Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2013

Udio sive ekonomije pao ispod 10 posto BDP-a

Izvor: www.poslovni.hr  

Udio sive ekonomije pao ispod 10 posto BDP-a

Procjenu državnih statističara da je vrijednost proizvoda i usluga u hrvatskom gospodarstvu mjerena BDP-om u drugom kvartalu bila 0,7 posto realno manja nego u istom lanjskom kvartalu pratile su, među ostalim, ocjene da je to pad manji od očekivanja te da zasluge za to umnogome treba pripisati fiskalizaciji "zahvaljujući kojoj je u izračun ušao i dio sive ekonomije".

Učinke fiskalizacije državni statističari su svakako imali u vidu prilikom procjena kvartalnog BDP-a. Međutim, u mjeri u kojoj fiskalizacija samo stavlja pod nadzor poreznika dio sive aktivnosti ona ne podiže BDP već samo smanjuje udjel neslužbene ekonomije u njemu. Kako doznajemo, upravo zbog učinaka fiskalizacije na pokazatelje koji Državnom zavodu za statistiku služe kao izvor podataka pri obračunu BDP-a vodstvo DZS-a je uoči objave procjene kvartalnog BDP-a obavilo konzultacije sa središnjom bankom, nadležnom za podatke važne pri izračunu BDP-a, kakvi su prihodi od turizma. U konačnici su statističari prilikom procjenivanja BDP-a neslužbeno i korigirali udjel sive ekonomije. Na upit ravnatelju Zavoda Marku Krištofu koliki je udjel sive ekonomije ukalkuliran u BDP dobili smo odgovor da se "trenutna procjena neobuhvaćenog dijela kreće ispod 10 posto". Koliko ispod (jer ispod 10 posto bila je siva ekonomija i pri posljednjem konačnom obračunu BDP-a, za 2010.) nismo doznali. No, u Krištofovu odgovoru ističe se da "budući da su financijski pokazatelji ukazali na neuobičajeno povećanje obujma pojedinih kategorija, pripadajuće vremenske serije su korigirane za procijenjeni efekt utjecaja fiskalizacije". Napominje i da se glavnina obračuna BDP-a, sukladno Eurostatovim preporukama, "prvenstveno zasniva na upotrebi volumnih, a tek manjim dijelom tromjesečnih financijskih indikatora". Davor Mikulić, znanstvenik sa zagrebačkog Ekonomskog instituta kojemu je siva ekonomija jedna od specijalnosti, drži da je korekcija u hodu korektan i prihvatljiv pristup "u situacijama kad se događaju lomovi u vremenskim serijama" koji mogu iskriviti sliku. Više od toga ne može komentirati jer to zahtijeva detaljan uvid i prilično zahtjevne analize.

Procjene DZS-a
S obzirom na dosad iznošene podatke o sedam milijardi kuna većem polugodišnjem prometu u ugostiteljstvu i trgovini, te 13 milijardi kuna povećanom prometu kad se uključe sve djelatnosti koje podliježu fiskalizaciji, preispitivanje utjecaja na ukupnu sliku je opravdano. Mada je pritom vjerojatno i državnim statističarima zasad teško pouzdano reći što je u konačnici rezultat fiskalizacije, pojačanog rada poreznika ili porezno smanjena motiva za skrivanjem profita (u turizmu), a što je rezultat stvarnog rasta. Detaljnije analize vezano uz udjel sive ekonomije traže dosta vremena, a to je i razlog zašto se "konačna istina" u pogledu njezina udjela pokaže u pravilu tek s odmakom od dvije tri godine, s konačnim godišnjim obračunom BDP-a. Posljednji takav, naime, danas je dostupan tek za 2010. godinu, s tim da DZS procjenu obavlja jednom godišnje. To je, napominju u DZS-u, češće nego što za procjenjivanje utjecaja neobuhvaćenog dijela ekonomije sugerira Eurostatova metodologija, prema kojoj to treba napraviti najmanje svake treće godine. Kako god bilo, prva procjena BDP-a za drugo tromjesečje potvrdila je da na godišnjoj razini pad gospodarstva usporava. Tekuća kretanja su pak u znaku stagnacije (doduše, na nešto nižoj razini od lanjske) i bude li to više-manje obilježje gospodarske aktivnosti i u drugom polugodištu, nakon međugodišnjeg pada od 1,1 posto u prvoj polovici godine, pad BDP-a u 2013. mogao bi biti oko 0,6 posto, ističe Željko Lovrinčević. Od nekih aktualnih prognoza to jest manji pad, ali je raskorak i veći u odnosu na još uvijek službenu Vladinu projekciju rasta (od 0,7 posto) koju tek čeka korekcija. Nažalost, zasad niotkud nema naznaka oporavka koji bi se u dogledno vrijeme mjerio stopama rasta dovoljnim da se barem pokriju troškovi kamata po javnom dugu - a za to će već dogodine trebati oko 3 posto BDP-a.

Manji pad od očekivanja
Tako Vladinim ministrima gospodarskih resora ostaje tješiti se da je posljednji godišnji kvartalni pad manji od očekivanja i da tekuća kretanja, mjerena promjenama BDP-a u odnosu na prethodni kvartal, u prvoj polovici godine nisu u negativnoj zoni. Prema posljednjoj Eurostatovoj objavi podataka o BDP-u u članicama EU, Hrvatska je u prvom tromjesečju u odnosu na posljednje lanjsko zabilježila nultu stopu promjene BDP-a. A slično nagovještava za drugi kvartal i CEIZ indeks, mjesečni indikator Ekonomskog instituta koji je u lipnju zabilježio blagi porast ekonomske aktivnosti.
Drugačija metodologija

AT Kearney: Siva ekonomija u Hrvatskoj 12,73 mlrd. eura
U procjenjivanju udjela sive ekonomije primjenjuje se niz različitih metodologija. Jedna od u nas češće citiranih je ona AT Kearneyja. Prema njihovu izvješću o sivoj ekonomiji u Europi za 2013., u Hrvatskoj se njezin udjel za 2013. procjenjuje na 12,73 mlrd. eura ili 28,4% BDP-a, dok je za 2012. bio 29 posto. Prema toj metodi 28% imaju još Rumunjska, Letonija i Estonija, dok je prosjek EU 18,5%.


Komentari članka

Vezani članci

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Recesija u Njemačkoj već se prelijeva i na nas, otkazuju se poslovi u Hrvatskoj

16.05.2020.

Pad narudžbi s njemačkog tržišta već je osjetio požeški proizvođač namještaja Spin Valis, čiji čelni čovjek Zdravko Jelčić kaže da im njemačko tržište u ukupnom izvozu sudjeluje s 30 do 40 posto. Pad narudžbi iz Njemačke u prva je četiri ovogodišnja mjese

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Američka nezaposlenost približava se brojkama iz Velike depresije

08.05.2020.

Očekivan gubitak 22 milijuna radnih mjesta u Sjedinjenim Državama u travnju vjerojatno će biti najstrmiji pad od Velike depresije i najjasniji pokazatelj kako pandemija koronavirusa pogađa najveće svjetsko gospodarstvo, pišu agencije u petak kada se očeku

Švedski BDP pao u prvom tromjesečju

07.05.2020.

Gospodarstvo je počelo usporavati već krajem 2019., nakon višegodišnjeg razdoblja brzog rasta. Iako Švedska ne slijedi druge europske zemlje u mjerama potpune izolacije, pandemija i potezi drugih vlada poremetili su lance opskrbe, suspregnuli potražnju i

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1064 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 392 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija