Zadro: Treba čestitati menadžerima koji će sljedeće godine dobiti to priznanje

Prema nedavnom tradicionalnom izboru Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA), predsjednik Uprave šećerane Viro Željko Zadro najuspješniji je poduzetnik 2008. godine. S njim smo razgovarali o okrupnjavanju hrvatske industrije šećera, koja je izvozno orijentirana, vlasničkom ulasku Vira u županjsku Sladoranu, povećanju prinosa i reformi tržišta šećera u EU.

• Što vam znači nagrada CROME?
- Nagradu CROME doživljavam isključivo kao priznanje radnicima i kooperantima Vira i naravno onima najvažnijima, našim kupcima. No, s obzirom na globalnu financijsku krizu koja se sve više osjeća u Hrvatskoj, oni kojima stvarno treba čestitati su menadžeri koji će sljedeće godine dobiti to priznanje. Kako su dosadašnji uvjeti poslovanja bili izuzetno povoljni, mislim da će oni biti pravi heroji i ja im unaprijed čestitam.
• Kako napreduje okrupnjavanje hrvatske industrije šećera?
- Glavni motiv sudjelovanja u privatizaciji Sladorane bio je objedinjavanje hrvatske industrije šećera koje zagovaramo već nekoliko godina kako bismo osigurali njen opstanak nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. U Europi je, uz visoku kvalitetu proizvoda, cijena presudna za dobivanje posla, a slična je situacija i na domaćem tržištu. Konkurentnost možemo ostvariti samo usklađivanjem cijena proizvoda s drugim proizvođačima koje u najvećoj mjeri prati snižavanje troškova proizvodnje, pružanjem dodatnih vrijednosti kupcima i diferencijacijom u odnosu na konkurenciju.
• Kakvi su planovi sa županjskom Sladoranom?
- Sladorana je ugledna tvrtka s velikim iskustvom u proizvodnji šećera, kvalitetnim radnicima i kooperantima. Međutim, da bi uspješno poslovala na tržištu Europske unije Sladorana mora nadoknaditi veliki tehnološki jaz u proizvodnji u odnosu na norme i standarde koji su na snazi u EU. Zato kao strateški partner u prvom redu moramo uložiti u proizvodnju šećerne repe da bismo povećali digestiju i prinos repe po hektaru. Činjenica je da industrija šećera mora izdvajati sredstva za istraživanja u proizvodnji šećerne repe i primjenjivati pozitivna iskustva zapadnoeuropskih zemalja, kako bi brže riješila probleme koji ograničavaju i poskupljuju njenu proizvodnju.
Uz sirovinsku bazu, ulagat ćemo i u rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih postrojenja što će omogućiti veću produktivnost i veći kapacitet proizvodnje. Ulaganje u modernu opremu s ciljem unaprjeđenja tehnološkog procesa rezultirat će smanjenim troškovima u proizvodnji. Najveće uštede ostvarit će se na potrošnji električne i toplinske energije. Moderna oprema omogućit će povećanje dnevnog kapaciteta prerade šećerne repe i osigurati preradu isključivo tehnološki zrele repe te smanjiti utjecaj vremenskih prilika na proces vađenja i dopreme šećerne repe u tvornicu. Da bismo sve to ostvarili, radnicima Sladorane omogućit ćemo usavršavanje i prekvalifikaciju, a namjeravamo zaposliti i određeni broj pripravnika visoke stručne spreme.
• Što na poslovnom planu donosi vlasnički udio u Sladorani?
- Uvjeren sam da će se objedinjavanjem nabave, boljom organizacijom sirovinskog sektora i zauzimanjem bolje pozicije kod stranih partnera i financijskih institucija ostvariti značajne uštede te značajno smanjiti troškovi proizvodnje i cijena koštanja šećera. Osim toga, kroz jedinstvenu nabavu, sirovinski sektor, prodaju i financije povećat ćemo učinkovitost poslovnih procesa i brže odgovarati na zahtjeve nabave proizvođača šećerne repe i zahtjeve kupaca. Optimizacijom kapaciteta prerade svake šećerane i repa će se prerađivati kada je tehnološki najbolja za preradu.
• Kakvi su izvozni potencijali domaćih šećerana?
- Hrvatske šećerane danas imaju izvoznu kvotu za Europsku uniju od 180.000 tona. No, nakon ulaska u Europsku uniju otvaraju nam se potencijalna tržišta od 1,14 milijuna tona šećera unutar radijusa od 350 kilometara. To su tržišta Slovenije, Italije i Mađarske u kojima je proizvodnja prekinuta ili je značajno smanjena.
• Što donosi reforma tržišta šećera u EU?
- U trećoj godini reforme Unija je ostvarila većinu zacrtanih ciljeva. Vraćeno je 5,65 milijuna tona proizvodne kvote šećera od ukupno planiranih šest milijuna tona. Većina proizvodnje u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji i Mađarskoj je ugašena. Na sreću reforma hrvatske industrije šećera završava 2010. godine tako da ulaskom u EU moramo maksimalno iskoristiti prednosti, pri čemu ponajprije mislim na deficitarna tržišta u našem okruženju.
• Koliko iznose domaći prinosi šećerene repe?
- Prosječni prinos šećera u Hrvatskoj ove godine iznosi devet tona po hektaru. To je prvi put od 1990. godine da su se prinosi u Hrvatskoj izjednačili s prinosima u susjednoj Mađarskoj. Iako je prosječni prinos šećera po hektaru u Europskoj uniji osam tona, hrvatska industrija šećera mora težiti prosječnoj proizvodnji većoj od 10 tona po hektaru, što nam garantira konkurentnost.
• Hoće li globalna financijska kriza pogoditi i šećernu industriju?
- Mislim da će globalna financijska kriza poremetiti postojeće odnose. Kao najveći problem vidim da se paralelno s globalnom financijskom krizom hrvatska industrija mora pripremati za ulazak u EU i povećanje konkurentnosti, što znači investicije u ljude i proizvodne pogone. Jedino uz pomoć Vlade te maksimalno korištenje fondova EU-a možemo uspjeti u tome. Iako virovitička tvornica nije u potpunosti završila svoj investicijski ciklus, nadam se da ćemo unatoč svemu ipak završiti ulaganja, no nisam baš siguran da će drugi u tome uspjeti.
• Kako se odvijaju pregovori s Europskom komisijom u području poljoprivrede?
- Prema mojim saznanjima, pregovaračke pozicije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovo su ljeto poslane u Bruxelles. Ne znam je li se Europska komisija očitovala, ali što se tiče same šećerne industrije naša stajališta u toj pregovaračkoj poziciji su temeljena na čistoj matematici i potpuno su realna. Vjerujemo da ako ne bude previše lobiranja drugih članica Unije i ako se bude poštivala statistika, odnosno brojke, da će te pregovaračke pozicije biti prihvaćene.

Seljaci će se vratiti proizvodnji šećerne repe
- U ovom trenutku nema. Šećerna repa je komplicirana za uzgoj i poljoprivrednici se porastom cijene kukuruza i žitarica sve više odlučuju za ovu drugu opciju. Viro surađuje sa 700 kooperanata kojima osiguravamo sve potrebne repromaterijale i mehanizaciju, kao i stručne savjete naših inženjera. Na taj način za šećeranu želimo osigurati što veće prinose i kvalitetu šećerne repe, a kooperantima veću zaradu. S obzirom na veliki pad i nesigurnost cijena žitarica, a tu ponajprije mislim na kukuruz, koje su naši seljaci na žalost osjetili ove godine, vjerujemo da će se svi vratiti proizvodnji šećerne repe jer je hrvatska industrija šećera jedina prehrambena industrija u Hrvatskoj koja u potpunosti financira svoje kooperante i svi kooperanti unaprijed znaju cijenu koju će dobiti kad predaju šećernu repu.