Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Svi 2024

U uzgoj riba i školjkaša u Jadranu uključuje se umjetna inteligencija. Predstavljen novi projekt

Izvor: www.novilist.hr · Autor: novilist.hr  

U uzgoj riba i školjkaša u Jadranu uključuje se umjetna inteligencija. Predstavljen novi projekt

Hrvatski i talijanski stručnjaci izradit će aplikaciju kojom će se pratiti kvaliteta mora te dobrobit i zdravstveno stanje riba i školjkaša u uzgajalištima

U uzgoj riba i školjkaša u Jadranskom moru uvodi se digitalizacija. Hrvatski i talijanski stručnjaci izradit će aplikaciju kojom će se pratiti kvaliteta mora te dobrobit i zdravstveno stanje riba i školjkaša u uzgajalištima.

U uzgajalištima će se postaviti senzori, a umjetna će inteligencija obrađivati prikupljene podatke. Uzgajivači će tako stanje u uzgajalištima moći nadzirati putem pametnih telefona.

Aplikacija će uzgajivače upozoravati na promjene u okolišu te one u izgledu i ponašanju riba.

Sve to bit će napravljeno u okviru projekta Marinet – Mariculture Network: Primjena novih tehnologija za diversificiranu održivu akvakulturu usmjerenu na zdravo društvo i konkurentne regije čije je predstavljanje održano u Opatiji na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.

O projektu Marinet

Marinet je europski projekt programa Interreg Italija – Hrvatska koji se bavi inovacijama u uzgoju riba i školjkaša te jačanjem suradnje Hrvatske i Italije u toj gospodarskoj grani s ciljem poboljšanja biosigurnosti, ekološke održivosti i gospodarstva tih zemalja.

„Akvakultura je važna gospodarska djelatnost duž jadranske obale, a njezini proizvodi zauzimaju istaknuto mjesto u prehrani stanovništva prekograničnih regija.

Školjkaši i ribe te prerađevine od njih traženi su na nacionalnom, ali i međunarodnom tržištu. U morskom se okolišu događaju promjene izazvane klimatskim promjenama te iskorištavanjem i onečišćenjem mora, a od morske se akvakulture očekuje da prilagodbama tehnika uzgoja očuva morsko stanište, ali istodobno i postigne zadovoljavajuću razinu tržišno konkurentne proizvodnje te osigura sljedivost i sigurnost hrane.

Projekt Marinet predložit će inovativna rješenja za te izazove. Neka od tih rješenja uključuju umjetnu inteligenciju, stvaranje učinkovitijih kolektora za uzgoj školjkaša i nove načine pakiranja proizvoda”, kazala je prof. dr. sc. Greta Krešić, voditeljica Katedre za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci i voditeljica radnog paketa projekta Marinet.

Sustav ranog obavještavanja

Uslijed klimatskih promjena na svjetskoj razini, pa tako i u ovom dijelu Europe, dolazi do rasta temperatura zraka i mora. Zbog toga se u Jadranskom moru pojavljuju ribe i drugi organizmi koji su prije bili poznati kao stanovnici toplijih mora, ali i uzročnici bolesti riba u suptropskim i tropskim područjima.

„Ribe su poikilotermni organizmi što znači da njihova fiziologija ovisi o temperaturi okoliša. Svaka riblja vrsta ima optimalnu temperaturu rasta i razvoja, ali ta optimalna temperatura jamči ribi i optimalan imunološki status – otpornost na bolesti, stresne situacije i drugo.

Redovito mjerenje i bilježenje okolišnih uvjeta među kojima su temperatura mora i razina kisika u moru, te ponašanja i izgleda riba kroz određeno razdoblje omogućit će nova saznanja o uvjetima koji nepovoljno utječu na zdravlje riba i njihove uzgojne parametre.

Novi sustav ranog obavještavanja moći će upozoriti uzgajivače na dolazak krizne situacije te potrebu primjene neke od mjera zaštite riba od bolesti.

To će omogućiti sprječavanje, odnosno ublažavanje negativnih posljedica. U sklopu projekta razvijat ćemo i nova cjepiva za primjenu u uzgajalištima riba i školjkaša”, rekla je dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za bolesti akvatičnih životinja Hrvatskog veterinarskog instituta i voditeljica radnog paketa projekta Marinet.

Nastavak projekta AdriAquaNet

Fakultet za menadžment u turizmu i Hrvatski veterinarski institut na projektu surađuju s Obrtničkom komorom Istarske županije, Sveučilištem u Udinama, Eksperimentalnim zooprofilaktičkim institutom Venecija i Mediteranskim udruženjem za akvakulturu.

„Ovaj projekt nastavak je našeg projekta AdriAquaNet. Dakle, sada ne radimo na početnim istraživanjiima, nego na primjeni znanja akademske zajednice u gospodarstvu.

Za znanost je izuzetno važno da bude blizu proizvodnje. Unaprijedit ćemo održivost uzgoja riba i školjkaša i njegovu otpornost na klimatske promjene te odgovoriti na nove potrebe proizvodnje.

Povećat ćemo kvalitetu, sigurnost i cjelovitost proizvoda akvakulture”, istaknuo je prof. dr. sc. Marco Galeotti iz Odjela za poljoprivredno-prehrambene, okolišne i veterinarske znanosti Sveučilišta u Udinama i voditelj projekta Marinet.

Projekt veliku pozornost pridaje primjeni novih tehnologija u samim uzgajalištima, pa će Mediteransko udruženje za akvakulturu surađivati s uzgajivačima riba i školjkaša u Italiji, a hrvatski će partneri na projektu svoje inovacije razvijati u suradnji s uzgajivačima školjkaša okupljenih u Obrtničkoj komori Istarske županije te nekoliko tvrtki koje se u Hrvatskoj bave akvakulturom, a među kojima su najveće Cromaris i Orada Adriatic.

U sklopu projekta Marinet napravit će se istraživanje tržišta te predložiti ciljana promotivna strategija za podizanje svijesti javnosti o važnosti konzumacije proizvoda iz održive akvakulture.


Komentari članka

Vezani članci

Rijeka sve popularnija među mladim turistima: Predsezona donosi snažan rast

27.04.2026.

Predsezona u Hrvatskoj u punom je jeku. Među deset najuspješnijih destinacija je Rijeka, u koju svake godine dolazi sve više mladih turista. Raste i broj noćenja i dolazaka, što je dobar pokazatelj za ovogodišnju turističku sezonu.

Stabla stara 200 godina rađaju bez orezivanja i navodnjavanja: Ergedžije od njih prave poseban liker

14.04.2026.

Drenjulu ne napadaju štetnici, nema "podstanara", ne traži navodnjavanje, a zasadi se sama gdje joj odgovara - toliko je ”pametna”. Zašto ju je važno očuvati, ali i druge autohtone sorte, doznali smo na OPG-u E-Kos.

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

"Domaći proizvod" postao luksuz. Za kilogram babure izdvojit ćete - 6 eura

13.02.2026.

Jutarnji đir po glavnoj riječkoj tržnici otkriva sliku koja najbolje prikazuje trenutnu gospodarsku situaciju u državi i poljoprivredi. Na štandovima između dalmatinske raštike, ogulinskog krumpira i svježeg morskog ulova – srdela je po 4 eura, kupci sve

Obećavajuće najave za sezonu pred nama. Kruzerima u Rijeku stiže preko 42.000 putnika

06.01.2026.

Kruzing sezona u Rijeci je ove godine potrajala praktički do kraja godine. Naime, zadnji dolazak brodova na kružnim putovanjima bio je onaj broda »Artemis«, 21. prosinca. Prema podacima Lučke uprave Rijeka, 2025. je grad na Rječini posjetilo 10 brodarskih

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk