U sedam godina hrana poskupila 25%, a režije čak 40%

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju 2012., u odnosu na ožujak 2012., u prosjeku su više za 0,8 posto, a u odnosu na travanj prošle godine za 2,6 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku.

Najviše su porasle cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku više za 4,7 posto nego u ožujku (vrijeme je novih kolekcija odjeće i obuće, pa je to vjerojatno dio razloga za značajnije povećanje cijena), zatim cijene alkoholnih pića i duhana, koje su u prosjeku više za 1,9 posto te prometa, u prosjeku za 1,5 posto. Cijene odjeće i obuće, ujedno, imale su najveći utjecaj na porast potrošačkih cijena u travnju, pa ne čudi da istraživanja koja ukazuju na strukturu potrošnje ućanstava ukazuju na to da je upravo ta stavka jedna od prvih na kojoj smo počeli štedjeti i najviše štedimo. Cijene rekreacije i kulture u prosjeku su više za 0,5 posto, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja te cijene ugostiteljskih usluga u prosjeku su po svakoj skupini više za 0,3 posto, dok su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, cijene zdravstva i cijene ostalih dobara i usluga u prosjeku po svakoj skupini više za 0,1 posto u odnosu na ožujak. Komunikacije i obrazovanje koštaju jednako kao i lani, pokazuje statistika. Inače, u usporedbi sa 2005. godinom, danas sve plaćamo 22,6 posto skuplje, s tim da nas prehrana i bezalkoholna pića koštaju oko 25 posto više. Osim kruha i žitarica te ulja i masti, značajno - više od 30 posto - poskupjelo je i povrće. Voće je skuplje 40-ak posto. Indeks cijena stanovanja i energije također je viši za oko 40 posto, pri čemu su najamnine u prosjeku porasle za čak 70-ak posto. Među troškovima s najvećim porastom cijena u odnosu na 2005. godinu su cijene vode i odvodnje te električne energije. Troškovi zdravstva danas su oko 43 posto skuplji u odnosu na 2005. godinu, farmaceutske proizvodi oko 23 posto, zubarske usluge 26 posto, što su sve troškovi koje htjeli-ne htjeli u mjesečnoj potrošačkoj košarici ne možemo izbjeći. Automobili su danas oko sedam posto jeftiniji nego tada, no održavanje automobila stoji 20-ak posto više. Knjige su desetak posto skuplje, ugostiteljske usluge oko 20 posto, a frizerske usluge - za one koji se još nisu okrenuli domaćoj radinosti i friziranju kod kuće - oko 12 posto. Istodobno, od početka godine uredno se bilježi pad plaća. Prema podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata, prosječna neto plaća u siječnju ove godine iznosila je 5463 kune, što je bilo 0,5 posto manje u odnosu na prosinac prošle godine, dok su plaće u veljači bile 1,8 posto manje od siječanjskih. Zanimljivo je da statistika ukazuje na to da danas s prosječnom plaćom živimo podjednako kao i 2005. godine. Naime, kad se uspoređuju samo nominalni iznosi, prosječna neto plaća od tada je porasla za oko 25 posto, što načelno »pokriva« prosječan porast cijena. No, značajno više rasli su osnovni troškovi prehrane i režija, koji čine najveći dio potrošačke košarice, što znači da sve veći dio troškova kućanstva u prosjeku otpada na te osnovne troškove, na koje teško možemo utjecati. Realni pad mirovina obilježio je polovicu prošle i početak ove godine, no u ožujku je po prvi puta zabilježen njihov rast, za 0,4 posto u odnosu na veljaču. Za to je vjerojatno najzaslužnija izmjena poreznih propisa, odnosno povećanje osobnog odbitka za umirovljenike.

Razlika na prosječnoj mirovini iznosi 20-ak kuna u odnosu na veljaču. S druge strane, prosječna mirovina danas je oko 18 posto viša u odnosu na prosjek s početka 2005. godine, što znači da je realna vrijednost mirovina u odnosu na plaće danas bitno manja. I da se umirovljenici s primanjima koja su oko 18 posto viša puno teže nose s 25 posto većim troškovima prehrane i 40-ak posto većim troškovima stanovanja.