Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Svi 2024

U uzgoj riba i školjkaša u Jadranu uključuje se umjetna inteligencija. Predstavljen novi projekt

Izvor: www.novilist.hr · Autor: novilist.hr  

U uzgoj riba i školjkaša u Jadranu uključuje se umjetna inteligencija. Predstavljen novi projekt

Hrvatski i talijanski stručnjaci izradit će aplikaciju kojom će se pratiti kvaliteta mora te dobrobit i zdravstveno stanje riba i školjkaša u uzgajalištima

U uzgoj riba i školjkaša u Jadranskom moru uvodi se digitalizacija. Hrvatski i talijanski stručnjaci izradit će aplikaciju kojom će se pratiti kvaliteta mora te dobrobit i zdravstveno stanje riba i školjkaša u uzgajalištima.

U uzgajalištima će se postaviti senzori, a umjetna će inteligencija obrađivati prikupljene podatke. Uzgajivači će tako stanje u uzgajalištima moći nadzirati putem pametnih telefona.

Aplikacija će uzgajivače upozoravati na promjene u okolišu te one u izgledu i ponašanju riba.

Sve to bit će napravljeno u okviru projekta Marinet – Mariculture Network: Primjena novih tehnologija za diversificiranu održivu akvakulturu usmjerenu na zdravo društvo i konkurentne regije čije je predstavljanje održano u Opatiji na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.

O projektu Marinet

Marinet je europski projekt programa Interreg Italija – Hrvatska koji se bavi inovacijama u uzgoju riba i školjkaša te jačanjem suradnje Hrvatske i Italije u toj gospodarskoj grani s ciljem poboljšanja biosigurnosti, ekološke održivosti i gospodarstva tih zemalja.

„Akvakultura je važna gospodarska djelatnost duž jadranske obale, a njezini proizvodi zauzimaju istaknuto mjesto u prehrani stanovništva prekograničnih regija.

Školjkaši i ribe te prerađevine od njih traženi su na nacionalnom, ali i međunarodnom tržištu. U morskom se okolišu događaju promjene izazvane klimatskim promjenama te iskorištavanjem i onečišćenjem mora, a od morske se akvakulture očekuje da prilagodbama tehnika uzgoja očuva morsko stanište, ali istodobno i postigne zadovoljavajuću razinu tržišno konkurentne proizvodnje te osigura sljedivost i sigurnost hrane.

Projekt Marinet predložit će inovativna rješenja za te izazove. Neka od tih rješenja uključuju umjetnu inteligenciju, stvaranje učinkovitijih kolektora za uzgoj školjkaša i nove načine pakiranja proizvoda”, kazala je prof. dr. sc. Greta Krešić, voditeljica Katedre za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci i voditeljica radnog paketa projekta Marinet.

Sustav ranog obavještavanja

Uslijed klimatskih promjena na svjetskoj razini, pa tako i u ovom dijelu Europe, dolazi do rasta temperatura zraka i mora. Zbog toga se u Jadranskom moru pojavljuju ribe i drugi organizmi koji su prije bili poznati kao stanovnici toplijih mora, ali i uzročnici bolesti riba u suptropskim i tropskim područjima.

„Ribe su poikilotermni organizmi što znači da njihova fiziologija ovisi o temperaturi okoliša. Svaka riblja vrsta ima optimalnu temperaturu rasta i razvoja, ali ta optimalna temperatura jamči ribi i optimalan imunološki status – otpornost na bolesti, stresne situacije i drugo.

Redovito mjerenje i bilježenje okolišnih uvjeta među kojima su temperatura mora i razina kisika u moru, te ponašanja i izgleda riba kroz određeno razdoblje omogućit će nova saznanja o uvjetima koji nepovoljno utječu na zdravlje riba i njihove uzgojne parametre.

Novi sustav ranog obavještavanja moći će upozoriti uzgajivače na dolazak krizne situacije te potrebu primjene neke od mjera zaštite riba od bolesti.

To će omogućiti sprječavanje, odnosno ublažavanje negativnih posljedica. U sklopu projekta razvijat ćemo i nova cjepiva za primjenu u uzgajalištima riba i školjkaša”, rekla je dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za bolesti akvatičnih životinja Hrvatskog veterinarskog instituta i voditeljica radnog paketa projekta Marinet.

Nastavak projekta AdriAquaNet

Fakultet za menadžment u turizmu i Hrvatski veterinarski institut na projektu surađuju s Obrtničkom komorom Istarske županije, Sveučilištem u Udinama, Eksperimentalnim zooprofilaktičkim institutom Venecija i Mediteranskim udruženjem za akvakulturu.

„Ovaj projekt nastavak je našeg projekta AdriAquaNet. Dakle, sada ne radimo na početnim istraživanjiima, nego na primjeni znanja akademske zajednice u gospodarstvu.

Za znanost je izuzetno važno da bude blizu proizvodnje. Unaprijedit ćemo održivost uzgoja riba i školjkaša i njegovu otpornost na klimatske promjene te odgovoriti na nove potrebe proizvodnje.

Povećat ćemo kvalitetu, sigurnost i cjelovitost proizvoda akvakulture”, istaknuo je prof. dr. sc. Marco Galeotti iz Odjela za poljoprivredno-prehrambene, okolišne i veterinarske znanosti Sveučilišta u Udinama i voditelj projekta Marinet.

Projekt veliku pozornost pridaje primjeni novih tehnologija u samim uzgajalištima, pa će Mediteransko udruženje za akvakulturu surađivati s uzgajivačima riba i školjkaša u Italiji, a hrvatski će partneri na projektu svoje inovacije razvijati u suradnji s uzgajivačima školjkaša okupljenih u Obrtničkoj komori Istarske županije te nekoliko tvrtki koje se u Hrvatskoj bave akvakulturom, a među kojima su najveće Cromaris i Orada Adriatic.

U sklopu projekta Marinet napravit će se istraživanje tržišta te predložiti ciljana promotivna strategija za podizanje svijesti javnosti o važnosti konzumacije proizvoda iz održive akvakulture.


Komentari članka

Vezani članci

Stabla stara 200 godina rađaju bez orezivanja i navodnjavanja: Ergedžije od njih prave poseban liker

14.04.2026.

Drenjulu ne napadaju štetnici, nema "podstanara", ne traži navodnjavanje, a zasadi se sama gdje joj odgovara - toliko je ”pametna”. Zašto ju je važno očuvati, ali i druge autohtone sorte, doznali smo na OPG-u E-Kos.

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

"Domaći proizvod" postao luksuz. Za kilogram babure izdvojit ćete - 6 eura

13.02.2026.

Jutarnji đir po glavnoj riječkoj tržnici otkriva sliku koja najbolje prikazuje trenutnu gospodarsku situaciju u državi i poljoprivredi. Na štandovima između dalmatinske raštike, ogulinskog krumpira i svježeg morskog ulova – srdela je po 4 eura, kupci sve

Obećavajuće najave za sezonu pred nama. Kruzerima u Rijeku stiže preko 42.000 putnika

06.01.2026.

Kruzing sezona u Rijeci je ove godine potrajala praktički do kraja godine. Naime, zadnji dolazak brodova na kružnim putovanjima bio je onaj broda »Artemis«, 21. prosinca. Prema podacima Lučke uprave Rijeka, 2025. je grad na Rječini posjetilo 10 brodarskih

Najkorištenije aplikacije za e-trgovinu u svijetu

31.12.2025.

Mobilne aplikacije postale su glavni ulaz u online kupovinu za stotine milijuna potrošača diljem svijeta

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke