Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Kol 2019

Zadro: Loša vremena su iza nas, tržište postoji, u okruženju je deficit za šećerom od milijun tona

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marija Lešić Omerović  

Zadro: Loša vremena su iza nas, tržište postoji, u okruženju je deficit za šećerom od milijun tona

Tri domaće šećerane ove će godine imati prvu kampanju prerade šećerne repe udružene pod radnim nazivom Hrvatska industrija šećera. Tvornica šećera Osijek, Viro tvornica šećera Virovitica i Sladorana Županja lani su krajem prosinca potpisale ugovor o udruživanju svojih proizvodnih kapaciteta, znanja i poslovnog iskustva u zajedničko trgovačko društvo koje će obavljati djelatnosti objedinjene proizvodnje i prodaje šećera na tržištu.

Osnovni cilj objedinjavanja hrvatske industrije šećera stvaranje je većeg i efikasnijeg poslovnog sustava koji u uvjetima rastuće liberalizacije i pojačane konkurencije na europskom tržištu, nakon ukidanja sustava proizvodnih ograničenja, može na ekonomski održiv način konkurirati regionalnim i drugim europskim i globalnim sudionicima na tržištu šećera, na kojemu djeluje i hrvatska industrija šećera. Ekonomsko održivo poslovanje hrvatske šećerne industrije jamac je očuvanja i nastavka strateški važne proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj. U novom društvu Tvornica šećera Osijek drži 40 posto udjela, a Viro tvornica šećera i Sladorana zajedno 60 posto.

Povratak u normalu

- To je jedno od najvećih spajanja u Hrvatskoj u posljednjih pet godina, tri velike tvrtke, a svaka je jako važna za svoj kraj. Iskreno, mislio sam da ćemo to završiti za 15 dana, ali bilo je milijun birokratskih prepreka, problema… Do sada je odrađeno 90 posto posla i vjerujem da ćemo do 15. rujna dogurati do 95 posto, a do kraja godine u kompletu završiti ono što je bila ideja, a to je da se sve tri šećerane stave pod jedan šešir – ističe Željko Zadro, predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera. Na taj se način, naglašava, garantira opstojnost industrije šećera, proizvodnje šećera i proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj. Napominje da u devet zemalja Europske unije postoji takva organizacija, i to su uglavnom male zemlje.

- Bitno je naglasiti da u okruženju Republike Hrvatske postoji tržište, deficit za šećerom je veći od milijun tona, znači nije problem plasmana. Problem su bili nemili događaji i poremećaji na tržištu, viškovi i nesnalaženje u prijelazu s organizirane kvotne proizvodnje na tržišno nadmetanje, kao i u slučaju mlijeka iz 2015. i 2016. godine – kazao je.

S olakšanjem je ustvrdio da se industrija šećera, za koju se pričalo da će propasti te su se predviđali razni scenariji, oporavila i uspjela prebroditi najteže dane.

- Vraćamo se u normalu i u jednu dobru godinu, jer posljednje dvije zbilja su bile živi pakao. Loša vremena su iza nas, bilo je doista grozno, opasno i žalosno živjeti posljednje dvije godine. Od 2002. sam izravno uključen u industriju šećera, bilo je i dobrih i loših godina, ali nikada nije bilo kao u posljednje dvije, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Sektor šećera, koji je godinama bio poznat kao jedan od najmoćnijih, najbogatijih, s golemim ulaganjima u cijeloj Europskoj uniji, bio je suočen s propašću. Ukupni gubitak u tom razdoblju premašio je 2,5 milijardi eura i da nije bio toliko jak i moćan, vjerojatno ne bi sve to ni izdržao. Došli smo sada, hvala Bogu, do trenutka kada se trend cijena okreće prema gore. Konačno smo krenuli uzlaznom putanjom, cijena šećera se oporavlja i mnogo je bolje nego prošle godine - zaključio je Zadro te naglasio da je učinjeno mnogo od strane Ministarstva poljoprivrede. Pokazan je interes da je industrija šećera i proizvodnja repe strateška za Republiku Hrvatsku, što ipak, ustvrdio je, jamči neku sigurnost.
Dugoročna suradnja

Ove će godine sve tri tvornice preraditi ukupno oko milijun tona slatkog korijena i proizvesti oko 130 tisuća tona šećera. Tvornicu u Županji u srijedu će posjetiti i premijer Andrej Plenković sa suradnicima. Zadro očekuje dobru kampanju i normalnu cijenu šećera koja će, ustvrdio je, zadovoljiti i kupce i proizvođače repe, jer postoji jedan varijabilni dio u otkupnoj cijeni repe koji ovisi o cijeni šećera. Naime, proizvođači imaju zajamčenu cijenu repe, plus dodatak ako cijena šećera raste.

A to će značiti da će repa, koja će biti prerađena u ovogodišnjoj kampanji, biti plaćena s dodatnim bonusom.

- Bit će nam veliko zadovoljstvo proizvođačima platiti razliku. Jer ta razlika u cijeni koju će dobiti zbog većih cijena šećera garantira i opstojnost nas koji taj šećer proizvodimo. Cijena šećera ne mora biti previsoka da naši kupci, od kojih u konačnici svi živimo, budu opterećeni. I tih 550-560 eura za tonu cijena je koja osigurava dobar i siguran život svima u industriji šećera - kazao je Željko Zadro.

Očekuje da će sljedeće godine doći i do povećanja površina pod slatkim korijenom. S obzirom na to da šećerna industrija ovisi o primarnoj proizvodnji šećerne repe, zamolio je proizvođače da ih podrže. Kazao je da će upravo od njih zavisiti hoće li u Hrvatskoj ostati raditi jedna, dvije ili tri šećerane, koje ujedinjene pod istim krovom, uz osiguranje dovoljnih količina slatkog korijena, što je osnovni preduvjet, zasigurno imaju bolju, sigurniju i perspektivniju budućnost, negoli razjedinjene kao do sada.
Član Uprave Hrvatske industrije šećera Ivo Rešić najavio je da će se u dogledno vrijeme ići na oblik dugoročne suradnje s proizvođačima i dugoročnog ugovaranja, da mogu planirati što će sijati idućih godina i imati čvrst i poznat plodored, "a ne da smo iz godine u godinu primorani to sve mijenjati". Također je naglasio kako više od 60 tona repe po hektaru, koliki su sada prosječni prinosi, više nije rekordna proizvodnja kao što je to bila do prije nekoliko godina. Letvica u ostvarenju proizvodnih rezultata svake se godine diže na više.


Komentari članka

Vezani članci

Lipa prikupila 10 tisuća potpisa protiv novih poreza

12.08.2019.

Lipa poziva sve porezne obveznike da se uključe u javnu raspravu o novim porezima te putem službenog kanala poruče vladi što misle o ovom dijelu 4. kruga porezne reforme.

Program potpore za proizvođače šećerne repe

20.03.2019.

Što donosi Nacrt pravilnika o provedbi Programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2019. do 2021. godine?

Za proizvođače šećerne repe 60 mil. kuna potpora

24.02.2019.

Maksimalni jedinični iznos potpore po hektaru iznosit će 2250 kuna. Cilj potpore je zadržati interes proizvođača za bavljenje proizvodnjom šećerne repe, što je važno i zbog zadržavanja proizvodnje, opstojnosti industrije šećera, ali i plodoreda

Proizvest će više od 70 tisuća tona šećera

19.09.2018.

U kampanji, koja će prema trenutnim procjenama trajati 90 dana, radit će 260 stalnih radnika i između 40 i 60 sezonaca

Stanje na svjetskom i domaćem tržištu šećera teško, ponuda veća od potražnje

11.09.2018.

Proizvedeno je, kako je rekao, oko 10 milijuna tona šećera više od potražnje, a od toga je 4,3 milijuna tona proizvedeno u EU-u

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija