Završen hrvatsko-japanski projekt o ublažavanju posljedica klizišta i poplava

Dosad najveći znanstveno-istraživački projekt između Hrvatske i Japana kojemu je cilj bio razviti metode za ublažavanje posljedica klizanja i poplava u Hrvatskoj završen je nakon pet godina suradnje, a u sklopu tog projekta Japan je donirao Hrvatskoj vrijednu opremu i softvere te hrvatskim geološkim i drugim stručnjacima omogućio prijenos svoga iskustva s elementarnim nepogodama i dodatnu izborazbu.

Projekt su pozdravili hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i veleposlanik Japana u RH Keiji Ide na prigodnoj svečanosti u Ministarstvu znanosti.

U projekt, koji je počeo 2009., bila su uključena tri hrvatska sveučilišta - u Zagrebu, Rijeci i Splitu te Hrvatski geološki institut, financirala ga je japanska vlada s četiri milijuna dolara, a sufinanciran je i od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta s 1,5 milijuna kuna.

"Prikupljeni su i analizirani povijesni podaci, a s novom opremom prikupljeni, analizirani i interpretirani novi podaci. Pokušali smo odrediti prijelomne trenutke kad se može dogoditi poplava, bujična provala ili pak klizište i napravili mape rizika. Sada slijedi izrada sustava ranog uzbunjivanja i obučavanje lokalne zajednice, a rezultat toga može biti izgradnja hidrotehničkih objekata ili zaštita, izgradnja akumulacija ili neka druga buduća rješenja", rekla je voditeljica projekta Nevenka Ožanić.

Naglasila je da sva japanska vrhunska tehnologija ostaje u Hrvatskoj, među kojima su i inklinometri i senzori nagiba, GPS-ovi na zagrebačkom klizištu Kostanjek, 3D skeneri za odron kamenja kod Omiša i ostalo.

"To je kombinacija japanske tehnologije i hrvatskim mladih znanstvenika", potvrdio je i voditelj tima Hideaki Marui.

Ožanić je navela kako se Japan velikodušno uključio u projekt, a sve je, kaže, počelo kad je u organizaciji Hrvatske zaklade za znanost japansko izaslanstvo došlo predstaviti svoje inovacije, među kojima i inovacije za elementarne nepogode, pa se zainteresiralo za njeno i predavanje profesora Ognjena Bonaccija sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. Tako se od 148 projekata, među deset izabranih, našao i naš, rekla je Ožanić.

Napomenula je da su "mape hazarda" izrađene za područja oko Zagreba, Rijeke i Splita odnosno procjene što bi se moglo dogoditi kad bi se javila klizišta, poplave ili blatni tokovi odnosno bujične provale. Na temelju toga, dat ćemo i preporuke stanovnicima da ne grade na određenim područjima, dodala je, a na pitanje novinara što s ljudima koji su već izgradili kuće i stanove na pojedinim opasnim područjima, odgovorila je kako se nada da će zajedno s ministarstvima pronaći način kako i tu doći do zajedničkih rješenja.

"Cilj nam je bio pridonjeti razvoju metoda za ublažavanje posljedica klizanja i poplava u Hrvatskoj primjenjivih u sustavu prostornog uređenja i civilne zaštite", zaključila je.