Vinogradarima bi velike probleme mogao stvoriti nedostatak sezonske radne snage

Tekuću godinu slavonsko-baranjski vinari i vinogradari nastojat će što prije - zaboraviti. U prvom redu, godina je potpuno podbacila glede prodaje prošlogodišnjih i starijih zaliha. Osnovni razlog tomu epidemija je izazvana koronavirusom, zbog koje su, primjerice, baranjski vinari uspjeli prodati samo 20-ak posto vina prošlogodišnje berbe.Tržište je, podsjetimo, bilo zatvoreno, prodaja nije išla ni na kućnom pragu, a relativno neisplativom pokazala se prodaja vina dostavom na kućni prag. Očekivali su ljetni bum, ali se on tek djelomično dogodio. Svi su se tješili sljedećom berbom, pa je tako Lajoš Kolar, vinogradar iz Suze, sredinom srpnja isticao kako "ne pamti kada su vinogradi tako lijepo izgledali". No početkom kolovoza iznad dijela Baranje otvorilo se nebo. Desetljećima nezapamćeno nevrijeme zahvatilo je upravo najvinorodnije područje regije između Dunava, Drave i Mađarske. Za tek nekoliko trenutaka vinogradi su uništeni, a urod postao samo misaona imenica.

Štete

- Na 50-ak posto vinograda šteta je enormna, a na drugoj polovini ona je nešto manja - priča Kolar nakon što je rezimirao štetu. No svjetlo na kraju tunela nazire se u urodu koji je ostao, od kojega očekuje odlične rezultate.

- Berbu planiramo početi za otprilike tri tjedna. Kod nas je, već tradicionalno, kvantiteta podređena kvaliteti, pa od grožđa koje ćemo pobrati očekujem vrhunska vina - kaže, podsjećajući kako pojedine sorte grožđa bere po dva-tri puta, drugim riječima – bira berbu. Zbog takve dinamike berbe, od pet-šest tona dnevno, neće imati problema s radnom snagom. Kako zbog manje uroda tako i zbog buteljiranja desetak tisuća litara starog vina mjesta u njegovim podruma bit će dovoljno. Kao i kod Slavka Kalazića, koji ove godine očekuje 80-ak tisuća litara vina (u njegove je podrume stalo i 150.000 litara po berbi). U berbu grožđa kreće početkom rujna.
- Vinogradi su izgledali odlično. Grožđe je bilo zdravo, a urod obećavajući. No priroda je učinila svoje. Još je teško procijeniti, ali nema sumnje da je uništena sigurno trećina uroda - ističe Kalazić, napominjući kako su nakon nevremena obavili još jednu zaštitu, ali ekološkim sredstvima. I on od preostalog grožđa očekuje "dobar posao". Kompletan urod pobrat će osam stalno zaposlenih djelatnika, pa problema s radnom snagom neće imati. Posljednje pripreme uoči ovogodišnje berbe obavljaju u Belju plus.
- Ovogodišnja berba grožđa u vinogradima Vina Belje počet će u prvoj polovini rujna, što je optimalan početak berbe na području Baranje - kažu beljski vinogradari, nastavljajući kako su u posljednjih deset godina imali nekoliko berbi koje su započinjale u drugoj polovini kolovoza zbog klimatskih prilika pa su zadovoljni što će se ovogodišnja berba odvijati u normalnim, standardnim rokovima. Velike količine kiše i vremenske neprilike koje na području Baranje nisu uobičajene za kolovoz zahvatile su manji dio beljskih vinograda, pa je većina grožđa na 564 hektara rodnih vinograda sačuvana i u izvrsnom stanju, zbog čega očekuju jako dobru berbu.
- Prije svega smo zadovoljni kvalitetom graševine, koja zauzima više od 80 posto vinograda i naša je najvažnija sorta. Od bijelih sorti zastupljeni su još pinot sivi, pinot bijeli, traminac i chardonnay, a od crnih sorti frankovka, merlot, cabernet sauvignon i pinot crni.
Zadovoljni smo odazivom i interesom sezonskih radnika i imamo dovoljan broj prijavljenih za ovogodišnju berbu. Vina Belje će i ove godine organizirati nekoliko posebnih turističkih berbi grožđa s dodatnim pratećim sadržajima, a konkretne termine turističkih berbi objavit ćemo krajem kolovoza - poručuju iz Vina Belje.

Plasman

Kvaliteta grožđa na vukovarskom je području za sada dosta dobra, potvrdio nam je Igor Burčak, upravitelj zadruge Vukovarska vina, koja od 2015. godine okuplja sedam vinogradara s područja Vukovara.
- Nema kiše, suho je vrijeme i visoke temperature, što odgovara vinovoj lozi i grožđu, koje je zdravo i dobro ulazi u završnu fazu sazrijevanja. Ako se vrijeme drastično ne pokvari, ovo bi mogla biti jedna od boljih berbi - rekao je Burčak.
Međutim, ono što bi vrijednim vinogradarima moglo prouzročiti velike probleme nedostatak je radne snage. Nije to ništa novo, jer već nekoliko godina teže dolaze do sezonskih radnika, a epidemija koronavirusa taj će problem učiniti većim.
- Nije lako naći dovoljan broj ljudi za rad u vinogradima, posebice za berbu. U ovom trenutku ne znam kako ćemo to riješiti, no izvjesno je da će biti problema s radnom snagom. Sve je manje onih koji su zainteresirani za taj posao i kad tomu dodamo probleme koje nam je donijela korona, jasno je kako ćemo biti u nezavidnom položaju. Međutim, nastojat ćemo i to riješiti na najbolji mogući način - naglasio je.
Prema njegovim riječima, većina je malih proizvođača do sada uspjela plasirati vino na tržište, pa većih količina na zalihama nema. Pogled u budućnost pak nije toliko optimističan.
- U ovom je trenutku nemoguće prognozirati kakva će biti prodaja preko zime i sljedeće godine. I ove je godine sve prilično usporeno, a kako ćemo i kamo plasirati novo vino, nitko ne zna. Došlo je do poremećaja na tržištu, turistička je sezona podbacila, ograničen je broj ljudi u svatovima i na nekim manifestacijama, u Vukovaru su otkazani brojni javni događaji na kojima bi se moglo prodavati vino, ali i drugi proizvodi. Izvjesno je kako ćemo posljedice drastično osjetiti sljedeće godine, no puno će toga ovisiti i o daljnjem razvoju situacije - zaključio je Burčak.

Strojna berba

U Erdutskim vinogradima početak berbe na rodnih 450 od ukupno 513 hektara pod trsovima planirali su za 1. rujna. Počet će se berbom traminca i pinota, a potom i dominantne sorte, graševine.
Josip Pavić, predsjednik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda, kaže kako "je ovo bila uobičajena proizvodna godina, grožđe je zdravo i očekuju se standarde količine".
- Prve analize pokazuju standardne rezultate, pa bih se usudio rezimirati kako ćemo imati berbu standardnih količina grožđa, ali nešto veće kvalitete - reći će Pavić.
Budući da su u Erdutskim vinogradima svoj proizvodni ciklus mehanizirali, i u berbu će s dva kombjana, čime je pitanje potrebne rabe snage riješeno, premda se ni oni ne odriču ručnog branja.

- Prve će u berbu bijele sorte, koje čine 75 posto naših vinograda, među njima dominiraju nasadi pod graševinom. Očekujemo, tamo gdje je moguće, i berbu od 20 hektara dnevno. Posljednja sorta koja će u berbu, sredinom listopada, bit će nasadi cabernet sauvignona. Uglavnom, procjena je da ćemo ove godine ostvariti prosječni urod od 11 tona po hektaru - kaže Pavić. U Erdutskim vinogradima za ovu su berbu ugradili novih 28 fermentatora, čime se ukupni kapaciteti penju na 650 tisuća litara.
"Novi fermenatatori manjeg obujma daju nam mogućnost da radimo selekciju ubranog grožđa prema pojedinim pozicijama vinograda i stilovima vina. Dakle, povećali smo kapacitet za kontrolu fermentacije pa bi se to trebalo odraziti i na kvalitetu naših vina", kaže zaključno Pavić, koji je u ovoj vinogradarski specifičnoj godini struci dao doprinos i s pozicije predsjednika Udruge Graševina Croatica.

Gerštmajer: Vinogradi izgledali obećavajuće, najljepše u posljednjih desetak godina
Mihaly Gerštmajer mlađi, poznati baranjski vinogradar, u berbu uvijek kreće među posljednjima. Ove godine početak berbe planira u prvoj polovini rujna. "Krećemo s ranijim sortama, chardonayem, pinotom sivim, tramincem i ostalim, a nakon toga na red dolaze one kasnije sorte", priča Gerštmajer. I njegovi su vinogradi poprilično nastradali početkom kolovoza, a prave procjene još uvijek nema. Prve, pak, kažu kako je uništeno 50 posto uroda. Slaže se s kolegama vinogradarima i vinarima da su vinogradi izgledali obećavajuće, najljepše u posljednjih desetak godina. "S prirodom se ne može boriti. Grožđe koje je ostalo neoštećeno u odličnom je stanju, što nam je bar djelomična utjeha", kaže.