Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2020

Umjesto pet, Davoru Škari kilogram 'marašaka' daje 50 kuna!

Izvor: www.agroklub.com  

Umjesto pet, Davoru Škari kilogram 'marašaka' daje 50 kuna!

Možda i više, kaže Škara. Proizvode s dodanom vrijednošću prodaje na kućnom pragu, sajmovima i suvenirnicama u Zadru, Pagu i Biogradu na moru. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem, vino i kvasinu od vlastitih marašaka. Nije ih iskrčio!

Nije svako dobro za dobro, ali ni zlo za zlo. Takvo je iskustvo i Davora Škare, voćara iz Škabrnje. Prije pet, šest godina drastičan pad cijena višnje maraske ili maraške, a uz to i sve nesigurniji otkup, doveo je voćare iz tog i drugih mjesta Ravnih kotara kao i cijele Dalmacije, u bezizlaznu situaciju pa su mnogi počeli zapuštati i krčiti svoje višegodišnje nasade.

Od 110, proizvodnja se u Škabrnji, u međuvremenu srozala na svega 10 tona. Ista situacija je u cijeloj Dalmaciji gdje se proizvodilo više od 12 tisuća tona višnje maraske, dok je danas proizvodnja pala za 4 puta te se proizvodi, ovisno od godine, manje od 3 tisuće tona godišnje.

Iznimna kakvoća ravnokotarske maraške
"Otkupna cijena ispod 5 kuna je stvarno neisplativa“, kaže Škara. Ali, on nije krčio. Nije dozvolio da njime ovlada očaj, nego se dao na posao i prihvatio novi izazov.

"Počeo sam prerađivati plod. Prvo u liker od maraske, zatim sirup od maraske i na kraju džem od maraske“, započinje svoju priču Škara.

On i njegova obitelj, supruga Vesna sa sinovima Antom i Paškom uzgajaju oko 500 stabala marašaka koje su u punom rodu. "Za koji dan će berba. Neće biti rekordna, ali ubrat će se oko 4- 5.000 kilograma“, kaže Davor. Prisjeća se užurbanosti i šušura, groznice kakva je u dane berbe bila nekada, a sada sve protječe mirno. Oni Škabrnjani, koji kao još imaju nasade beru pomalo i prodaju na malo. Javljaju se kupci iz Istre, s kvarnerskih otoka, ima ih i sa dubrovačkog područja. Oni otkupljuju određene količine od 500 do 1.000 kilograma koje sami prerađuju u likere i sokove. Prodaju ih u vlastitim ugostiteljskim objektima kroz turizam.

"Rade isto što i ja“, kaže Davor i dodaje: "Naša maraška, pogotovo ova na potezu od Nina do Knina, odlikuje se iznimnom kakvoćom tako da su i proizvodi od nje vrhunski. Dokazano je da plod maraške iz našeg kraja ima najviše suhe tvari, te najbolji omjer sladora i kiselina. odlikuje se i većom koncentracijom antioksidansa antocijana i melatonina, nego što ih ima u drugim sortama višnje. Zato je i dobra i za sprječavanje krvožilnih bolesti i dijabetesa", tvrdi ovaj voćar koji je, kako kaže, silom prilika postao uspješan proizvođač proizvoda na bazi višnje maraške.

Likeri proizvedeni na prirodan način
"Proizvodnja je jednostavna jer sve radim na jednostavan, prirodan način“, kaže i dodaje da za likere valja brati potpuno zrele plodove. Odmah ih stavlja u inox bačve, dodaje određene količine rakije lozovače i malo zasladi. S vremenom dolazi do prirodne maceracije. Nakon nekoliko mjeseci "otače“, prelijeva liker u staklene posude, a potom i u bočice od 1 i 2 decilitra. Bitna je i ambalaža, izgled boce i etiketa jer, osim na kućnom pragu i na sajmovima koje je redovito posjećivao do korone, dok ih je bilo, Škara svoje proizvode prodaje u suvenirnicama u Zadru, Biogradu i na Pagu.

"Do korone je sve išlo super. Dobra zarada i za mene i za trgovce. Lani se do lipnja prodalo više od tisuću bočica Cherryja i Maraskina, a ove godine još nijedna“, kaže Škara, ali ne očajava jer nešto turista već ima, a do kraja glavne sezone bit će ih i više. "Pa, ako se i ne proda, likeri neće propasti“, dodaje uz karakterističan osmijeh.

Koliko je isplativije prerađivati višnju marasku nego je prodavati kao sirovinu?

Prerada isplativija 10 puta
"Isplativije je najmanje 10 puta“, odgovara Davor i pojašnjava. “Umjesto po 5 kuna kolika je otkupna cijena, kilogram maraške prerađen u liker i druge proizvode s dodanom vrijednošću postiže 50 kuna po kilogramu. Možda i više", kaže. Od uroda ove godine on može proizvesti 400 litara likera. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem od vlastitih marašaka. "Proizvodnja džema je kompliciranija. Treba plod okoštavati, a ako to radiš ručno triba više ruku i puno vrimena. Spas je u stroju za okoštavanje“, govori Škara. Džem prodaje u malim staklenim posudicama od 106 i 212 miligrama.

Desertna vina, kvasina i artičoke
"Počeo sam proizvoditi vino od maraske, kao i desertna vina, kupažu vina od grožđa i vina od maraske, jer moja obitelj posjeduje vinograd od 1.000 panja“. Ali, to nije sve jer proizveo je i kvasinu (ocat) od višnje maraske za koju vjeruje da će biti hit u paleti njegovih proizvoda.

Škara je otišao i korak dalje. Uz maraške proljetos je podigao i nasad sa 600 sadnica artičoka. Urod je bio solidan, ali prodaje, osim nešto na kućnom pragu, nije bilo iz poznatih razloga. Svejedno, on i njegova obitelj već su pripremili teren gdje će dogodine podići novi nasad i to s ljubičastim plodovima koje su traženije na tržištu.

Svaka glavica postiže cijenu od 7 do 8 kuna, a one najranije i veću. Artičoka je višegodišnja biljka. Puni rod daje u drugoj godini, a njezin vijek ispativosti je 7 do 8 godina. U planu je i prerada artičoka, napraviti nekoliko proizvoda, namaza i plodova u maslinovom ulju, pogotovo jer imaju vlastiti maslinik.

"Ima svega tko hoće raditi“, poručuje Davor Škara. On i njegova obitelj žive od svog rada, a danas je to veliki uspjeh. Žive, a imaju se čemu i nadati, za razliku od onih koji su napustili ili iskrčili svoje nasade višnje maraske, a nisu ni pokušali koristiti njezine kvalitetne plodove za proizvode s dodanom vrijednošću.


Komentari članka

Vezani članci

Baranjac proizvodnjom ulja odlučio napraviti odmak od tradicije

15.01.2021.

Odlučio sam se za proizvodnju ulja, ali ne onog koje se može kupiti u svakoj trgovini, već hladno prešanog - priča Branislav, naglašavajući kako je početku proizvodnje prethodilo ''istraživanje'' na Internetu i učenje o blagodatima takve vrste ulja. Osnov

Pršut, bura i maslina

13.01.2021.

Da je domaće domaće, dobro znaju i drže se toga u Polači, u Ravnim kotarima. Pršute pripremaju prema drevnoj recepturi, a kada se tomu u pravom trenutku doda i bura, svaki zalogaj dugo se pamti. Dvadesetipet dana tlačili su se pod pizom pod pritiskom od

Samo da se što prije vratimo u selo, čeka nas dosta posla u voćnjacima

08.01.2021.

Zaljubljenici u stare sorte voća, Stjepan i Stoja Rakasović smještaj su trenutno pronašli u vojarni u Petrinji i nadaju se brzoj obnovi barem male kuće samo da bi mogli u voćnjake jer čeka ih sadnja, gnojidba, rezidba...

Produljen rok podnošenja zahtjeva za tip operacije 4.4.1

08.01.2021.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju je 50.000.000 kuna, a intenzitet javne potpore iznosi 100%. Najniža visina javne potpore po projektu je 400 eura, dok najviša iznosi do 150.000 eura.

Za 14.000 OPG-ova 35 milijuna kuna

04.01.2021.

S obzirom na razmjere katastrofalnih događaja i prirodnih nepogoda, prvenstveno potresa i poplava, na područjima Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i grada Vrgorca, ovaj tjedan je pokrenut postupak prijevremene žurne isplate proračunskog – H

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2157 članka imaju tag turizam
  3. 1352 članka imaju tag izvoz
  4. 1607 članka imaju tag financije
  5. 1143 članka imaju tag svijet
  6. 835 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1051 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 995 članka imaju tag ict
  11. 885 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1023 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 801 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 374 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 364 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 379 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 329 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 355 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici