Uzlet data-centara: Bunkeri ni na nebu ni na zemlji čuvaju najvažnije podatke

Baze podataka koje se povećavaju usporedno s digitalizacijom moraju prije svega biti sigurne. Serveri u današnjoj konstelaciji biznisa zato moraju biti ‘bunkerirani‘. Svaka tvrtka koja živi i radi digitalno u podatke i sigurnost mora ulagati
Čak 220 tona armature i 5500 tona betona utrošeno je u gradnju najnovijega podatkovnog centra telekomunikacijske kompanije A1 u Novom Zagrebu. Osim tona i tona materijala, centar je sagrađen u skladu sa zahtjevima za certifikaciju Tier 3, što konkretno znači da je u stanju izdržati potrese do magnitude devet prema Richterovoj ljestvici.

U povezivanje je utrošeno oko pet tisuća kilometara optičkih niti (pedeset kilometara optičkih kabela) iz tri različita, neovisna smjera, a unutar objekta razvedeno je čak šestotinjak kilometara optičkih niti (šest kilometara optičkih kabela).

'Pa zar je potrebno toliko građevnoga materijala i kojekakvih žica za najobičnije sobe za servere?' pitali su se stanovnici toga dijela glavnoga grada dok su im teški kamioni i relativno neprepoznatljiva mehanizacija svakodnevno prolazili pod prozorima i dok su iz dana u dan neumoljivo s površina u svojim stanovima brisali prašinu.

'Pa ne radi se ni o kakvu bunkeru', mislili su i tu su, odmah da razjasnimo, donekle imali krivo.

Sve je važno
Nemušta definicija kaže da su podatkovni centri velike skupine umreženih računalnih servera koji se upotrebljavaju za daljinsko pohranjivanje, obradu ili distribuciju velikih količina podataka. Jasnije je ako kažemo da su digitalizacija i automatizacija poslovanja, biznisi u oblacima, mogući uza sve veće baze podataka, a te baze podataka na serverima, da bi davale veću i unosniju dodanu vrijednost, moraju prije svega biti sigurne.

200 MILIJARDI DOLARA, PREMA GARTNEROVIM ANALITIČARIMA, VRIJEDI SVJETSKO TRŽIŠTE PODATKOVNIH CENTARA I LANI JE U ODNOSU NA PRETPROŠLU GODINU PORASLO ZA 6 POSTO

Serveri u današnjoj kostelaciji biznisa zato i moraju biti 'bunkerirani', ponajprije stoga što su u njima najvažniji podaci o poslovanju, podaci o svim klijentima, o svim poslovnim procesima, računima, transakcijama, i svaka tvrtka koja živi i radi digitalno u podatkovne centre mora ulagati kao nikad prije i čuvati ih kao nikad prije. Zato silna armatura, beton, kilometri optičkih kabela i otpornost na potrese kakvi možda hoće, ali vjerojatno neće, snaći Hrvatsku.

Uza sve to moraju imati dva neovisna dobavljača struje da, ako jedan vrisne, drugi nastavi u revijalnom tonu. Zapravo, kod podatkovnih centara sve je važno: od mjera tehničke i fizičke zaštite do izvora napajanja, hlađenja, protupožarnih sustava, optičkih veza, telekomunikacijskih mreža, potpore stručnog osoblja.

Što je više redundantnih infrastrukturnih komponenata, to je viša razina sigurnosti i dostupnosti koju centar nudi. A to znači da su skupi! Jako skupi! Zato se tvrtkama sve manje isplati imati svoje podatkovne centre pa ih uglavnom unajmljuju od drugih operatora.

Potražnja za kolokacijom servera ubrzala je rast svjetskog tržišta podatkovnih centara koje, prema Gartneru, vrijedi dvjesto milijardi dolara i prošle je godine u odnosu na pretprošlu poraslo za šest posto, a slične trendove prati i Hrvatska i hrvatske kompanije koje ulažući u taj segment odgovaraju i na povećane tržišne zahtjeve svojih klijenata.

Podrška 24/7
Klijenti podatkovnih centara u Hrvatskoj mahom su​ startupovi ili velike domaće i strane kompanije iz bankarskog sektora, IT-a, uslužnih djelatnosti i drugih. Svi ti korisnici servera dobivaju od vlasnika podatkovnih centara podršku 24 sata na dan sve dane u tjednu, održavanje i najvišu razinu sigurnosti, sve u skladu s čak šest ISO-ovih certifikata, od kvalitete i zaštite okoliša do sigurnosti.

Kako kaže Siniša Staničić, direktor ICT prodaje i rješenja A1 Hrvatska, njihov podatkovni centar zasad je jedan od najvećih u regiji, a u njega je uloženo, kako su već prije i objavili, 11 milijuna eura.

– Novim podatkovnim centrom A1 odgovorili smo na povećane tržišne zahtjeve za osiguranje kontinuiteta poslovanja i pohranu podataka. I prije otvorenja potkraj prošle godine imali smo velik interes za usluge koje nudimo u svojem podatkovnom centru. To se nastavilo i u ovoj godini jer se kompanije i dalje ubrzano digitaliziraju pa možemo reći je naša investicija zbog koronakrize bila opravdana i pametna.
Otvorila nam je mogućnost uvođenja novih usluga, odnosno proširenja portfelja povezanog s uslugama podatkovnog centra. Poslovni korisnici žele svoje podatke čuvati na sigurnijoj lokaciji, i to ne samo u kibernetičkome svijetu nego i u stvarnome, te brigu o njima prepustiti stručnjacima. Novim podatkovnim centrom podupiremo zahtjeve i najnaprednijih poslovnih korisnika koji primjenjuju umjetnu inteligenciju i naprednu analitiku podataka –​ istaknuo je Staničić.

Što se tehničkih specifikacija tiče, površina​ podatkovnog centra A1 veća je od 2100 četvornih metara, ima šest tehničkih soba i ukupan je kapacitet čak 300 IT ormara. Opremljen je i vlastitom trafostanicom koja se napaja iz dvije neovisne energetske grane maksimalnoga kapaciteta od dva megavata.