Uzgaja sortnu bazgu, a njezine bobice plasira u Mađarsku i Austriju

Dok vrijedne domaćice ovih dana beru cvjetove divlje bazge i pripremaju sirupe, malo je poznato kako ima i onih koji bazgu uzgajaju na plantažama.

Jedna takva nalazi se u Satnici Đakovačkoj, a podigao ju je Zvonimir Laslo, koji inače živi u Bilju. Može li bazga donijeti zaradu, koliko brige i posla zahtijeva, te kamo se plasira pojasnio nam je na svojoj plantaži sam Zvonimir.

- Živim u Bilju, ali plantažu podižem ovdje u Satnici Đakovačkoj na površini od 1,44 hektara. U budućnosti ju planiram proširiti na još dva hektara. Sorta bazge koju uzgajam je haschberg. Ono što meni treba od bazge za sada su isključivo bobice, no nije isključeno ni da ćemo koristiti cvijet, list, koru. Kod bazge je zanimljivo da je sve iskoristivo - kaže Zvonimir te dodaje: "U ovom poslu sam treću godinu. Moram priznati da je početak bio pomalo problematičan, osušilo se oko 100 komada sadnica koje smo sadili u proljeće. Tijekom godine osušio se još jedan dio, oko 150 komada. Ovdje na plantaži bilo je zasađeno 510 sadnica."

Otkupljuju sve

Uroda je, kaže ovaj mladi poljoprivrednik, već nešto bilo, i to su skinuli u rujnu prošle godine.

- Bila je to prva berba i skinuli smo oko 50 kilograma isključivo bobica koje smo preradili za svoje potrebe. Vidjeli smo da je ta bazga drugačija od klasične. Dio je otišao u sok, dio u pekmeze. Vidjet ćemo što dalje u budućnosti, možda budemo krenuli i s preradom, no prvenstveno mi je cilj berba bobica s kojima idem u izvoz na tržište Mađarske i Austrije - kaže Zvonimir.

Što se tiče tržišta u Mađarskoj, Zvonimir pojašnjava kako postoji tvornica u Debrecinu gdje plaćaju po kilogramu bobica između tri i četiri kune i ta je cijena, kaže, prisutna posljednjih desetak godina, bez obzira na to radi li se o ekološkoj ili konvencionalnoj bazgi. S druge strane, dodaje, u Austriji za ekološku plaćaju osam kuna po kilogramu.

- Ovo na mojoj plantaži nije divlja bazga, nego je riječ o sorti i cijeli njezin nasad trebao bi procvasti u isto vrijeme, za razliku od šumske koja kreće od vrha prema dolje ili obrnuto, no ne zrije u isto vrijeme. Međutim, i ona se može otkupiti i preraditi. U Mađarskoj otkupljuju sve, pa i tu, i od svojih kooperanata i od preprodavača. Kod njih Romi također u većim količinama predaju bazgu. Sorta haschberg jedina je na sortnoj listi u RH, a uz nju na području Europe postoji pet sorti - kaže Zvonimir.

Nužno navodnjavati

Urod sa svoje plantaže očekuje polovinom kolovoza ili početkom rujna, ovisno o vremenskim prilikama.

- Lani je to bilo puno brže. Bazga je zapravo korov i raste svuda, voli vlagu, ali ne previše. Veliki je plus ako si možete priuštiti sustav navodnjavanja. To i ja planiram jer dolaze nam sušne godine, klima se promijenila i da bismo imali neku korist, to ćemo morati uvesti - kaže Zvonimir. Najveći posao je, ističe, sama berba koja se mora obavljati ručno.

- Posla ima i kada krene okopavanje, a to radimo nekoliko puta godišnje i prilikom rezidbe. Bazgu ne napadaju neki veliki štetnici, zna se pojaviti lisna uš, ali ne tretiramo je ako je nema previše. Moja bazga je ekološka i na njoj još nisam koristio ništa od ekoloških preparata. Plan mi je ići dvije-tri stepenice gore i krenuti s biodinamičkom poljoprivredom, to je “znanstvena fantastika” poljoprivrede. Tu čak nema uporabe ni dopuštenih ekoloških sredstava - kaže Zvonimir.