U prosincu će se potrošiti 130.000 purica i 40.000 odojaka

Na blagdanskim stolovima brojnih hrvatskih građana i ove će se godine naći pečena purica, dok Slavonija, primjerice, u toj prigodi preferira odojka. U posljednje dvije godine u prosincu se klalo oko 185.000 purica, a prosječne brojke u prethodnim mjesecima su od 78 do 80 tisuća purica. Prosinačkoj 'razlici' od oko 110.000 purica iz intenzivnog uzgoja treba dodati i onaj neregistrirani, gdje se zakolje od 10 do 20 tisuća komada ove peradi, pa se za blagdane ukupno zakolje i do 130.000 purica

"Naši građani prosječno godišnje pojedu 3,5 kilograma puretine, što je i europski prosjek. Najveći potrošači su Amerikanci, s 4,5 kilograma po stanovniku", kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Iznosi i podatke o prosinačkoj potrošnji odojaka. "U prvih 11 mjeseci 2019. prosječno ih se mjesečno u 75 registriranih klaonica klalo 16.000, a u prosincu 40.000. To će ove godine vjerojatno biti i više jer im je cijena trenutačno od 40 do 45 posto niža nego što je bila lani u ovo vrijeme. Sada u akcijama odojaka ima i za 20 kn/kg. K tome, tu su i klanja iz privatnog uzgoja", kaže Bobetić.

U zemlji gdje je meso broj jedan svinjetina, potrošnja puretine raste. Bobetić podsjeća na vrijeme iz bivše države kada je Puris bio jedini njezin proizvođač i kada je za cijelo područje Jugoslavije imao godišnju proizvodnju od 850.000 komada. "On više ne proizvodi, proizvođači su sada Vindon i Purex, a za blagdanske purice tu je još i Valipile. Za vrijeme Purisove proizvodnje asortiman nije bio širok, a mi smo lani zaklali više od milijun purica samo za Hrvatsku", kaže Bobetić.

Podatke Croatiastočara o potrošnji blagdanskih purica u svoju analizu blagdanske potrošnje i košarice u godini obilježenoj epidemijom koronavirusa, gdje je osnovna poruka da je povećana potražnja za domaćom hranom, stavio je i Smarter, konzultantska tvrtka specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju, piše Glas Slavonije.

Stručnjaci Smartera ističu da će se potrošnja ovoga prosinca, zbog pandemije, bitno razlikovati od prethodnih jer će doći do rasta kućne potrošnje hrane budući da će, dodaju, većina građana blagdane provesti s ukućanima, zbog čega bi moglo doći i do povećane potrošnje hrane kroz ovaj oblik potrošnje, za razliku od prije, kada se dosta trošilo izvan kuće - u restoranima, kroz turizam. U Smarteru navode da se purica svakog Božića potroši 400 tona više u odnosu prema drugim mjesecima. I kod odojaka se potrošnja za blagdane poveća za 400 tona.

"Janjetina se, pak, na akcijama trgovaca ovih dana nađe i po cijeni od 50-ak kuna, a računa se da se potrošnja tog mesa u prosincu poveća s uobičajenih 120 na 220 tona, no nitko ne zna koliko je godišnje zapravo proizvedemo jer, prema procjenama stručnjaka, najmanje 200.000 komada nestane u sivoj zoni. S druge strane, uvoz bakalara u normalnim godinama doseže 250 tona u vrijednosti od čak 10 milijuna eura, no potrošnja, npr., za Uskrs ove godine bila je znatno manja upravo zbog pandemije, koja je tada bila u početku", navode Smarterovi analitičari.

Njihova je procjena da je tržište mesa ove godine pod utjecajem globalnih tržišnih viškova, zbog izostanka turizma i potrošnje kroz restorane te "lockdowna" diljem svijeta, ali i smanjenog izvoza na velika tržišta poput Kine. "Samo je ove godine cijena svinjskog mesa pala za 45 % u odnosu prema početku prosinca 2019., pa se cijena odojka u EU-u spustila ispod 31 eura za komad. Slično je i na tržištu junetine, na kojem su se ove godine u Hrvatskoj također pojavili golemi tržišni viškovi. Stoga se može očekivati da će hrvatski potrošači u ponudi ove godine imati na raspolaganju veće količine mesa po znatno nižim cijenama, no kako će to u konačnici utjecati na ukupnu potrošnju, ostaje vidjeti. Za odluku o kupnji presudna će ove godine biti epidemiološka situacija posljednji tjedan prije Božića", navode u ovoj konzultantskoj kući.

"Koronakriza je znatno promijenila globalne trendove u navikama i ponašanju potrošača, a razdoblje nakon Božića i blagdana, koji će po svemu biti drukčiji od svih prethodnih, ostavit će prostora za duboke analize što je dobroga ili lošega donijela pandemija, kada je riječ o potrošnji domaće hrane i povećanju svijesti o važnosti promjene strateškog pristupa poljoprivredi i prehrambenoj industriji u Hrvatskoj. Tijekom godine naglasak je stalno stavljan na potrebu kupovanja domaćih proizvoda, a uvjereni smo kako će se svijest o potrebi zaokreta u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane još dodatno razvijati te da će Hrvatska konačno dobiti strategiju koja će ovu proizvodnju revitalizirati na zdravim temeljima. Pandemija bi mogla biti dobar početak ovih promjena, jer je svaka kriza i nova prilika za zaokret, posebice u proizvodnji hrane", zaključuje Smarter.