Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ou 2009

Zadrugarstvo i proizvodnja za velike prerađivače

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mile Ljubičić  

Zadrugarstvo i proizvodnja za velike prerađivače

Kada je prije sedam godina shvatio da veleprodaja pića više ne donosi ono što je nekada donosila, Zdenko Miloš sasvim slučajno odlučio se za proizvodnju povrća. Počeo je s jednim malim plastenikom od 40 četvornih metara u kojem mu se, kako kaže, supruga opuštala od svoga posla, a danas je došao do nekoliko plastenika ukupne površine 3000 četvornih metara, s tim da povrće uzgaja i na otvorenom. Ove godine samo na otvorenom planira proizvodnju povrća na 10 hektara.

Naime, kao kooperant već dvije godine surađuje s Novom Đakovčankom, tvornicom za preradu povrća i voća, i zadovoljan je tom suradnjom. Za njih proizvodi kupus, ciklu, krastavce, feferone, patlidžan, nekoliko vrsta paprika, a za sebe rajčicu, papriku, krastavce, kupus, mladi luk, peršin i mrkvu. Samo prošle godine Miloš je proizveo oko 150 tona povrća, od toga stotinjak tona za Novu Đakovčanku, a ostalo je prodao na štandu ispred kuće, na tržnici i kod malih trgovaca koji ga poznaju još dok im je prodavao piće. Količinom proizvedenog povrća ubraja se među nekolicinu velikih povrtlara i vrtlara u Đakovštini, što ga je, među ostalim, dovelo i na čelo Udruge povrtlara i vrtlara »Plodovi Đakovštine«.

Osim uzgojem povrća, Miloš se bavi i proizvodnjom presadnica, no zbog nesigurnosti plasmana pribojava se proizvodnje većih količina. U sezoni proizvede i proda oko 5000 do 6000 presadnica paprike, isto toliko rajčice te do 2000 krastavaca.

Nakon vlastita iskustva, Milošu je čudno što povrtlarstvo nije raširenije u Slavoniji. »Kad ljudi prepoznaju da je to domaće i da je kvalitetno, onda nije problem prodati povrće«, kaže Miloš, ističući da stoji iza svojih proizvoda koje prodaje kao čisto ekološko. O tome svjedoči i certifikat koji ima, pa spada u krug malobrojnih certificiranih proizvođača koji su pod stalnim nadzorom posebne komisije. Takvih je na području Đakovštine tek sedmero.

Prisjećajući se početaka kaže da nije imao pojma o proizvodnji povrća. Presudno je bilo to što je supruga voljela raditi u malom plasteniku kojim su počeli, pa su napravili veći i tako je proširio proizvodnju.

»Od proizvodnje povrća može se normalno živjeti, no da bi se taj posao uistinu isplatio proizvođač treba izbjeći nakupce, prekupce i švercere jer je proizvodnja jako skupa i vrlo malo ostaje ako su oni u tom lancu«, kaže Miloš.

Sve poslove obavlja obitelj, odnosno on, supruga, dvoje djece i njegova majka, a kada je najviše posla priskoče i susjede. Ima i jednu radnicu te povremeno desetak nadničara.
Analizirajući položaj povrtlara, Miloš procjenjuje da im država i nije baš sklona. Poticaji koje država daje povrtlarima su svega 1250 kuna po hektaru, dok su za žitarice dvostruko veći iznosi. Problem je i zemlja, kaže, a potkrjepljuje to podatkom da već tri godine ide na gradski natječaj, ali još nema nikakvih rezultata.

Smeta mu također što povrtlare prozivaju za visoke cijene povrća. Pojašnjavajući kako cijenu proizvodnje povrća poskupljuje nabavka sjemena iz uvoza, odnosno Nizozemske, Francuske i SAD-a, Miloš tvrdi da trgovci s uvoznim povrćem nabijaju visoke cijene sve dok se ne pojavi naše, a onda cijene drastično padaju.

Miloš vidi rješenje u osnivanju zadruge povrtlara i vrtlara. To bi im, kaže, omogućilo okrupnjavanje i pregovore s velikim trgovačkim centrima. No, priznaje, naši ljudi zaziru od zadružnog organiziranja.

Želeći popularizirati povrtlarstvo, Miloš najavljuje da će članom njegove udruge ubuduće moći postati svatko tko se bavi tim poslom, bez obzira na to živi li samo od toga ili mu je to sporedno zanimanje. Time se želi spriječiti švercere koji kupuju jeftino i onda prodaju povrće na tržnici kao svoje.

Gledajući u budućnost, Miloš tvrdi da imamo predispozicije za još veću proizvodnju povrća, ali to ne koristimo na pravi način. Ističe da su naši ljudi suviše vezani za tržnicu, no to vrijeme polako prolazi pa bi se trebali prebaciti na industrijsku proizvodnju za velike prerađivače.


Komentari članka

Vezani članci

Prinosi povrća manji, negdje samo trećina prijašnjih, pa neki ozbiljno razmišljaju i o smanjenju površina

30.09.2020.

Može se solidno zaraditi na povrću, ali valja i mnogo raditi, jer tu je najvažniji ručni rad. Ove godine pod kupusom su tri hektara, i to je više nego ranijih godina, a više je zasijano i luka i lubenica. Ova godina je zbog korone, ali i zbog vremena, jak

Raste u Nedelišću, kušaju je samo najhrabriji

29.09.2020.

Preložnjaci iz Nedelišća uzgajaju čili papričice. Među raznim sortama beru i one najljuće. Samo je liznete i osjećaj vam je kao da vam se pakao otvorio u ustima. Kušaju je samo najhrabriji, a ima privlačno ime - Carolina Reaper. Riječ je o najljućoj papri

Produžen rok za prijavu na natječaj za tip operacije 8.5.1

25.09.2020.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je druge izmjene Natječaja za provedbu Podmjere 8.5. Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava.

Proizvođači povrća u Hrvatskoj nisu iskoristili tržišne promjene zbog korona krize

24.09.2020.

Unatoč svim povoljnijim trendovima na tržištu zbog utjecaja korona krize, tek rijetki domaći proizvođači povrća ove će godine biti zadovoljni postignutim poslovnim rezultatima. Proizvodnja povrća je ove sezone bila ujednačena s jako malo ekstremnih vremen

Dolazi četvrta poljoprivredna revolucija - tko će od nje imati koristi?

21.09.2020.

Nova bi tehnologija mogla privući mlađe, tehnički vještije farmere, dok bi kod starijih koji nemaju vještine prikladne za novi stil proizvodnje, izazvale strah i opterećenje, tvrde u američkom Nacionalnom savezu poljoprivrednika.

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1324 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 881 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 765 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1062 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 372 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 330 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici