Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Srp 2009

Zagorski bregi dobar mamac za turiste

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Zoran Gregurek  

Zagorski bregi dobar mamac za turiste

Slavite li krštenje, zaruke, zlatni pir, ženite li se, rastajete, organizirate dječji rođendan, izlet u prirodi s obitelji, danas popularni teambuilding s poslovnim partnerima ili jednostavno želite zaboraviti gradsku vrevu i opustiti se u prirodnim ljepotama, više ne morate odlaziti na jadranska odmorišta ili preko granice. Sve to možete obaviti s užitkom u našoj najzelenijoj županiji, u Hrvatskom zagorju, pola sata udaljenom od hrvatske metropole.

A da uvod ne izgleda kao kakav jeftini turistički slogan, krećemo u slikom i riječju na nezaboravno putovanje zagorskim bregima koji su ljeti privlačniji nego inače. Popnete li se i na najmanji brežuljak kojim caruju zagorske kleti i vinogradi, i za najveće žege kosu će vam promrsiti povjetarac, a vruće će vam biti samo oko srca i duše jer vas očekuje nezaboravan doživljaj.

Naše prvo odredište je »Grešna gorica«, predivna taborgradska klet smještena na bregu istoga imena s kojeg puca pogled na Veliki Tabor. I dok dolazite prema Grešnoj gorici, nemojte se začuditi kad vas dočekaju purice koje slobodno šeću imanjem ljubaznog domaćina Damira Podboja. Tu se ima što vidjeti: od starinske preše s koje je nekad kapao božji nektar, a u kojem možete i danas uživati dođete li u to mjestašce između dvorca Miljane i Desinića, vinske kleti, pa do starih sorti voćaka i obilaska crkve Sv. Jurja i groba Petra Ratkaja, odnosno kapele Sv. Ane, gdje možete razgledati slike Otona Ivekovića.

A u »Grešnoj gorici« doznajemo zašto posjetitelji, osim primamljeni mirisima hrane, dolaze pod njihov krov. Riječ je o legendi o zabranjenoj ljubavi plemića Fridricha i domaće puce Veronike Desinićke, koja mnogima golica maštu. Naime, sin moćnoga hrvatskoga bana grofa Hermana II. Celjskog, nastanjenog u Velikome Taboru, ljubovao je s predivnom Veronikom, legenda kaže, baš na mjestu današnjeg seoskog turizma. No, posjet »Grešnoj gorici« nikako neće biti nesretan i tragičan kao ljubav to dvoje zagorskih Romea i Julije iz 15. stoljeća. Neće vas utopiti u »kaci« vode kao Veroniku, jedino se možete utopiti u dobroj hrani i vinčeku. Ovako pak izgleda objed prema preporuci: za hladni 'lušt' (predjelo) špek-namaz (špek, mast i začini), juha s domaćim rezancima, svinjska pečenka iz masti, domaća kiselina (paprika, krastavci, feferoni i punjena paprika) te jabučni štrukli za kraj.

Nedaleko od »Grešnih gorica«, četiri kilometra od autoceste Zagreb-Macelj, uzdiže se romantično turističko selo »Vuglec breg« u vlasništvu obitelji - Vuglec. Kada kročite na njihov čarobni posjed, shvatite što znači odmarati se: krajobraz i arhitektura su umirujući. Usred tog pravog malog sela dočekuju vas Dragec, Jana, Lac i Mica. Oni, međutim, nisu ni turistički vodiči, ni konobari ni kuhari. To su četiri drvene kuće, svaka uređena na svoj način, kojima su nadjenuta autentična zagorska imena i u kojima se možete smjestiti. Nakon što se fino najedete, odlazite u bar »Pelnica« gdje možete kušati domaća vina. A onda po želji: sportske aktivnosti, šetnja ili ljenčarenje na gustoj travi.

Djeca i odrasli se mogu zabaviti na igralištu za tenis, mali nogomet i badminton, odnosno u šetnjama ili vožnji biciklom. Posebna atrakcija za najmlađe su mali konjići - poniji, koje možete i jahati, a doznajemo da se gradi i jahalište. »Vuglec« ne posjećuju samo Zagorci i Zagrepčani, nego i turisti iz cijele Hrvatske i inozemstva. Omiljeno je mjesto za poslovne sastanke i te teambuildinge velikih tvrtki.

Vrlo blizu Vugleca, na tek pet minuta vožnje automobilom, uzdiže se klet »Kozjak«. Za nju znaju mnoge šopingholičarke i njihovi muški kolege koji dolaze u najveći modni outlet u Hrvatskoj Roses, koji vam se pruža kao na dlanu kad se uspnete do »Kozjaka«. Zato su i česte teme za stolovima na terasi što je na popustu i što će se još kupiti kad se dobro okrijepite nakon hodanja »modnim gradom«.

Meket koza je ono što ćete prvo čuti kad dođete u »Kozjak«, a to glasanje bit će vam i zvučna kulisa kad objedujete na njihovim terasama specijalitete iz krušne peći uz nenadmašne salate s bučinim uljem, a poslije vruću bučnicu. Sve to zalije se vinom ili sokom od povrća i voća iz domaće radinosti obitelji Radovečki. Ručak možete završiti »na francuski«, uz izvrstan kozji sir koji, naravno, spremaju domaćini. U »Kozjaku« također može prespavati, a imaju i salu za konferencije i seminare. Ono što privlači mnoge posjetitelje »Kozjaka« sigurno je interijer njihove kleti u kojem dominiraju masivni drveni stolovi i stolci, autentični, naravno.

Na puricu u Gusakovec
Između Marije Bistrice i Gornje Stubice, u selu simbolična naziva Gusakovec, i to ne na brijegu, nego u udolini, nalazi se seosko imanje »Lojzekova hiža« u vlasništvu obitelji Grden. U Gusakovcu kao da je vrijeme stalo prije sto godina: ispred kuće su drvene klupice na kojima se gosti odmaraju čekajući specijalitete iz kuhinje gazdarice Pavice, koja jela sprema na starinski način. U međuvremenu možete otići u obilazak okolnih mjestašaca konjskom zapregom, a djeca se slobodno mogu igrati uz potočić nedaleko od restorana pokraj kojeg je nogometno i odbojkaško igralište.

Pavičini kotleti »z vrganjima«
Za kraj našeg obilaska zagorskih seoskih domaćinstava dobili smo zagorski recept iz kuhinje Pavice Grden iz »Lojzekove hiže«, koji bi trebao biti poticaj našim čitateljima da posjete bar jedno od odredišta o kojima smo pisali. Dakle, poželite li spremiti kotlete 'z vrganjima', trebaju vam: četiri kotleta srednje veličine, 200 dekagrama vrganja, dvije glavice luka, češanj češnjaka, list lovora, slatka paprika, ukuhana rajčica, sol i papar. Spravlja se, pak, tako da se kotletima pirjanima na luku dodaju se vrganji i malo slatke paprike, te se sve podlije vodom. Dodaju se, naravno, sol, papar i list lovora. Ostavimo da zakipi, dodamo rajčice te po potrebi zgusnemo brašnom. Poslužujemo uz restani ili pire-krumpir, njoke ili žgance.


Komentari članka

Vezani članci

Valamar Riviera preuzela upravljanje Helios Farosom i izvukla ga iz stečaja

23.08.2019.

To je epilog uspješno zaključenog stečaja nad Helios Farosom, kojeg je Valamar dokapitalizirao sa 22,8 milijuna kuna. Iz Valamara tvrde da će njihovim upravljanjem hotelsko-turističkim objektima i sadržajima Helios Farosa započeti nova faza razvoja turizm

Rekord: 16. kolovoza fiskalizirano 890 milijuna kuna

20.08.2019.

U ljetnim mjesecima porezni inspektori posebnu pozornost posvećuju izdavanju fiskalnih računa. Iskustva onih koji plaćaju usluge i robu potvrđuju učinkovitost njihova nadzora.

Rekordi u Zračnoj luci Pula - ove godine 11 posto više putnika

20.08.2019.

I u pulskoj Zračnoj luci ove sezone rekordi. Broj putnika veći za je 11 posto u odnosu na lani. Pula je ove godine povezana s više od 70 europskih odredišta, a u tijeku su pregovori za uvođenje novih linija dogodine.

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

12.08.2019.

Nakon objave teksta o tome kako domaći ugostitelji umjesto fiskaliziranih računa kupcima, pretežito stranim turistima daju ponude, narudžbe i slične dokumente na temelju kojih naplaćuju svoje usluge i tako varaju državu javili su nam se brojni čitatelji k

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija