Za obrazovanje konobara i kuhara 7,5 milijuna kuna

Zahvaljujući mjerama stipendiranja koje su lani prvi put osmislili u Ministarstvu turizma, vodstvo Valamara uspjelo je motivirati učenike na upis u škole turističko-ugostiteljskog smjera. Tu smo informaciju dobili od Ljubomire Lončar, tajnice Sindikata turizma i usluga Hrvatske, koja je ovih dana, vezano i uz tu temu, razgovarala s vodstvom hotela u dubrovačkom Babinu kuku koji pripadaju toj grupaciji.

Nakon što je za Program obrazovanja i obuke kadrova u ugostiteljstvu i turizmu resorno ministarstvo lani potrošilo pet milijuna kuna, nedavno je objavljeno kako će se u tu svrhu ove godine potrošiti 7,5 milijuna kuna.

Cilj Programa obrazovanja je podizanje kvalitete hrvatskog turizma kroz obrazovanje novih i stručno usavršavanje postojećih kadrova, ali i jačanje interesa mladih za stjecanje zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu.

Objavljen je i javni poziv za sudjelovanje u tom programu, a upućen je hotelima i turističkim agencijama za sufinanciranje stipendija učenika ili studenata te HOK-u, odnosno županijskim obrtničkim komorama za sufinanciranje stipendija učenika. Županije su, nadalje, dobile poziv za sufinanciranje uređenja kabineta za praktičnu nastavu u srednjim školama, a srednje strukovne škole za sudjelovanje u financiranju troškova promocije zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu.

U Hrvatskoj djeluju 83 srednje škole za strukovno područje ugostiteljstva i turizma te devet visokoškolskih ustanova, no imidž tog zanimanja nikad nije bio lošiji.

Ugostiteljsko-turističke škole služe kao rezervne inačice tek ako se ne uspije pri upisu u neku drugu školu. Nažalost, nije šala, ali roditelji djecu plaše riječima »ako ne budeš učio, dat ćemo te za konobara ili kuhara«. Ta časna zanimanja, za koje je potrebno i te kako mnogo znanja i vještina, bačena su na dno poželjnosti i stvorena je fama da konobar ili kuhar može biti svatko. Ugostiteljstvo i turizam oaze su ilegalnog rada. Statistika kaže da se te djelatnosti po radu na crno nalaze na visokom trećem mjestu, iza graditeljstva i trgovine. Nadalje, za ta strukovna područja nedostaje nastavnoga kadra, a kabineti za nastavu nisu odgovarajuće tehnički opremljeni.

»Čovjek je ključ uspjeha u turizmu«, stara je fraza koja je lani dobila smisao.
Ljubomira Lončar ističe da učenici iz srednjih škola dolaze nedovoljno stručno pripremljeni na posao, jer im nedostaje prakse. Učenici su nedovoljno motivirani za upis u turističko-ugostiteljske škole i zbog neatraktivnog radnog vremena (u sezoni se radi cijele dane, i nedjeljom i praznikom), ali pogotovo zbog neatraktivnih plaća koje su od 13 do 16 posto manje od prosjeka gospodarstva Hrvatske. Najmizernije su plaćeni ugostiteljsko-turistički radnici u Slavoniji.

Tajnica turističkog sindikata podržava program Ministarstva turizma i misli da bi on mogao dati pozitivne rezultate, odnosno potaknuti školarce i studente da se vrate tim zanimanjima. Potrebno je, međutim, prije svega skinuti loš imidž s tih zanimanja, odnosno shvatiti da je riječ o vještinama koje se ne stječu preko noći, odnosno da bi program morao ići godinama prije nego što se pokaže njegova puna učinkovitost.

Povezivanje institucija i turističkih tvrtki

Lani je Ministarstvo turizma za sufinanciranje uređenja 34 kabineta izdvojilo 4,07 milijuna kuna, za sufinanciranje 296 učeničkih stipendija 690.000 kuna i za 31 studentsku stipendiju 240.000 kuna. Potpore bi trebale potaknuti kvalitetnije povezivanje obrazovnih institucija i gospodarskih tvrtki u turizmu te unaprijediti suradnju poslodavaca i obrazovnog sustava.

U veljači se tražilo više od 900 konobara

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od veljače ove godine, poslodavci već traže turističke i ugostiteljske djelatnike. Tako se traži 915 konobara, 426 kuhara, 133 recepcionera, 109 turističkih animatora, a otvorenih mjesta ima i za turističke vodiče, sobarice, domaćice hotela te ostale djelatnosti u turizmu.