Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Kol 2009

Uvozno vino jeftinije, a domaće kvalitetnije

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Uvozno vino jeftinije, a domaće kvalitetnije

U Hrvatskoj se još uvijek može naći stotinjak autohtonih sorti grožđa, ali trend nestajanja domaćih sorti grožđa, odnosno vina, ako se ne radi samo za kućnu uporabu, još uvijek traje. U Hrvatskoj se nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona, odnosno područja za uzgoj grožđa koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati, tako da je ponuda grožđa zaista šarolika. Registriranih proizvođača vina je četiristotinjak, a na tržištu se može izbrojiti gotovo tisuću domaćih etiketa vina.

Glavna podjela je na kontinentalne i primorske vinogradarske predjele. U zelenoj Hrvatskoj područja se dijele na sjeverozapadni dio (Plješivica, Prigorje, Bilogora, Zagorje, Međimurje i Moslavina) te sjeveroistočni dio (Slavonija i Podunavlje). Plava Hrvatska obuhvaća Istru i Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru te srednju i južnu Dalmaciju.

Više reda u vinogradarstvu, ali i vinarstvu, koje je napravilo veliki iskorak u posljednjih nekoliko godina, trebao bi donijeti prvi vinogradarski katastar u Hrvatskoj. Njime je zasad utvrđeno da je pod vinogradima oko 25.000 hektara, dok je u Upisniku proizvođača grožđa i vina 16.693 hektara vinograda. Dakle, Hrvatska nema gotovo 60.000 hektara vinograda, kako se sve do nedavno mislilo. Najviše registriranih vinograda ima u Istri, a nakon toga u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji. No, problem je što je u te dvije županije samo 10 posto površina vinograda upisano i u Upisnik proizvođača grožđa i vina, dok je u Slavoniji, pak, puno više registriranih vinograda.

Snimanje stanja na terenu u nekoliko posljednjih godina pokazalo je da je 40 posto vinograda u kontinentalnom dijelu staro do 25 godina, a 70 posto vinograda u primorskoj Hrvatskoj staro je više od 25 godina, zbog čega je upitna njihova rentabilnost. Prema prikupljenim podacima, na terenu su zabilježene 124 različite sorte po vinogradima. Zaštitu kontroliranog podrijetla vina u Hrvatskoj imaju 622 proizvođača s ukupno 1953 zaštićena vina. Glavne domaće vinske sorte su graševina, plavac mali i malvazija, koja je posebno cijenjena u Istri, dok je plavac mali, posebno s Pelješca, najcjenjenija domaća autohtona sorta. U prometu domaćih vina 60 posto čine kvalitetna vina, što je premalo, jer imamo samo tri posto vrhunskih vina.

Primjerice, Ivan Enjingi iz Kutjeva prvi je privatnik koji je dobio pravo da na svoje vino »Venje« iz 1998. godine, za koje je nagrađen zlatnom medaljom u Londonu 2004. godine, stavi oznaku vrhunsko vino. Patvorenje vina gotovo je posve nestalo na domaćem tržištu, ali je zato uvoz vina iz Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda, ali i grožđa iz Makedonije i Moldavije, veći neko ikad prije. Iako je domaće grožđe kvalitetnije, ono se uvozi zbog jeftinije cijene. Trećinu domaćeg prometa vinom, odnosno grožđem, koje iznosi 60 milijuna godišnje, čini vino iz uvoza, dok je domaći izvoz pao na desetinu uvoznog vina. Osim toga, nakon ulaska u EU neće biti dopuštena sadnja novih vinograda.

Mali proizvođači vina u Hrvatskoj, odnosno grožđa, kojih je većina, a koji imaju godišnju proizvodnju manju od 10 vagona, neće moći opstati na otvorenom tržištu, jer proizvodnja vina sve više postaje veliki biznis, a sve manje unosni hobi.

Kaštelanski crljenak vratio se kući nakon 100 godina
Gotovo zaboravljena hrvatska autohtona sorta vina kaštelanski crljenak vratila se na Pelješac nakon gotovo 100 godina i čeka se prva berba. Naime, utvrđeno je da kaštelanski crljenak i američka sorta zinfandel imaju identičan genetski profil, odnosno da je riječ o istoj sorti vina, što je pomoglo u rješavanju misterija njegova podrijetla.


Komentari članka

Vezani članci

Od ulaska Hrvatske u EU uvoz vina se učetverostručio

03.05.2019.

Paradoks domaćeg vinskog tržišta je da imamo sve više vinara, a sve manje vina, iako nam barem vinske tradicije ne manjka, koja je u Hrvatskoj duža nego kod Argentine i Čilea zajedno. Ali i od tuda se uvoze jeftina vina za turističku potrošnju

Osječko-baranjska županija lani je ostvarila suficit od 911 milijuna kuna

30.04.2019.

Zagreb ostvaruje više od 30 posto ukupnog hrvatskog izvoza i gotovo polovinu ukupnog uvoza

Hrvatska uvezla 52.000 tona pšenice iz nežitorodne Bosne i Hercegovine

26.04.2019.

Pšenice smo uvezli 162.000 tona, i ove godine najviše iz Mađarske – 69.000 tona, no iznenađujuće je to što je žitorodna Hrvatska, dio velike srednjoeuropske žitnice, prošle godine uvezla više do 50.000 tona pšenice iz - nežitorodne BiH, koja gotovo da i n

Plavac mali i pošip koji gledaju na Pelješki most

11.04.2019.

U vinariji Terra Madre, u najmlađem vinogorju u nas, Komarna proizvode ekološko vino. Na ovoj se površini nije odvijala nikakva obrada. Dovoljno udaljena od prometnica, a opet dovoljno blizu moru, vjetar koji neprestano puše, zbog blizine ušća Neretve u m

Od isušenih bobica grožđa prave najskuplje vino na svijetu

29.03.2019.

Royal Tokaji, vinarija na obroncima vinske regije na sjeveroistoku Mađarske, predstavila je najskuplje vino na svijetu. Boca ekskluzivnog vina Essencia, koje nazivaju i "nektar" prodavat će se za nevjerojatnih 40.000 dolara.

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija