Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Sij 2010

Udvostručen broj eko-proizvoda

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Udvostručen broj eko-proizvoda

Broj ekoloških proizvođača hrane u Hrvatskoj u prošloj godini povećao se na 880 (na kraju 2008. registrirano je bilo 632 eko-proizvođača), dok se broj obradivih hektara pod ekološkom poljoprivredom povećao s 10.000 na 12.500 hektara. Željko Mavrović, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, i dalje je najveći proizvođač ekološke hrane u Hrvatskoj, koji se proteklih godina sa svojim proizvodima uspio probiti u velike trgovačke lance. Mavrović ima 400 obradivih hektara pod eko-poljoprivredom u Sloboštini kod Požege, a osim eko-žitarica, te dvije tvrtke u Zagrebu i Rijeci, razvio je i proizvodnju ekološkog kulena.

S druge strane, obitelj Sever iz Ivanić Grada ima 800 kupaca, uz oko 50 prodajnih mjesta DM-a, kojima eko-proizvode dostavlja na kućni prag, te nisu osjetili udar gospodarske krize. Obitelj Sever trenutačno na 75 hektara proizvodi eko-hranu, i to žitarice, povrće u plastenicima, eko-meso i razne prerađevine. Gospodarsku krizu ne osjećaju, ali ih zabrinjava golem uvoz eko-hrane. Najveći dio te hrane se u Hrvatsku uvozi iz europskih zemalja, a Italija, Španjolska i Njemačka zajedno imaju više od 40 posto ukupnih organskih polja u Europi. Austrija, primjerice, ima 20.000 eko-poljoprivrednika, a 14 posto ukupnih poljoprivrednih površina je pod ekološkom poljoprivredom. Još prije tri godine, odnosno 2007., u Hrvatskoj su bila registrirana samo 342 ekološka poljoprivrednika. Iako ekološka proizvodnja hrane nikada neće zamijeniti konvencionalnu poljoprivredu, ona je u Hrvatskoj tek u začetku. Najveći razlog tome je neinformiranost proizvođača koji, uz malo preinaka i uvođenje kontrole, lako mogu dobiti pravo na označavanje svojih proizvoda eko-markicama.

Iako je posljednjih godina udvostručena površina zemljišta na kojima se uzgajaju eko-proizvodi, te su brojke i dalje zanemarive - dosežu tek jedan posto ukupnog broja poljoprivrednih površina. Ekološke površine u zemljama EU-a, kreće se u prosjeku od pet do 10 posto. Potražnja za ekološkim proizvodima u Hrvatskoj stalno raste, a nije zanemariv ni turistički interes kod gostiju koji biraju našu zemlju za odmor.

No, nedovoljno razumijevanje prirode ekoloških proizvoda dovodi do njihova miješanja s lokalnim i tradicijskim proizvodima, a izgled i pakiranje domaćih hrvatskih ekoloških proizvoda, uz rijetke iznimke, lošije je kakvoće od uvoznih. Ponuda domaće ekološke poljoprivrede uglavnom se odnosi na domaće tržište, proizvodi nisu raznoliki, a količine su premale za ozbiljan nastup na izvoznom tržištu. Svježih eko-proizvoda na tržištu još se i može naći, ali domaćih prerađevina gotovo i nema. Dobar primjer je 100 posto domaći bio sok od jabuka Ivković, koji je uspio ući u neke veće trgovačke kuće. No, bez veće reklame, koje nema ni za jedan domaći eko-proizvod, izuzev Mavrovićevih, teško je uspjeti na tržištu.

Na tržište stiže ekološko maslinovo ulje
Porečka Agrolaguna dobila je potvrdnicu za ekološku proizvodnju maslinova ulja, vina malvazija i teran, te pašnjake u Istri. Temeljem stručnih nadzora koje je obavila tvrtka AgriBioCert, Agrolaguna je dobila potvrdnicu za ekološku proizvodnju u 2009. Time je Agrolaguna stekla uvjet da stavi u promet 8000 boca ekološkog maslinovog ulja. Malvazija Laguna Histria 750 mililitara, Teran Laguna Histria 750 mililitara i istarski ovčji sir Laguna Histria tim certifikatom dobili su pravo za korištenje znaka »ekoproizvod«, te će kao takvi biti stavljeni u promet do kraja godine.

Traži ih četvrtina kupaca
Istraživanje GfK pokazuje da ekološki proizvedenu hranu u Hrvatskoj kupuje samo oko devet posto građana, dok je prošle godine organski uzgojenu i proizvedenu hranu kupovalo 14 posto građana. Čak 66 posto Hrvata ne kupuje ekološku hranu, dok ponekad za tim skupljim proizvodima posegne oko 24 posto građana, a njih je prošle godine bilo 32 posto. Najvažniji razlog pada potrošnje ekološke hrane njezina je cijena, koja je prosječno veća i do 30 posto u odnosu na »obične« prehrambene proizvode.

Na dubrovačkom području nijedan proizvođač
Samo u Brodsko-posavskoj županiji površine pod ekološkom poljoprivredom povećane su u posljednje tri godine s pedesetak na 688 hektara. U Požeško-slavonskoj županiji broj eko-proizvođača se udvostručio (na 20), dok u Dubrovačko-neretvanska županija lani nije bio registriran niti jedan eko-proizvođač. Stvarni ekološki proizvod označen je posebnim 'znakom ekološkog proizvoda', koji je jedinstvena propisana oznaka proizvoda sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i nizu propisa donesenih na temelju njega.


Komentari članka

Vezani članci

Dalmatinski hosteli pred zatvaranjem: ‘Nitko ne ulazi, a režije dolaze. Još malo pa ključ u bravu‘

01.06.2020.

Ako virus ostane, budućnost za hostele neće biti bajna. Dijele se sobe, kupaonice... Nestat će takva kultura življenja, možda zauvijek bude gotovo s hostelima.

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

HoReCa kanal: ‘Okretalo‘ se 2 milijarde eura godišnje, sada pada na trećinu prihoda

28.05.2020.

Iako se ogroman dio proizvoda za potrebe industrije i dalje uvozi, turizam ima izrazito veliki značaj za domaću proizvodnju, pogotovo hrane i pića koje se plasira kroz hotele, restorane te ostale ugostiteljske objekte.

Prvi gosti došli na Kvarner, domaćini se nadaju uspješnoj sezoni

26.05.2020.

Nakon otvaranja granica prvi su gosti došli i na Kvarner. Sjeverni Jadran posjetili su nautičari, a vrata su otvorili i kvarnerski kampovi.

Koje epidemiološke mjere moraju poštivati privatni iznajmljivači

26.05.2020.

Privatni iznajmljivači su na mukama zbog situacije oko koronavirusa, no što se tiče rezervacija, nešto se malo pomaknulo, ali to je i dalje jako nezadovoljavajuće, komentirala je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajedni

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 356 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija