpore države mora biti barem identična onoj u drugim konkurentskim zemljama poput Italije ili Grčke, a razina potpora u tim zemljama je značajna.

Smatrate li da su projekti poput burze riba potrebni Hrvatskoj?
- Burze riba bile su prije nekog vremena vrlo aktualne u susjednim zemljama. Danas je komunikacija toliko uznapredovala da je upitno koliko se može na takav način potaknuti prodaja.

Je li hrvatska riba prepoznata kao brend?
- Postoji određena poznatost ribe iz Hrvatske i ocjena kako je to kvalitetnija riba nego, primjerice, riba iz Grčke ili Turske. Međutim, ta poznatost nije velika, više je lokalna u nekim segmentima pojedinih tržišta. Kako bi se izgradio prepoznatljiv brend, moramo još mnogo raditi.

Kakvi su vam odnosi s konkurencijom?
- Najveći konkurenti na inozemnom tržištu su proizvođači iz Italije, Grčke i Turske. Riječ je o velikim proizvođačima s velikim znanjem i jakom infrastrukturom. Osim inozemnih, u Hrvatskoj ima nekoliko respektabilnih proizvođača bijele ribe. Konkurencija među najvećim proizvođačima je u principu lojalna. Na žalost, u Hrvatskoj, a i na drugim tržištima, jedan dio trgovine obavlja se na nelegalan način. Naš cilj je učiniti sve da se pomogne državnim institucijama u suzbijanju takvog načina trgovanja.

Što očekujete nakon ulaska Hrvatske u EU?
- Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijet će bolju poziciju našim proizvođačima na tamošnjem tržištu - ukinut će se carina koja danas još uvijek u ovim proizvodima egzistira, ukinut će se carina na riblju hranu koju danas plaćaju proizvođači, iako ne postoji domaći proizvođač riblje hrane. Također, kada se uvede jedinstveno tržište i pojednostavi carinski režim, to će mnogo značiti za bržu i jeftiniju isporuku naše ribe prema tržištu EU-a. Naravno, u segmentima gdje to još nije, konkurencija će se pojačati. No, općenito govoreći, u odnosu na sadašnju situaciju, ulazak u EU donijet će ovoj industriji bitno više pozitivnih učinaka.


Komentari članka

Vezani članci

Klimaoprema našla nišu u biznisu sterilnih prostora

21.01.2018.

Temeljna djelatnost od početka je proizvodnja opreme za klimatizaciju i ventilaciju, kasnije se poslovanje proširilo na segment čistih soba, koji danas čini gotovo 50 posto prihoda, a najnoviji profitni centar je elektronika, odnosno razvoj programskih pa

Mlinar se širi u Emiratima, otvaraju pekaru u Abu Dhabiju

19.01.2018.

Mlinar će uskoro otvoriti svoju prvu prodavaonicu u Abu Dhabiju. Prvi Mlinarov dućan bit će otvoren na lokaciji Etihad Plaza, u zgradi u kojoj odsjeda 500-njak stjuardesa, trenera, pilota i medicinskog osoblja, većinom iz balkanskih zemalja

HSTEC-ov adut su inovativni prototipovi i male serije

17.01.2018.

HSTEC je specijaliziran za razvoj, projektiranje i proizvodnju visokobrzinskih elektromotornih vretena, a njegovi se proizvodi upotrebljavaju u automobilskoj industriji, najviše u Njemačkoj, ali i od SAD-a do Koreje

U hrvatskom gradu niče najmodernija tvornica parketa u Europi: Investirali su milijune i zaposlili lokalno stanovništvo

16.01.2018.

U Đurđevcu završena prva faza izgradnje najmodernije tvornice parketa u Europi. Investirali su milijune, zaposlili lokalno stanovništvo, a tu ne planiraju stati.

Slavonci u BiH lani ostavili više od 140 milijuna kuna

15.01.2018.

Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, odjeće, obuće, opreme za bebe, namještaja, bijele tehnike do građevinskog materijala

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija