Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Kol 2020

Želite kredit? Banke skeniraju klijente uzduž i poprijeko

Izvor: www.lider.media · Autor: Ksenija Puškarić  

Želite kredit? Banke skeniraju klijente uzduž i poprijeko

Jačaju se interni odjeli za procjenu kreditnog rizika, od lipnja je ponovno u funkciji HROK, a temeljem sustava OSR omogućena je razmjena podataka o svim klijentima. Uza sve to, angažiraju se vanjske tvrtke koje rade prediktivne analize kreditne sposobnosti klijenata koristeći se umjetnom inteligencijom

Krediti samo za odlikaše! Tako bi se ukratko mogla podvući crta pod 'novo normalno' kad su u pitanju procjene banaka o kreditnoj sposobnosti usred pandemije – kreditiranje je postroženo, uvjeti su zahtjevni i za privatne i za pravne osobe. Premda središnje banke diljem Europe, pa tako i Hrvatska narodna banka (HNB), apeliraju na fleksibilnost pri ocjeni kreditne sposobnosti klijenata, pogotovo pravnih, koji novac trebaju nerijetko samo za likvidnost, banke klijentima uopće ne olakšavaju, već ulažu dodatne napore kako bi procijenile tko je dostojan kredita, a tko nije. A alata im ne nedostaje.
Ne samo da jačaju svoje odjele za procjenu kreditnog rizika nego je od lipnja ponovno u funkciji i Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) i za fizičke i za pravne osobe koji dvije godine nije mogao biti korišten zbog GDPR-a. Usto, temeljem Osnovnog sustava registra (sustav OSR) bankama je omogućena i razmjena podataka o svim klijentima. Pa ako dižete kredit u jednoj banci, a računi su u drugoj, nećete ništa sakriti.

A uza sve to, na raspolaganju su im i 'eksterni alati', što je nerijetko legalan paravan za angažman vanjskih tvrtki koje za banke pripremaju tzv. prediktivne analize kreditne sposobnosti klijenata koristeći se umjetnom inteligencijom.

A to izgleda ovako – pravna osoba iz kreativne industrije iz primjerice istočne Slavonije koju je osnovala osoba koja je već imala neuspješne poslovne projekte teže će vraćati kredit od primjerice pravne osobe iz istoga kraja koja se bavi programiranjem i računarstvom, premda je nedavno pokrenula biznis.

Kod privatnih osoba nije ništa drukčije, osoba koja radi u sektoru trgovine u Zagrebu rizičnija je za kreditno zaduženje od osobe koja radi u nekoj državnoj službi u provinciji. Umjetnom inteligencijom i pridržavanjem raznih parametara, procjenjuje se tko će vraćati kredit, a tko ne, premda banka krajnju ocjenu donosi sama. I dok to prema van izgleda kao odugovlačenje i zavlačenje zbog još jednog papira, banke na taj način kupuju sebi vrijeme kako bi se uvjerile, na sve dostupne načine, da će osoba kojoj daju kredit taj kredit i vraćati.

Da u tome što banke razmjenjuju podatke o svojim klijentima među sobom i s trećom stranom ili stranama nema ništa sporno, potvrđuju i u HNB-u. Banke u Hrvatskoj smiju se u procjeni kreditnog rizika pomoći uslugama vanjskih subjekata, ali odluka o razini kreditnog rizika isključivo je njihova.

– Temeljem Zakona o kreditnim institucijama banke su dužne u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom na zahtjev razmjenjivati informacije, uključujući osobne podatke koji se odnose na njihove klijente ili su u vezi njihovih klijenata i drugih banaka. Informacije i osobni podaci mogu se razmjenjivati i posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija – ističu u HNB-u.

Koje su kompanije angažirane na češljanju i skeniranju klijenata i kako to ustvari rade, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Treba vam COVID zajam? Evo ŠEST koraka kako do kredita

14.01.2021.

Poduzetnik HAMAG-BICRO-u podnosi zahtjev za COVID-19 zajmom za OBS ISKLJUČIVO putem sustava za online prijavu Poduzetnik se prvo treba registrirati i otvoriti svoj korisnički račun, kako bi koristio sustav za online predaju zahtjeva.

Bitcoin Bull Run: Zašto je ovoga puta drugačije

14.01.2021.

- Još uvijek jako mali dio populacije koristi i radi nešto s kriptovalutama. Možda oko 50 do 70 milijuna ljudi, što je možda jedan posto svjetske populacije. Kada bi ga koristilo, recimo 10 posto populacije, oko 700 milijuna ljudi, cijena bi mogla rasti b

Korona ubrzala „smrt“ gotovinskog plaćanja?

10.01.2021.

U Njemačkoj sve više ljudi koristi bezgotovinske načine plaćanja. Pandemija je samo ubrzala taj trend. Stručnjaci upozoravaju na moguće rizike – pogotovo po pitanju zaštite podataka.

HNB traži od banaka da ove godine ne isplaćuju dividendu

05.01.2021.

Središnja je banka nacrt odluke o privremenom ograničenju raspodjele u javnom savjetovanju objavila 30. prosinca 2020. godine, a zainteresirani svoje primjedbe i prijedloge mogu dostaviti do 10. siječnja 2021. godine.

Velika potražnja za Covid kreditima

21.12.2020.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo Hamag Bicro ovog tjedna počela je s podjelom druge tranše Covid kredita za likvidnost, namjenjenih poduzetnicima koji su zatvoreni odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite od kraja studenoga ili kojima je pad prih

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2158 članka imaju tag turizam
  3. 1352 članka imaju tag izvoz
  4. 1607 članka imaju tag financije
  5. 1144 članka imaju tag svijet
  6. 835 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1052 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 885 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 801 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 375 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 364 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 329 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 355 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici