Velik dio naše poljoprivredne proizvodnje ne može kvalitetom odgovoriti na zahtjeve tržišta

Poljoprivrednici još uvijek ne mogu samostalno raspolagati svojim usjevima jer su “okovani” obvezama prema organizatorima proizvodnje, kaže Majstrović

Kada smo prije godinu dana na ovim stranicama najavljivali osnivanje i početak rada prve domaće burze poljoprivrednih proizvoda, bili smo svjesni kako je riječ o nastojanju da trženje, za početak pšenicom i kukuruzom, dobije u ovoj državi jednu posve novu dimenziju.

Onu koja će našu proizvodnju približiti uobičajenoj europskoj praksi trgovanja poljoprivrednim proizvodima u kojima cijenu pšenice ne dirigiraju država i nakupci, već tržište. I to po nekoliko mjeseci unaprijed.

Godinu dana poslije Osječka robna burza u ovome je radu otkrila i neke nove elemente koji su i njih same iznenadili.

Prvo, Hrvatska i dalje nema do kraja regulirane zakonske propise o robnim burzama, te zakonskog usklađivanja s Hanfom kao regulatorom tržišta kapitala. Što znači da je i dalje na Osječkoj burzi moguće trgovati samo sa spot ugovorima i terminskim ugovorima, koji se moraju namiriti fizički.

Unaprijed definirana naknada

Dražen Majstrović, direktor Osječke robne burze, rezimirajući jednogodišnje rezultate, kaže kako se od lipnja prošle godine pa do 30. travnja ove godine trgovalo s 46.861 tonom merkantilne pšenice, 19 tisuća tona kukuruza, šest tisuća tona soje i 24 kilograma investicijskog zlata.

Pri tome je ostvaren ukupni promet od 94,8 milijuna kuna, precizira Majstrović.

- Tu je važno istaknuti da OSBR ne posluje na razlici u cijeni, nego je unaprijed definirana naknada, koja i kod spot i kod terminskih ugovora iznosi 0,5 posto i za prodavača i za kupca na ukupnu kunsku vrijednost.

Osječka robna burza (OSRB) počela je djelovati početkom lipnja 2014. godine, organizacijsku, financijsku i kadrovsku podršku omogućile su “Vrijednosnice Osijek“, koje su na dan početka rada OSRB-a bile vlasnikom 90-postotnog udjela društva. Preostalih deset posto udjela društva imat će 130-ak dioničara, poljoprivrednih proizvođača koji raspolažu velikim poljoprivrednim površinama, na kojima ostvaruju proizvodnju od približno 200.000 tona žitarica godišnje.

- I tu se do danas nije ništa promijenilo, omjeri su ostali isti i stabilni - kaže Dražen Majstrović. No, tržište je pokazalo i određenu uskogrudnost.

- Velik dio ostalih proizvođača još uvijek je okovan obvezama prema organizatorima proizvodnje koji kreditiraju njihovu proizvodnju. Što znači da ne mogu samostalno raspolagati svojim usjevima. I u ovakvim situacijama osjeća se u nas nedostatak proizvodnih organizacija. U Hrvatskoj ima samo jedna proizvodna organizacija, i to u sektoru mljekarstva, dok ih je primjerice u Nizozemskoj samo u tom segmentu 200 - upozorava Majstrović.
Traži se kvaliteta

No, možda najporaznija činjenica proizašla iz ovog jednogodišnjeg iskustva je kako velik dio naše poljoprivredne proizvodnje ipak ne može kvalitetom odgovoriti na zahtjeve tržišta. Roba koju nude jednostavno ne prolazi u osnovnim parametrima koje traži tržište Europe, posebice kada su u pitanju pšenica za mlinsko-pekarsku industriju.

Dakle nakon godine dana pokazalo se kako je pokretanje burze poljoprivrednih proizvoda u Osijeku tek jedan od kamenčića u mozaiku. Za ostale je potrebno sinergijsko djelovanje svih zainteresiranih strana, od politike do poduzetnika. I s time se slažu ljudi s Osječke robne burze.

POSLUJE SE ČETVRTKOM

Burza ima ovlaštene trgovce - brokere iz tvrtki Europlantaže i Fermopromet, koji trguju pšenicom, kukuruzom i sojom, te Vrijednosnice Osijek, čiji “traderi” trguju zlatom i srebrom. Sjedište Osječke robne burze d.d. je u Osijeku u Kapucinskoj ulici, poslovat će jedanput tjedno (četvrtkom), a nalozi za kupoprodaju davat će se elektronskim putem.

NA OSRB-u SE TRGOVALO S:

46.861
tonom merkantilane pšenice,
19.000
tona kukuruza,
6000
tona soje i
24
kilograma investicijskog zlata