Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Srp 2018

Zaposlenost u Hrvatskoj još uvijek ispod razine iz 2008.

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Jutarnji list  

Zaposlenost u Hrvatskoj još uvijek ispod razine iz 2008.

ZAGREB - U Europskoj uniji nezaposlenost je lani pala na 7,6 posto radne snage, preciznije na 18,8 milijuna ljudi (do travnja ove godine pala je dodatno, na 7,1 posto, što je najniže od 2008. godine), a od toga je 3,8 milijuna mladih, onih između 15 i 24 godine, što je značajno ispod pretkrizne razine.

Smanjila se u svim članicama – iako su razlike među njima velike - a smanjuje se i broj dugotrajno nezaposlenih iako još uvijek čine gotovo polovicu svih nezaposlenih te se drži ozbiljnim problemom, posebno u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji. Hrvatska se u tom izvještaju ne ističe posebno, ali i kod nas je to težak slučaj.

Znatan je i rast zaposlenosti. U prošloj je godini radilo 235,8 milijuna Europljana starijih od 15 godina, što je 3,5 milijuna više nego 2016. godine. Trend rasta uočljiv je i ove godine, dosegnut je novi rekord u prvom kvartalu. Europska stopa zaposlenosti je 72,2 posto, pa ako se tako nastavi, postići će se cilj od 75 posto koji je zacrtan u strategiji Europa 2020. Opet, naravno, tu su iznimke. U Grčkoj i Latviji je razina zaposlenosti još uvijek više od 10 posto ispod vrhunca iz 2008. godine, dok u Hrvatskoj, Bugarskoj, Litvi i Španjolskoj broj zaposlenih još nije dosegao onaj iz 2008. godine. U postocima gledano, Hrvatska je tu postigla svoj formalni cilj, ali nije to neki razlog za ponos jer ga je postavila nisko - sada je hrvatska stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva 63,6 posto. Ambiciozne, razvijene zemlje cilj su postavile pri vrhu, pa tako Danska, Nizozemska i Švedska gađaju 80 posto, recimo, piše Jutarnji list.

Valja dodati, tu je i novi trend: u nekim se zemljama očekuje sve veći nedostatak radnika, a pisci izvještaja već apostrofiraju Češku gdje se u 2017. bilježi najveći porast upražnjenih radnih mjesta od 2013. godine u kombinaciji s najnižom stopom nezaposlenosti u EU.

Iako se aktualno stanje generalno može, dakle, smatrati relativno zadovoljavajućim, posebno s naglaskom na rekordnu zaposlenost, nad socijalnu sliku buduće Europe nadvija se velika nepoznanica - što će tržištu rada donijeti tehnološke promjene. Ugovori na neodređeno vrijeme i dalje su najzastupljeniji način zaposlenosti, ali oni polako padaju i sada su ispod 60 posto, a rastu razne nestandardne forme. Radna struktura se očito mijenja. Solo samozapošljavanje, dakle tvrtke gdje nema zaposlenika, postalo je češće, kao i privremeni i povremeni ugovori, što neproporcionalno pogađa mlađe radnike. Neki od njih to žele, ali često je u pitanju datost tržišta koju je donijela digitalizacija i tzv. rad na kolaborativnim platformama. K tome, na trenutnu europsku vojsku nezapošljivih - jer nemaju potrebna stručna znanja i vještine - treba dodati i novu koja će umarširati na tržište rada u idućem desetljeću na valu četvrte industrijske revolucije, ako se na brzinu ne osposobi za rad u novom dobu.

Kako procjenjuje šef Siemensa Joe Kaeser, gotovo trećina radnih mjesta mogla bi biti izgubljena samo u tranziciji koja se sprema u automobilskoj industriji s prelaskom na električni pogon u deset godina. To je opisao, kako ga prenosi Guardian, jednom od najvećih transformacija koje nas čekaju. Smatra da će jedan od ključnih izazova za industrijske lidere biti stoga kako da odgovorno stvore automobile budućnosti i dobro provedu tu transformaciju.

Radi se o tome, naglašava, da s novom industrijskom revolucijom, koja uključuje digitalizaciju, nestaje jedna vrsta radnih mjesta, ali nastaje nova, kako su pokazale tri dosadašnje revolucije. Rješenje će, kaže Kaeser, ovisiti i o vladama i o biznisu kako bi se radna snaga, kao i cijeli lanac dobavljača koji će biti zahvaćen promjenama, na vrijeme pripremili.

"Bilo bi poželjno da vlade i biznis treniraju zajedno. Vlade trebaju dati okvir, a privatni sektor ga popuniti sadržajem", poručio je.

U Europskoj komisiji poručuju kako se politika priprema te dodaju kako bi, iako sadašnje visoke razine zaposlenosti mogu sugerirati kako postoji malo razloga za brigu, budućnost mogla biti bitno drukčija, a ljudski rad u velikoj mjeri biti zamijenjen strojevima. Poruka je: ulaganje u obrazovanje, i to hitno, kao i to da članice Europske unije moraju osigurati da se koristi od novih tehnologija i novih načina rada pošteno podijele među građanima. Napominje se i da će predstojeća transformacija predstavljati politički izazov. Svakako, europski stup socijalnih prava trebao bi u tome biti temelj, s porukom o nužnosti osiguranja jednakih mogućnosti i pristupa tržištu rada, pravednih radnih uvjeta te socijalne zaštite i uključenosti.


Komentari članka

Vezani članci

Tamo gdje ne može traktor, može dron

16.08.2018.

U zemlji u kojoj je pristup poljima često težak za traktore, pa čak i avione, dronovi pokazuju veliki potencijal.

U grupi smo zemalja s visokim blagostanjem: Hrvatska na 40. mjestu prema održivom ekonomskom razvoju

13.08.2018.

Od svih vrijednosti, odnosno dimenzija koje se vrednuju na SEDA skoru, najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8.

Njemačka i dalje lider EU u proizvodnji piva, gdje je Hrvatska?

10.08.2018.

Dvije trećine piva s alkoholom dolazi iz šest zemalja članica EU, a Njemačka je vodeći proizvođač s 20% ukupne proizvodnje - 8.1 milijardi litara.

Hrvatska za rad najprivlačnija – Bosancima, a Hrvati bi u Njemačku

10.08.2018.

Čak 54 posto mladih do 30 godina starosti želi odseliti iz Hrvatske u potrazi za poslom, kao i 50 posto, odnosno svaka druga anketirana osoba sa završenim fakultetom.

Luksemburg - zemlja u kojoj je minimalna plaća 2000 eura

05.08.2018.

Do 60-ih godina osnova ekonomije Luksemburga bila je proizvodnja čelika. No posljednjih desetljeća napravljeni su veliki iskoraci kako bi se struktura ekonomije promijenila te je danas Luksemburg jedan od vodećih financijskih centara svijeta.

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP