Uvođenje kriznog poreza pojačalo je recesiju

Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i savjetnica premijerke Jadranke Kosor za gospodarstvo, u razgovoru za Jutarnji list kazala je da se zalaže za ukidanje kriznog poreza, te da će izlazak hrvatskoga gospodarstva iz recesije, biti sporiji nego što se prije očekivalo. To je nedavno priznao i Ekonomski institut, kada je promijenio svoju prognozu gospodarskog rasta u Hrvatskoj u ovoj godini: dok je još krajem 2009. očekivao da će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2010. porasti 0,5 posto, u toj instituciji sada očekuju njegov daljnji pad od 0,7 posto.

'Krizni porez je uveden u fazi recesije s isključivo fiskalnim motivom, a kako svaki porez djeluje destimulativno na gospodarsku aktivnost, postoji opravdana bojazan da je njegova primjena pojačala djelovanje recesije. Kako u ekonomiji veze među pojavama nisu ni linearne niti u potpunosti predvidive, nemoguće je sa sigurnošću reći kakvo bi bilo djelovanje ukidanja kriznog poreza na državni proračun. Ipak, vjerujem da bi ono pozitivno djelovalo na sklonost stanovništva prema potrošnji, a time bi se smanjio i nepovoljan učinak ukidanja kriznog poreza na porezne prihode,' objasnila je zašto se zalaže za ukidanje kriznog poreza Švaljek.

Ekonomski institut je projekciju gospodarskog rasta za 2010. godinu revidirao naniže, jer je sada izvjesno kako je zbog prenesenih nepovoljnih kretanja iz 2009. godine ova godina počela na nižoj razini proizvodnje nego što se prije predviđalo, pa bi ukupna razina gospodarske aktivnosti u 2010. mogla bi biti niža nego prethodne godine. 'Oporavak, za koji još uvijek vjerujemo da bi mogao početi ove godine, dogodit će se prekasno i bit će preslabog intenziteta da bi mogao značajnije utjecati na stopu gospodarskog rasta u ovoj godini,' kazala je Švaljek.

Objašnjava kako je država ‘skrojila’ ovogodišnji proračun prema vlastitim projekcijama koje stvarnost ih je vrlo brzo učinila teško ostvarivima. To znači da će porezne osnovice biti niže, pa će i proračunski prihodi biti manji od planiranih. Rebalans proračuna bit će najvjerojatnije nužan zbog usklađivanja projekcije prihoda s novijim makroekonomskim projekcijama, no on će također biti i prilika za dodatno smanjenje državnih rashoda. 'Kako je izvjesno da će mjere ekonomske politike koje je Vlada donijela ili ih namjerava donijeti prouzročiti nastanak proračunskih rashoda, proračun bi trebao uvažiti i efekte tih mjera,' zaključila je Švaljek.