Ženama je do doktorata više stalo nego muškarcima

Najnoviji podaci o broju upisanih doktorata u ovoj akademskoj godini svjedoče o prevazi žena kad je u pitanju stjecanje prestižne doktorske titule. Još do jučer brojke su bile debelo na strani muške populacije u svim dobnim skupinama. U ovoj akademskoj godini na svim hrvatskim sveučilištima doktorat su upisale 3072 osoba, među kojima je njih 2855 osoba prijavilo sveučilišni doktorski studij. Danas je omogućeno svima koji to žele da u sklopu obrazovnog sustava nastave školovanje i upišu doktorat, što je po nekim stručnjacima degradacija doktorata.

Među prijavljenima za sveučilišni doktorski studij u ovoj akademskoj godini žena je 53 posto ili 1629. Brojke su iznenađujuće, posebice jer žene rađaju, na njihovim je leđima i glavnina brige za kuću i obitelj... Da je doktorat najlakše upisati netom nakon završenog studija, potvrđuju i podaci da je čak 54,9 posto doktoranada u dobi do 29 godina. Kako je i realno očekivati, u zrelijoj životnoj dobi, iznad 60 godina, interesenata za doktorskom titulom gotovo i nema - tek 0,1 posto. U dobi od 30 do 34 godine doktorat upiše petina ukupnog broja, što nije nikakvo iznenađenje. S porastom godina života opada interes za upis pa je tako onih između 45 i 49 godina svega 3,9 posto.

Najveći interes vlada za doktoratom iz tehničkih znanosti koje su po mnogima najinteresantnije područje. Za stjecanje sveučilišnog doktorata u tom području odlučuje se 25 posto svih upisanih. Na ljestvici najpopularnijih područja slijede društvene znanosti sa 22,9 posto kandidata, zatim prirodne znanosti koje su privukle 17,4 posto upisanih, pa humanističke znanosti, biomedicina i zdravstvo, biotehničke znanosti, a na kraju sa svega 3,1 posto zainteresiranih je interdisciplinarno područje. Statistička analiza Državnoga zavoda za statistiku otkriva nam kako se na upis odlučuju uglavnom zaposlene osobe, najviše one koje rade u obrazovanju. Slijede osobe zaposlene u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, te na poslovima informacija i komunikacija.

Zagrebačko sveučilište, na kojem je od 1877. do danas doktoriralo 11.135 doktora znanosti očekivano upisuje najviše zainteresiranih za stjecanje doktorske titule, čak 71,6 posto od ukupnog broja. Na drugom se mjestu, po mnogima posve neočekivano, našlo Sveučilište u Osijeku, dok treće mjesto pripada onom u Splitu. Na četvrtom mjestu je Sveučilište u Rrijeci, a slijede ona u Zadru, Puli i Dubrovniku. U prošloj je godini čak 14 asistenata Ekonomskog fakulteta u Splitu steklo titulu doktora znanosti što je dosad nezapamćen uspjeh na koji je tamošnje sveučilište ponosno. Na hrvatskim sveučilištima upisuju se i potencijalni doktori iz BiH, s Kosova, iz Srbije, Njemačke i Švedske, a na doktorat se u ovoj godini odlučio i jedan Portugalac.

Budući hrvatski doktori sami plaćaju školovanje
Za razliku od europske i svjetske prakse, najviše budućih hrvatskih doktora školuje se o svom trošku. Njih čak 41 posto snalazi se kako zna i umije i sami plaćaju svoje daljnje obrazovanje. U 35,2 posto slučajeva troškove školovanja plaća poslodavac, dok je u Europi i svijetu taj broj znatno viši. Država pak financijski pomaže školovanje 22 posto upisanih u Hrvatskoj.

Mladi bi za doktorat trebali potražiti novo sveučilište
Dr. Marko Jelić iz Knina doktorat je završio 2003. na Sveučilištu »Ludwig Maximilian« u Münchenu. »Studirao sam fundamentalne znanosti i logično je da sam odlučio ići dalje jer me prvenstveno zanimao znanstveni rad. Nakon studija zaposlio sam se na Sveučilištu u Münchenu kao znanstveni suradnik, što je u Hrvatskoj u rangu znanstvenog novaka. U svega tri godine i dva mjeseca stekao sam doktorat iz molekularne biologije i biokemije, na temu proteina i njihove vezanosti uz stanicu«, govori za Vjesnik dr. Jelić koji je doktorat obranio najbrže u povijesti njemačkog sveučilišnog laboratorija. Nakon stjecanja doktorske titule odlučio se vratiti u rodni Knin gdje su prepoznali njegov stručni potencijal. Vrlo je brzo izabran najprije za v.d. dekana kninskog Veleučilišta, a zatim za dekana te obrazovne ustanove kojoj je udario veliki pečat. Dr. Jelić obnaša i dužnost predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola u Hrvatskoj.

Mladima željnim novih znanja predlaže da se na daljnje obrazovanje odluče izvan mjesta na kojem su završili fakultet. Na taj im se način, ističe, otvaraju nove prespektive i mogućnosti. Problemi su manje-više slični u svim zemljama, ali je različit pristup njihovu rješavanju pa usavršavanje mlade osobe u drugoj sredini može biti od velike pomoći. Osim toga, u svijetu se pozitivnije gleda na one koji se na doktorat odluče u nekoj drugoj zemlji i sveučilištu nego na one koji ga završe na istom sveučilištu gdje su diplomirali. Nastavak obrazovanja na drugom mjestu omogućuje širinu, stjecanje sposobnosti suradnje s drugima, samostalnije odlučivanje... Ja sam za to da doktorat ne bude samo puki nastavak obrazovanja, već znanstvena razina, kaže dr. Marko Jelić.