Upravo štednja joj je na kraju omogućila da projekt postavi na noge

Voditi svoj mali ‘biznis’ bila joj je nepoznanica, ali skočiti na glavu, osvrće se Grgić, nije uvijek loša ideja.

Kninjanka zaljubljena u Zagreb. Tako bi se ukratko mogla opisati 24-godišnja Barbara Grgić, osnivačica i urednica portala i projekta Beli Zagreb grad koja se u Zagreb zaljubila dolaskom na studij.

Svoju priču počela je otvaranjem Instagram profila, a takav pristup bio joj je i svojevrsno istraživanje tržišta. Danas na istom profilu okuplja 30.000 zaljubljenika u Zagreb te se upravo tamo okuplja i njena publika.

“Bila sam zaista neopterećena dizanjem projekta na višu razinu sve dok nisam počela raditi na području digitalnog marketinga i dok zajednica nije narasla na 10.000 ljudi.

Onda sam shvatila da to što radim zaista ima dobre temelje i da bi mogla biti dobra odskočna daska za nešto više”, rekla je osnivačica i urednica portala Beli Zagreb grad Barbara Grgić.

Projekt nakon potresa

Ideja ove mlade Kninjanke svjetlo dana ugledala je upravo u vrijeme kada se činilo da novim projektima na tržištu nema mjesta. Ona je svoj projekt lansirala nakon razornog potresa u Zagrebu i u vrijeme najveće pandemije, a kako ističe Grgić, strateg u njoj znao je da je upravo to najbolji trenutak.

“U vrijeme karantene, ljudi su se najviše okretali svemu onome za što do tad nisu imali vremena – glazba, književnost, film, online predstave – okretali su se kulturi. Iz želje da u internetskim bespućima, stalnim brojevima novozaraženih i umrlih stvorim jedno mjesto bez politike, žutila i negativnih vijesti – odlučila sam pokrenuti portal Beli Zagreb Grad”, dodala je Grgić.

Onog trenutka kada se odlučila na ovaj korak, mnoštvo pitanja vrzmalo se njenom glavom. Od onih tehničke prirode i održavanja web stranice pa sve do preispitivanja vlastite motivacije. Voditi svoj mali “biznis” bila joj je nepoznanica, ali skočiti na glavu, osvrće se Grgić, nije uvijek loša ideja.

“U cijelom tom procesu, imala sam ludu sreću da pola vremena kao da nisam niti bila svjesna koliki sam zalogaj uzela. U početku sam se držala tablica, organizacije, metrike, ali onda sam shvatila da puno toga nije moguće planirati i da planovi većinom – padnu u vodu. Bitno je koliko brzo isplivamo u tom kaosu, koliko smo sposobni snaći se i izbalansirati stvari onda kada se čini nemoguće.

Bacila sam sve rokovnike, mjesečne planere i deinstalirala aplikacije za organizaciju. Jedini rokovnik koji imam mi je vlastita glava. Nekada sama priprema i organizacija oduzima više vremena, nego sama akcija. Pogotovo u našim digitalnim agencijama i firmama.

Koliko bi sve bilo lakše kada svaki svoj korak ne bismo pisali u Excel tablicu i tipkali kolegi na Slacku koji sjedi dva metra udaljen od nas. Ako imate neku ideju, djelujete odmah. Ne odgađajte je i ne zapisujete je! Odmah krenite raditi na njoj”, objasnila je naša sugovornica.

Znala je da će u nekom trenutku svog života zavrtjeti neku ideju, štedjela je i upravo štednja joj je na kraju omogućila da Beli Zagreb grad postavi na noge.

Ipak, nije se bojala pitati ni stručnjake, a kako napominje danas, nekoliko vrijednih savjeta dobila je i od Miška Macolića Tomičića, vlasnika. Iako u potpunosti ne vjeruje u pojam konkurencije, slaže se da i Beli Zagreb grad ima nešto što može nazvati konkurentskom prednosti. Nešto zbog čega se nada da će postati ishodišna točka za sve kulturne događaje na području grada Zagreba u budućnosti.

Pitanje konkurencije

“U posljednju godinu dana, naučila sam da pojam konkurencije kao takve niti ne postoji. Jedini ljudi od kojih moramo biti bolji smo mi sami koji smo bili jučer. Zbog nas samih koji ćemo biti sutra.

No, ako bih baš morala izdvojiti po čemu se Beli Zagreb grad razlikuje, onda su to definitivno te tople ljudske priče raznih umjetnika – od glazbenika, glumaca, književnika, filmaša i likovnih umjetnika”, rekla je Grgić. Samo nekoliko mjeseci nakon pokretanja portala došle su i prve nagrade. One su danas potvrda ideje i vjetar u leđa za daljnji rad.

“Nakon samo tri mjeseca postojanja, uručena mi je 3. Nagrada za najbolje zagrebačke online projekte osmišljene i realizirane u jeku pandemije COVID-19. Natječaj sam vidjela sasvim slučajno, a obavijest o tome da se na natječaj prijavilo 30 institucija, uključujući brojne muzeje, kazališta i druge kulturne udruge, ubila je u meni svaku nadu – jer, tko sam ja kraj njih?

Kada sam primila obavijest o osvajanju te Nagrade, plakala sam kao kišna godina. Bio mi je to najveći znak da sam na pravom putu i da sve što radim svaki dan ima neki smisao i izvan moje glave”, istaknula je Grgić.

Za opstati u medijskom svijetu, nadovezuje se naša sugovornica, bitno je znati radite li zbog novca ili svrhe. Objašnjava kako ju je iskustvo naučilo da je za opstanak važno i kakvim ljudima se u poslu okružuješ, ali i kako se prema njima ponašaš.

Danas Beli Zagreb grad, uz nju, okuplja i vrijednu zajednicu volontera zaljubljenih u kulturu, a sve u nadi da će u skorijem vremenu nekome od njih moći ponuditi i neku vrstu zaposlenja.