Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2013

Udio sive ekonomije pao ispod 10 posto BDP-a

Izvor: www.poslovni.hr  

Udio sive ekonomije pao ispod 10 posto BDP-a

Procjenu državnih statističara da je vrijednost proizvoda i usluga u hrvatskom gospodarstvu mjerena BDP-om u drugom kvartalu bila 0,7 posto realno manja nego u istom lanjskom kvartalu pratile su, među ostalim, ocjene da je to pad manji od očekivanja te da zasluge za to umnogome treba pripisati fiskalizaciji "zahvaljujući kojoj je u izračun ušao i dio sive ekonomije".

Učinke fiskalizacije državni statističari su svakako imali u vidu prilikom procjena kvartalnog BDP-a. Međutim, u mjeri u kojoj fiskalizacija samo stavlja pod nadzor poreznika dio sive aktivnosti ona ne podiže BDP već samo smanjuje udjel neslužbene ekonomije u njemu. Kako doznajemo, upravo zbog učinaka fiskalizacije na pokazatelje koji Državnom zavodu za statistiku služe kao izvor podataka pri obračunu BDP-a vodstvo DZS-a je uoči objave procjene kvartalnog BDP-a obavilo konzultacije sa središnjom bankom, nadležnom za podatke važne pri izračunu BDP-a, kakvi su prihodi od turizma. U konačnici su statističari prilikom procjenivanja BDP-a neslužbeno i korigirali udjel sive ekonomije. Na upit ravnatelju Zavoda Marku Krištofu koliki je udjel sive ekonomije ukalkuliran u BDP dobili smo odgovor da se "trenutna procjena neobuhvaćenog dijela kreće ispod 10 posto". Koliko ispod (jer ispod 10 posto bila je siva ekonomija i pri posljednjem konačnom obračunu BDP-a, za 2010.) nismo doznali. No, u Krištofovu odgovoru ističe se da "budući da su financijski pokazatelji ukazali na neuobičajeno povećanje obujma pojedinih kategorija, pripadajuće vremenske serije su korigirane za procijenjeni efekt utjecaja fiskalizacije". Napominje i da se glavnina obračuna BDP-a, sukladno Eurostatovim preporukama, "prvenstveno zasniva na upotrebi volumnih, a tek manjim dijelom tromjesečnih financijskih indikatora". Davor Mikulić, znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta kojemu je siva ekonomija jedna od specijalnosti, drži da je korekcija u hodu korektan i prihvatljiv pristup "u situacijama kad se događaju lomovi u vremenskim serijama" koji mogu iskriviti sliku. Više od toga ne može komentirati jer to zahtijeva detaljan uvid i prilično zahtjevne analize.

Procjene DZS-a
S obzirom na dosad iznošene podatke o sedam milijardi kuna većem polugodišnjem prometu u ugostiteljstvu i trgovini, te 13 milijardi kuna povećanom prometu kad se uključe sve djelatnosti koje podliježu fiskalizaciji, preispitivanje utjecaja na ukupnu sliku je opravdano. Mada je pritom vjerojatno i državnim statističarima zasad teško pouzdano reći što je u konačnici rezultat fiskalizacije, pojačanog rada poreznika ili porezno smanjena motiva za skrivanjem profita (u turizmu), a što je rezultat stvarnog rasta. Detaljnije analize vezano uz udjel sive ekonomije traže dosta vremena, a to je i razlog zašto se "konačna istina" u pogledu njezina udjela pokaže u pravilu tek s odmakom od dvije tri godine, s konačnim godišnjim obračunom BDP-a. Posljednji takav, naime, danas je dostupan tek za 2010. godinu, s tim da DZS procjenu obavlja jednom godišnje. To je, napominju u DZS-u, češće nego što za procjenjivanje utjecaja neobuhvaćenog dijela ekonomije sugerira Eurostatova metodologija, prema kojoj to treba napraviti najmanje svake treće godine. Kako god bilo, prva procjena BDP-a za drugo tromjesečje potvrdila je da na godišnjoj razini pad gospodarstva usporava. Tekuća kretanja su pak u znaku stagnacije (doduše, na nešto nižoj razini od lanjske) i bude li to više-manje obilježje gospodarske aktivnosti i u drugom polugodištu, nakon međugodišnjeg pada od 1,1 posto u prvoj polovici godine, pad BDP-a u 2013. mogao bi biti oko 0,6 posto, ističe Željko Lovrinčević. Od nekih aktualnih prognoza to jest manji pad, ali je raskorak i veći u odnosu na još uvijek službenu Vladinu projekciju rasta (od 0,7 posto) koju tek čeka korekcija. Nažalost, zasad niotkud nema naznaka oporavka koji bi se u dogledno vrijeme mjerio stopama rasta dovoljnim da se barem pokriju troškovi kamata po javnom dugu - a za to će već dogodine trebati oko 3 posto BDP-a.

Manji pad od očekivanja
Tako Vladinim ministrima gospodarskih resora ostaje tješiti se da je posljednji godišnji kvartalni pad manji od očekivanja i da tekuća kretanja, mjerena promjenama BDP-a u odnosu na prethodni kvartal, u prvoj polovici godine nisu u negativnoj zoni. Prema posljednjoj Eurostatovoj objavi podataka o BDP-u u članicama EU, Hrvatska je u prvom tromjesečju u odnosu na posljednje lanjsko zabilježila nultu stopu promjene BDP-a. A slično nagovještava za drugi kvartal i CEIZ indeks, mjesečni indikator Ekonomskog instituta koji je u lipnju zabilježio blagi porast ekonomske aktivnosti.
Drugačija metodologija

AT Kearney: Siva ekonomija u Hrvatskoj 12,73 mlrd. eura
U procjenjivanju udjela sive ekonomije primjenjuje se niz različitih metodologija. Jedna od u nas češće citiranih je ona AT Kearneyja. Prema njihovu izvješću o sivoj ekonomiji u Europi za 2013., u Hrvatskoj se njezin udjel za 2013. procjenjuje na 12,73 mlrd. eura ili 28,4% BDP-a, dok je za 2012. bio 29 posto. Prema toj metodi 28% imaju još Rumunjska, Letonija i Estonija, dok je prosjek EU 18,5%.


Komentari članka

Vezani članci

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

Porast javnog duga, sada iznosi 297,1 milijardu

05.11.2019.

Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobvez

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna

22.10.2019.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za dva posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS)

Hrvatska među 14 članica Europske unije s viškom u proračunu u 2018. godini

22.10.2019.

Hrvatska je uz još 13 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no spada i među polovinu zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisana razine u EU od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u ponedjeljak drug

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

09.10.2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne po

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija