Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Srp 2009

Zagorski bregi dobar mamac za turiste

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Zoran Gregurek  

Zagorski bregi dobar mamac za turiste

Slavite li krštenje, zaruke, zlatni pir, ženite li se, rastajete, organizirate dječji rođendan, izlet u prirodi s obitelji, danas popularni teambuilding s poslovnim partnerima ili jednostavno želite zaboraviti gradsku vrevu i opustiti se u prirodnim ljepotama, više ne morate odlaziti na jadranska odmorišta ili preko granice. Sve to možete obaviti s užitkom u našoj najzelenijoj županiji, u Hrvatskom zagorju, pola sata udaljenom od hrvatske metropole.

A da uvod ne izgleda kao kakav jeftini turistički slogan, krećemo u slikom i riječju na nezaboravno putovanje zagorskim bregima koji su ljeti privlačniji nego inače. Popnete li se i na najmanji brežuljak kojim caruju zagorske kleti i vinogradi, i za najveće žege kosu će vam promrsiti povjetarac, a vruće će vam biti samo oko srca i duše jer vas očekuje nezaboravan doživljaj.

Naše prvo odredište je »Grešna gorica«, predivna taborgradska klet smještena na bregu istoga imena s kojeg puca pogled na Veliki Tabor. I dok dolazite prema Grešnoj gorici, nemojte se začuditi kad vas dočekaju purice koje slobodno šeću imanjem ljubaznog domaćina Damira Podboja. Tu se ima što vidjeti: od starinske preše s koje je nekad kapao božji nektar, a u kojem možete i danas uživati dođete li u to mjestašce između dvorca Miljane i Desinića, vinske kleti, pa do starih sorti voćaka i obilaska crkve Sv. Jurja i groba Petra Ratkaja, odnosno kapele Sv. Ane, gdje možete razgledati slike Otona Ivekovića.

A u »Grešnoj gorici« doznajemo zašto posjetitelji, osim primamljeni mirisima hrane, dolaze pod njihov krov. Riječ je o legendi o zabranjenoj ljubavi plemića Fridricha i domaće puce Veronike Desinićke, koja mnogima golica maštu. Naime, sin moćnoga hrvatskoga bana grofa Hermana II. Celjskog, nastanjenog u Velikome Taboru, ljubovao je s predivnom Veronikom, legenda kaže, baš na mjestu današnjeg seoskog turizma. No, posjet »Grešnoj gorici« nikako neće biti nesretan i tragičan kao ljubav to dvoje zagorskih Romea i Julije iz 15. stoljeća. Neće vas utopiti u »kaci« vode kao Veroniku, jedino se možete utopiti u dobroj hrani i vinčeku. Ovako pak izgleda objed prema preporuci: za hladni 'lušt' (predjelo) špek-namaz (špek, mast i začini), juha s domaćim rezancima, svinjska pečenka iz masti, domaća kiselina (paprika, krastavci, feferoni i punjena paprika) te jabučni štrukli za kraj.

Nedaleko od »Grešnih gorica«, četiri kilometra od autoceste Zagreb-Macelj, uzdiže se romantično turističko selo »Vuglec breg« u vlasništvu obitelji - Vuglec. Kada kročite na njihov čarobni posjed, shvatite što znači odmarati se: krajobraz i arhitektura su umirujući. Usred tog pravog malog sela dočekuju vas Dragec, Jana, Lac i Mica. Oni, međutim, nisu ni turistički vodiči, ni konobari ni kuhari. To su četiri drvene kuće, svaka uređena na svoj način, kojima su nadjenuta autentična zagorska imena i u kojima se možete smjestiti. Nakon što se fino najedete, odlazite u bar »Pelnica« gdje možete kušati domaća vina. A onda po želji: sportske aktivnosti, šetnja ili ljenčarenje na gustoj travi.

Djeca i odrasli se mogu zabaviti na igralištu za tenis, mali nogomet i badminton, odnosno u šetnjama ili vožnji biciklom. Posebna atrakcija za najmlađe su mali konjići - poniji, koje možete i jahati, a doznajemo da se gradi i jahalište. »Vuglec« ne posjećuju samo Zagorci i Zagrepčani, nego i turisti iz cijele Hrvatske i inozemstva. Omiljeno je mjesto za poslovne sastanke i te teambuildinge velikih tvrtki.

Vrlo blizu Vugleca, na tek pet minuta vožnje automobilom, uzdiže se klet »Kozjak«. Za nju znaju mnoge šopingholičarke i njihovi muški kolege koji dolaze u najveći modni outlet u Hrvatskoj Roses, koji vam se pruža kao na dlanu kad se uspnete do »Kozjaka«. Zato su i česte teme za stolovima na terasi što je na popustu i što će se još kupiti kad se dobro okrijepite nakon hodanja »modnim gradom«.

Meket koza je ono što ćete prvo čuti kad dođete u »Kozjak«, a to glasanje bit će vam i zvučna kulisa kad objedujete na njihovim terasama specijalitete iz krušne peći uz nenadmašne salate s bučinim uljem, a poslije vruću bučnicu. Sve to zalije se vinom ili sokom od povrća i voća iz domaće radinosti obitelji Radovečki. Ručak možete završiti »na francuski«, uz izvrstan kozji sir koji, naravno, spremaju domaćini. U »Kozjaku« također može prespavati, a imaju i salu za konferencije i seminare. Ono što privlači mnoge posjetitelje »Kozjaka« sigurno je interijer njihove kleti u kojem dominiraju masivni drveni stolovi i stolci, autentični, naravno.

Na puricu u Gusakovec
Između Marije Bistrice i Gornje Stubice, u selu simbolična naziva Gusakovec, i to ne na brijegu, nego u udolini, nalazi se seosko imanje »Lojzekova hiža« u vlasništvu obitelji Grden. U Gusakovcu kao da je vrijeme stalo prije sto godina: ispred kuće su drvene klupice na kojima se gosti odmaraju čekajući specijalitete iz kuhinje gazdarice Pavice, koja jela sprema na starinski način. U međuvremenu možete otići u obilazak okolnih mjestašaca konjskom zapregom, a djeca se slobodno mogu igrati uz potočić nedaleko od restorana pokraj kojeg je nogometno i odbojkaško igralište.

Pavičini kotleti »z vrganjima«
Za kraj našeg obilaska zagorskih seoskih domaćinstava dobili smo zagorski recept iz kuhinje Pavice Grden iz »Lojzekove hiže«, koji bi trebao biti poticaj našim čitateljima da posjete bar jedno od odredišta o kojima smo pisali. Dakle, poželite li spremiti kotlete 'z vrganjima', trebaju vam: četiri kotleta srednje veličine, 200 dekagrama vrganja, dvije glavice luka, češanj češnjaka, list lovora, slatka paprika, ukuhana rajčica, sol i papar. Spravlja se, pak, tako da se kotletima pirjanima na luku dodaju se vrganji i malo slatke paprike, te se sve podlije vodom. Dodaju se, naravno, sol, papar i list lovora. Ostavimo da zakipi, dodamo rajčice te po potrebi zgusnemo brašnom. Poslužujemo uz restani ili pire-krumpir, njoke ili žgance.


Komentari članka

Vezani članci

Marija Zuber: Iznajmljivači na moru plaćaju porez na dohodak i prirez u Zagrebu

22.05.2019.

Za većinu privatnih iznajmljivača paušalno plaćanje poreza na dohodak jednostavniji je i fiskalno pogodniji način podmirivanja porezne obveze. Do 2018. godišnja porezna obveza je iznosila 300 kuna po krevetu odnosno 350 kuna po smještajnoj jedinici u kamp

Stanovnici Krila Jesenice imaju flotu od dvije milijarde kuna i zapošljavaju 2000 ljudi

14.05.2019.

Stanovnici Krila Jesenice, malog mjesta na pola magistralnog puta od Omiša do Splita, vlasnici su flote od čak 180 malih kruzera, zapošljavaju 2000 ljudi i po sezoni prosječno prihoduju oko dva milijuna kuna po brodu, piše nedjeljni Jutarnji list

Hrvatska usvojila tri turistička zakona kojima se otvara novo poglavlje za Hrvatsku: Evo o čemu se radi

13.05.2019.

Ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona

Problemi s pronalaskom radne snage: U Poreču zatražen rekordan broj radnih dozvola

08.05.2019.

Samo u prva tri mjeseca ove godine u Poreču je zaprimljeno 1150 zahtjeva za radne dozvole, dok je samo u travnju zaprimljeno 825 zahtjeva, što je ogroman rast u odnosu na lani. Znak je to da je i ove godine u Hrvatskoj, velik problem sezonska radna snaga

Časne sestre u Dubrovniku iznajmljuju apartmane, a potražnja je velika: Noćenje naplaćuju 100 eura

07.05.2019.

Na Booking.com časne sestre imaju sjajnu ocjenu – 9,1.

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija